DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 85 <-- 85 --> PDF |
STRUČNE KNJIGE I ČASOPISI POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE kroz stranice Šumarskog lista Zagreb, 1976. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske objavio je prilikom 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko- slavoinskog šumarskog društva i stote godine neprekidnog izlaženja Šumarskog lista djelo grupe autora pod naslovom: »POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846 — 1976. KROZ STRANICE ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, 1976. (Tiskara »A. G. Matoš« Samobor) s 427 stranica teksta te s mnogo dokumentarnih ilustracija i faksimila. Ova je jubilarna edicija posvećena starijim šumarskim pokoljenjima, koja su svojim samoprijegornim radoim, razborom i ljubavlju pridonijela razvoju i unapređenju šumarstva i drvne industrije Hrvatske, napretku znanstvene i stručne misli te očuvala naše šume današnjim pokoljenjima kao i onima, koja će iza nas doći. Djelo je izašlo pod redakcijom trojice urednika (R, Antoljak, O. Piškorić i B. Prpić) a grupu autora čini sedamnaestorica naših prominentnih stručnih radnika (D. Andrašić, M. Androić, S. Bertović, B. Čop, D. Klepac, N. Lovrić, J. Martinović, S. Matić, O. Piškorić, Z. Potočić, A. Pranjić, B. Prpić, Đ. Rauš, J. Šafar, F. Štajduhar, Z. Tcmašegović i A. Vranković). Ta je malobrojna skupina stručnjaka postavila sebi težak zadatak, da povrh svojeg poznavanja današnjeg stanja našeg šumarstva prouči materijale u svih 100 godina izlaženja Šumarskog Lista, koji izvorno obuhvaćaju ništa manje nego 860 autora i 51.000 stranica. Već samo ovaj podatak govori dovoljno jasno o zamašnosti posla, koja prelazi normalno mjerilo ljudskih snaga. Pa ipak moramo priznati, autori su uspjeli u svakom pogledu i mi danas ovdje iskazujemo zasluženo priznanje cijele stručne javnosti tvorcima ovog djela. Naravno, da je to hvala današnjice, jer konačni će sud o ovom djelu donijeti budući šumarski naraštaji. Jer, makar koliko je ono posvećeno starijim pokoljenjima šumarske struke, ono će u prvom redu služiti generaciji koja dolazi. Povrh toga, ovo je djelo nastalo na prelomu historijskog razvoja uloge šume i šumarstva iza kojeg slijede nova mjerila, novi vidici te novi razvojni pravci, obilježeni novim saznanjem da je čovječanstvu potrebnija šuma nego drvo. Knjiga je podijeljena u 7 područja, za čija je ograničenja korišćena Šumarska bibliografija pok. prof. A. KAUDERSA (I. dio razdoblje 1848—1936, II. dio razdoblje 1946 — 1955) ali nešto proširena s obzirom na pojavu novih disciplina kao i zbog detaljnije obrade materije. Tu je potrebno primjetiti, da su pristupi obradi pojedinih autora različiti pa ni obrada pojedinih područja nije unificirana. Tome nije bilo moguće izbjeći, a stvarno nije ni bilo potrebno, da se razrada na račun individualnosti šablonizira. Ovo u toliko više, što neki radovi u prošlosti imaju miultidisciplinarni značaj, pa je bilo nužno, da ih istovremeno obradi više autora, svaki sa svog stajališta. A upravo je u tome i jedna od velikih prednosti ove edicije. Uvodno poglavlje čini prikaz razvoja Šumarskog lista i njegovog djelovanja u minulom razdoblju od 1876 — 1975. godine (portreti urednika V. Kereškenji-a, F. Kesterčaneka, B. Kosovića, J. Kozarca i A. Ugrenovića). Ostala poglavlja navodimo u kratko: I) P r o i z v o d n o-z a š t i t n o pod r uč j e (ekološkojbiološka osnova proizvodnje, tehnika uzgajanja, zaštita šuma, melioracije krša i ostalih devastiranih terena) obuhvaća 8 članaka (autori: M. Androić, S. Bertović, J. Martinović, S. Matić, J. Šafar i A. Vrankovie). II) Ekononis k o-p o 1 i t ič k o područj e (utvrđivanje materijalne osnove, uređivanje šuma, ekonomska i agrarna |