DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 82     <-- 82 -->        PDF

IZ DRUGIH REPUBLIKA


U POSJETU OOUR-u »INDUSTRIJSKE PLANTAŽE« INCEL-a
U BANJA LUCI


Osnovna organizacija udruženog rada »INDUSTRIJSKE PLANTAŽE«,
koja se nalazi u sastavu SOUR »INCEL« — tvornice celuloze u Banja
Luci, početkom rujna 1976. pozvala je u goste umirovljenike — inženjere
i tehničare šumarstva i drvne industrije na području Banja Luke, s ciljem
da ih upozna sa svojim radom. Pozivu se odazvalo 8 umirovljenika koji
su se detaljno upoznali s postignutim rezultatima na podizanju industrijskih
plantaža izlaganjem direktora ovog OOUR-a draž. Muđranovića, od 1965.
godine nasljednika osnivača plataža imž. Ivana Penkučina, i stručnih suradnika
— šumarskih inženjera te prikazivanja filmova o izvođenju nekih
radova u rasadnicima i u plantažama. Ovaj poziv OOUR-a INDUSTRIJSKE
PLANTAŽE to više je primjer vrijedan pohvale, jer su umirovljenici-sudionici
ovog posjeta radili na drugim poslovima, a ne u industrijskoj proizvodnji
drva.


Poduzeće INCEL složena je organizacija rada formirana 1971. godine
od Tvornice celuloze u Banja Luci (koja je počela s radom 1961. godine)
te šlP^a »MANJACA« u Mrkonjić gradu, ŠIP-a »BANJA LUKA«, ŠPP-a
»VRBANJA« u Kotor Varoši i OOUR »INDUSTRIJSKE PLANTAŽE«. Organizacija
»INDUSTRIJSKE PLANTAŽE« osnovana je još 1960. god. odnosno
u toku gradnje same tvornice celuloze u Banja Luci sa zadatkom proizvodnje
celuloznog drva plantažnim uzgojem četinjača brzog rasta. U sklopu
poslovne organizacije šumarstva nalaze se i OOUR-i šumarstva »ČELINAC«
u Celiincu, »SKENDER VAKUF« u Skender Vakufu i »VRBANJA« u Kotor
Varoši.


OOUR »INDUSTRIJSKE PLANTAŽE« (u daljnjem tekstu IP) od 1960.
do 1976. godine podigao je oko 4100 ha četinjača ili oko 60% svih plantaža
četinjača u Jugoslaviji. Izbor vrsta je velik: evropski i japaniski ariš, bijeli
i crni bor, borovac, duglaaija, džinovska jela i smreka (smrča). Plantaže
su podignute uglavnom na napuštenim poljoprivrednim površinama, pretežno
u toku I svjetskog rata, na području općina Čelinac, Laktaši, Prnjavor
i Srbac. Do sada IP u vlastitoj režiji izgradile su oko 150 km šumskih
puteva (što predstavlja otvorenost od 35 ikm/1000 ha prema 7 km/1000 ha
otvorenosti šuma u BiH). Ophodnja plantaža određena je s 25 godina,
a godišnji etat s ako 120 000 pr. met. celuloznog drva. Financijska podloga
plarttažiranju je Fond za regeneraciju šuma u kojeg svaki od 35 OOUR-a
SOUR-a INCEL (s ukupno 8000 radnika) godišnje izdvaja 10% od ostatka
dohotka.


Potreban sačini materijal IP proizvode u Vlastitim rasadnicima »Dubrave
« (osnovan 1960. god., 12 ha), »Laktaši« (osnovan 1965. god., 32 ha)


192




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 83     <-- 83 -->        PDF

i »Bujadnice« (kod Skender Vakufa, 2 ha) ili na ukupno 46 ha rasadničke
površine. U rasadniku »Dubrava« je i sjemenište, a u ostala dva se sadnice
samo školuju. Vlažnost u rasadnicima »Dubrave« i »Laktaši« održava se
umjetnom kišom s vodom iz akumulacija jednog potoka (»Dubrave«) odnosno
dubinskom vodom (u rasadniku »Laktaši«).


Sjetva se vrši u gredice široke Im a visoke 16—20 cm po metodi
Dunemanna. Tlo za sjetvu pripremljeno je od prirodnog humusa i dodatkom
smjese, u omjeru 1:3, »ruskog treseta« i »Humograba«. Tokom godine
vrši se prihranjivanje biljaka, a vlaženje (zalijevanje) vrši se tri puta dnevno!
Gustoća pomika (biljčica) iznosi od 650 do 1200 biljaka po 1 m2 već
prema toime, da li biljke ostaju u sjemeništu godinu ili dvije godine.


Kod uzgoja sadnica u rasadnicima primjenjuju se sve savremene mjere
uzgoja, a INCEL — OOUR — »INDUSTRIJSKE PLANTAŽE« stručno surađuje
sa Institutom za šumarstvo u Sarajevu SR BiH, Institutom za šumarstvo
Jastrebareiko SR Hrvatska i sa fakultetima šumarskim u Sarajevu
i Beogradu. Ova stručna saradnja dala je vidne rezultate u proizvodnji
kvalitetnih sadnica, a ta saradnja sa ovim stručnim institucijama odvija
se dolaskom stručnjaka i obilazak rasadnika i podignutih plantaža,
od kojih stručnjaka se date stručne upute obavezno sprovode u djelo.


Sadnja sadnica u plantažama vrši se uz prethodnu pripremu zemljišta
na dubini od oko 50 om, na koji način se zemljište preorava na ban-
kine, kada se površinsiki sloj zemljišta prevrće na bankine sa dve strane,
te biljni pokrov sa površinskim slojem zemljišta dolazi do žilja zasađenih
sadnica na bankine, a brazde služe kao akumulacija vlage koju koriste zasađene
biljke na bankinama. Gnojenje zasađenih sadnica vrši se na proljeće
prve godine sa dušičnim gnojivom, a gnojenje sadnica starosti od dvije godine
vrši se gnojivom NPK.


Školovane sadnice sade se uglavnom u razmaku 2,5 x 2,5 i 2 x 2 m tj.
1600 do 2500 komada po 1 ha. Važno je napomenuti da IP u kulture duglazije
godinu dana nakon sadnje duglazije unosi i smreku. Kako je debljinski
prirast smreke za oko- tri puta slabiji od prirasta duglazije, to će
ona ostati nakon sječe duglazije, za koju je određena ophodnja od 25 godina.
Godišnji visinski prirast duglazije iznosi 0,80 — 1,20 m, a japanskog
ariša 0,80 — 1,80 m.


Plantaže četinara podignute od 1960 — 1976. godine s preuzetim sastojinama
lišćara, uglavnom visokih šuma hrasta kitnjalka i sastojina bukve,
zauzimaju površinu od oko 7000 ha. Sastojine hrasta kitnjaka kvalitetnije
su od bukovih. Za sve šume 1970. godine izrađen je i uređajni elaborat.


Zaraza od insekata i biljnih bolesti, kako u rasadnicima tako i u plantažama
te u sastojinama liščara, ima u manjoj mjeri, a svaka pojava blagovremeno
se suzbija. Za protupožarnu zaštitu postavljaju se pravovremeno
posebni osmatrači, a relativno dobra mreža puteva omogućuje u slučaju
pojave požara i hitnu intervenciju.


U rasadniku »LAKTAŠI« i »DUBRAVE« podignuti su potrebni građevinski
objekti: stambene zgrade, privredne i dr. U rasadniku »LAKTAŠI«
podignuta je i hladnjača u kojoj se održava temperatura od 1 do 2° C a
vlažnost do 98´%. U ovaj hladnjači postoji i uređaj za sortiranje i pakovanje
sadnica na električni pogon.