DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Kod obračunavanja katastarskog prihoda od šuma priznaju se samo
troškovi proizvodnje, koji su uobičajeni za većinu šuma u vlasništvu građana
u katastarskom kotaru.


Katastarski prihod od šuma obračunat je prema količini godišnjeg
prirasta izraženog u kubnim metrima, utvrđenog za svaku vrstu drveta.


Za određene kulture izvedeni su obračuni po jedinstvenim obrascima.
Kod kultura šuma za svaku se katastarsku klasu ocjenjuje vrst sastojine
(čista, mješovita), uzgojni tip {visoka, niska) i ophodnja (te vrijednos t
p r o s j eč n o g prirasta šume po vrstama drva.


Od ukupnog godišnjeg sječivog prirasta pojedine vrste drva po 1 ha
uzima se uobičajili otpadak (%), pa se preostala korisna neto masa analizira
po učešću pojedinih sortimenata tehničke oblovine i prostornog drva
od čega iznos za kemijsko drvo (celulozno i taninsko) i ogrijevno.


Na svaki Sortiment primjenjuje se utvrđena cijena i obračuna vrijednost
glavnog šumskog proizvoda prema zastupanim vrstama na oglednoj površini.


Obračunskoj vrijednosti glavnog (proizvoda od drva dodaje se korišćenje
i sporednih šumskih proizvoda, također za površinu
1 ha. U sporedne prihode Ulaze: paša, žir, listkiae, sijeno i slično, a količine
se izračunavaju u kilogramima. Cijene za obračun su propisane ili iskustvene,
prema vrsti proizvoda u određenom katastarskom kotaru.


Suma vrijednosti godišnjeg drvnog prirasta i sporednih proizvoda daje
bruto katastarski prihod. Od rashoda kao što su troškovi za pošnimljivanje,
njegu, zaštitu šuma, amorizaciju i slično, samo se priznaje vodni doprinos
gdje postoji, jer je konstantan i efektivno tereti svaku vrstu kulture zemljišta
pa i šumske. Ostale vrste troškova se ne uzimaju u obračunu s
obzirom da ih nema ili su u iznosu koji se može zanemariti.


Odbijanjem materijalnih troškova proizvodnje — koji se ovdje svode
samo na iznos vodnog doprinosa — dobiva se katastarski prihod
za šum e izračunat za svaku katastarsku klasu posebno, sve po jednom
hektaru.


S obzirom da su gotovo sve privatne šume neuređene, propisano je da
se podaci o sječnom prirastu za svaku vrst drveća i tip uzgoja utvrđuju
primjenom prirasno-prihodnih tablica, objavljenih u šumsko-tehničkom
priručniku (prema ophodnji i bondtetnom razredu). Bonitetni razredi utvrđuju
se za svaku uzornu česticu na osnovi srednje visine sastojine.


Sva su zemljišta za svaku vrst kulture i klasu s obzirom na prirodne
i ekonomske uvjete proizvodnje razvrstane po katastarskim općinama za
svaki katastarski kotar zasebno i to na osnovi prethodno utvrđenih oglednih
površina.


Svaka vrst kulture — kao i šumska — koja ima najbolje privredne
i ekonomsske uvjete proizvodnje uvršćuje se u prvu klasu, kulture neposredno
slabijih prirodnih i ekonomskih uvjeta u drugu klasu i tako redom
do osme klase, kamo se uvršćuju zemljišta najslabijih uvjeta proizvodnje.
Postoji dakle ljestvica od 8 klasa.


Uz katastarsko klasiranje vrši se honitiranje zemljišta sposobnih za
poljoprivredne proizvode. Sva zemljišta u Republici raspoređuju se prema
svojoj plodnosti u osam bonitetnih razreda — a označavaju se prva, druga
i redom do osme — kao najslabije.