DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 66 <-- 66 --> PDF |
NOVI PROPISI UTVRĐIVANJE KATASTARSKOG PRIHODA ZA ŠUME INDIVIDUALNIH VLASNIKA UVOD Katastarski prihod, u smislu zakonskih propisa, općenito se smatra prosječan prihod koji ostvaruje sa zemljišta njegov vlasnik, posjednik ili uživalac dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Katastarski prihod jednog zemljišta potiče od prihoda biljne proizvodnje i prihoda stočarstva. U prihod biljne proizvodnje ulazi novčana vrijednost prosječnog prinosa poljoprivrednih ili šumskih proizvoda, koja se postiže na jednom hektaru površine uobičajenim načinom proizvodnje i obrade zemljišta, a po odbitku prosječnih materijalnih troškova utrošenih u proizvodnju. U materijalne troškove ne ulazi novostvorena vrijednost od utrošene ljudske radne snage. Cijene poljoprivrednih i šumskih proizvoda koje su služile kao osnova za utvrđivanje katastarskog prihoda utvrdilo je Izvršno vijeće Sabora SRH za 1975. godinu. Katastarski je prihod utvrđen za svaku katastarsku kulturu i (katastarsku klasu zemljišta na području katastarskog katara. Za obračun katastarskog prihoda prepisano je devet vrsta kultura: 1. oranice 2. vrtovi 3. voćnjaci 4. maslinici 5. vinogradi 6. livade 7. pašnjaci 8. šume 9. trstici U uputstvu o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda izdanom od Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, taksativno su navedene metode za utvrđivanje prinosa za svu biljnu proizvodnju i stočarstvo, kao i načini za utvrđivanje prosječnih materijalnih troškova proizvodnje. Za šum e je navedeno: »Bruto prihod od šuma utvrđuje se na osnovi prosječnog prirasta sječiva drvne mase na jednom hektaru površine, zatim po vrsti drveta i mogućnosti njegova iskorišćivanj a.« 176 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Kod obračunavanja katastarskog prihoda od šuma priznaju se samo troškovi proizvodnje, koji su uobičajeni za većinu šuma u vlasništvu građana u katastarskom kotaru. Katastarski prihod od šuma obračunat je prema količini godišnjeg prirasta izraženog u kubnim metrima, utvrđenog za svaku vrstu drveta. Za određene kulture izvedeni su obračuni po jedinstvenim obrascima. Kod kultura šuma za svaku se katastarsku klasu ocjenjuje vrst sastojine (čista, mješovita), uzgojni tip {visoka, niska) i ophodnja (te vrijednos t p r o s j eč n o g prirasta šume po vrstama drva. Od ukupnog godišnjeg sječivog prirasta pojedine vrste drva po 1 ha uzima se uobičajili otpadak (%), pa se preostala korisna neto masa analizira po učešću pojedinih sortimenata tehničke oblovine i prostornog drva od čega iznos za kemijsko drvo (celulozno i taninsko) i ogrijevno. Na svaki Sortiment primjenjuje se utvrđena cijena i obračuna vrijednost glavnog šumskog proizvoda prema zastupanim vrstama na oglednoj površini. Obračunskoj vrijednosti glavnog (proizvoda od drva dodaje se korišćenje i sporednih šumskih proizvoda, također za površinu 1 ha. U sporedne prihode Ulaze: paša, žir, listkiae, sijeno i slično, a količine se izračunavaju u kilogramima. Cijene za obračun su propisane ili iskustvene, prema vrsti proizvoda u određenom katastarskom kotaru. Suma vrijednosti godišnjeg drvnog prirasta i sporednih proizvoda daje bruto katastarski prihod. Od rashoda kao što su troškovi za pošnimljivanje, njegu, zaštitu šuma, amorizaciju i slično, samo se priznaje vodni doprinos gdje postoji, jer je konstantan i efektivno tereti svaku vrstu kulture zemljišta pa i šumske. Ostale vrste troškova se ne uzimaju u obračunu s obzirom da ih nema ili su u iznosu koji se može zanemariti. Odbijanjem materijalnih troškova proizvodnje — koji se ovdje svode samo na iznos vodnog doprinosa — dobiva se katastarski prihod za šum e izračunat za svaku katastarsku klasu posebno, sve po jednom hektaru. S obzirom da su gotovo sve privatne šume neuređene, propisano je da se podaci o sječnom prirastu za svaku vrst drveća i tip uzgoja utvrđuju primjenom prirasno-prihodnih tablica, objavljenih u šumsko-tehničkom priručniku (prema ophodnji i bondtetnom razredu). Bonitetni razredi utvrđuju se za svaku uzornu česticu na osnovi srednje visine sastojine. Sva su zemljišta za svaku vrst kulture i klasu s obzirom na prirodne i ekonomske uvjete proizvodnje razvrstane po katastarskim općinama za svaki katastarski kotar zasebno i to na osnovi prethodno utvrđenih oglednih površina. Svaka vrst kulture — kao i šumska — koja ima najbolje privredne i ekonomsske uvjete proizvodnje uvršćuje se u prvu klasu, kulture neposredno slabijih prirodnih i ekonomskih uvjeta u drugu klasu i tako redom do osme klase, kamo se uvršćuju zemljišta najslabijih uvjeta proizvodnje. Postoji dakle ljestvica od 8 klasa. Uz katastarsko klasiranje vrši se honitiranje zemljišta sposobnih za poljoprivredne proizvode. Sva zemljišta u Republici raspoređuju se prema svojoj plodnosti u osam bonitetnih razreda — a označavaju se prva, druga i redom do osme — kao najslabije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Međutim kod šumske proizvodnje nisu zastupane u svim katastarskim kotarevima sve klase ljestvice katastarskog prihoda — od 1 — 8. — U 37 katastarskih kotara, od ukupn o 79 koliko ih ima na teritoriji SRH, ljestvice se nižu od prve do sedme katastarske klase. U Dalmaciji samo jedan katastarski kotar sadrži ljestvicu od šest klasa (šestanovac), dok su devet katastarskih kotareva s pet klasa, sedam sa četiri klase, četiri s tri klase i jedan katastarski kotar s dvije klase (Zadar — Otoci). U ostalom području SRH ljestvica s pet klasa (od 1 — 5) isu u tri katastarska kotara ´(Bijeli Manastir, Krk — Lošinj i Pag), ljestvicu od šest kdasa imaju četiri katastarska kotara (Karlovac, Pazin, Poreč, Glina) dok ljestvicu sa sedam klasa imaju sedam katastarskih kotara (Darda, Osijek, Đakovo, Vinkovci, Gračac, Pula i Volosko). U 42 katastarska kotara ljestvice su razvrstane u osam klasa. Općenito visina katastarskog prihoda ovisna je o obimu i strukturi proizvodnje, o cijenama poljoprivrednih i šumskih proizvoda kao i troškovima proizvodnje. Ti se faktori kroz razdoblje znatnije mijenjaju, pa je je tada nužna revizija prije utvrđenih vrijednosti. S obzirom na opsežni i složeni rad ako ponovnog utvrđivanja katastarskih prihoda toj se reviziji prilazi tek kad su nastale promjene takvog obima da jače utječu na odnose i prava fizičkih i pravnih osoba, zasnovanih na ovom obliku dohotka. Takvo stanje nastalo u proteklom razdoblju od 1964. do 1976. godine. Katastarski prihod je bio utvrđen 1964. i njegovi podaci su bili korišćeni sve do danas (1976), a suvišno je isticati da tada utvrđeni katastarski prihod ne odražava današnji stvarni dohodak individualnog poljoprivrednog proizvođača. Ta nerealnost dovodi do poteškoća oko reguliranja prava i obaveza građana. Zbog nastalih promjena Odlukom Sabora (NN br. 39/75) određeno je da se utvrde nove vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda za SRH. Taj se rad imao dovršiti do konca 1976. godine s time da bi se nove vrijednosti trebale primjeniti od 1. siječnja 1977. godine. Postupak oko tog opsežnog rada i sastava prijedloga nove ljestvice katastarskog prihoda odvijao se u toku 1975. i 1976. godine, a ostvaren je od posebno u tu svrhu osnovanih komisija pri svakoj općini. Usklađivanje općinskih prijedloga i ostalih poslova vezanih s tim utvrđivanjem obavila je Republička komisija za utvrđivanje katastarskih prihoda. Kod kulture šuma ispoljila se znatna neusklađenost u općinskim prijedlozima. Zbog toga je prvenstveno izvršene usaglašavanje ocjene prirasta po 1 ha, zatim sortimenata po vrsti drvne mase u pojedinom katastarskom kotaru, nakog čega je izvršen obračun po utvrđenim cijenama za drvo na panju. REZULTATI UTVRĐIVANJA NOVIH VRIJEDNOSTI KATASTARSKOG PRIHODA ZA ŠUME PRIVATNOG SEKTORA NAKON USKLAĐIVANJA Osnovni pokazatelji katastarskog prihoda za šume, nakon usklađivanja općinskih prijedloga po Republičkoj komisiji prikazani su u slijedećim tabelarnim pregledima, sređenim po regionalnim područjima (počam od Istočne Slavonije do Dalmacije). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Podaci su navedeni za svaki katastarski kotar i zajednicu općina: Osijek, Bjelovar, Varaždin, Zagreb, Sisak, Karlovac, Gospić, Rijeka i Split. One obuhvaćaju svih 79 katastarskih kotareva SRH od čega otpada na pojedine zajednice — prema tabeli I (samo individualni sektor): Tabela 1. Površina u ha Red. broj Zajednica oprana Broj kat. kotara Sve kulture Od toga kultura % Primjedba ukupno šuma 1. Osijek 12 423.291 17.605 4,0% U iskazanim 2. Bjelovar 8 357.360 43.890 12,2% površinama 3. Varaždin 4 127.331 24.329 18,5% »sve kulture« 4. Zagreb 10 365.557 92.438 25,3% su površine 5. Sisak 4 195.501 22.871 16,8% svih 9 vrsta 6. Karlovac 4 125.294 21.614 19,2% kultura 7. 8. 9. Gospić Rijeka Sisak 4 9 24 159.271 394.979 502.823 13.830 119.508 135.317 8,6% 30,2% 26,8% (str. 176) u individualnom vlasništvu. Ukupno : 79 2.651.407 501.402 18,9% Ovi podaci pokazuju da na podučju SR Hrvatske udio šuma u vlasništvu iznosi 18,9% ili 501 402 ha. To je svakako značajna površina šuma za zadovoljavanje potreba na drvu seoskih domaćinstava, a predstavljaju i nemalu ulogu u šumskoj proizvodnji uopće. POVRŠINE ŠUMA individualnih korisnika po kat. kotarevima, kat. klasama i Zajednicama općina. (Stanje 1975. g.) Tabela 2 a Red. broj Katastarski kotar I II Katastarsk e III IV V klas e VI VII VIII Ukupno ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1. Beli Manastir 2 13 270 32 59 — — — 376 2. Darda 1 12 69 26 9 115 54 — 286 3. Osijek 5 7 85 25 70 — — — 192 4. Vukovar — 49 48 387 162 3 — — 649 5. Vinkovci 3 75 229 242 24 45 5 — 623 6. Đakovo 2 70 123 320 31 93 90 — 729 7. Valpovo — 20 46 26 53 3 4 1 153 8. Našice 1 — 8 37 55 162 38 14 315 9. P. Slatina — 8 38 72 424 339 168 273 1322 10. S. Požega 3 57 387 675 820 439 111 54 2546 11. S. Brod 209 196 2405 1198 1519 1074 254 12 6867 12. N. Gradiška 71 181 784 596 498 640 721 56 3547 Ukupno Zajednica općine Osijek 297 688 4492 3636 3724 2913 1445 410 17605 179 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Red. Katastarski Katastarsk e klas e Ukupbroj kotar I II III IV V VI VII VIII no ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13. Pakrac 5 130 727 1919 1060 504 166 289 4800 14. Grubišno Polje15. Virovitica 39 1 — 8 4 185 69 421 57 607 104 713 428 419 657 47 1358 2401 16. Bjelovar17. Đurđevac 2 — 17 3 159 6 388 141 561 401 1561 532 1469 581 796 547 4953 2211 18. Koprivnica19. Križevci 6 254 95 1010 529 4133 1126 3264 1797 3932 1367 2968 1779 1424 868 1449 7567 18434 20. Garešnica — 7 73 245 857 555 79 350 2166 Ukupno zajednica općine Bjelovar 307 1270 5816 7573 9272 8304 6345 5003 43890 21 Čakovec 5 18 202 360 302 123 88 49 1147 22. M. Središće 11 201 608 65 228 60 20 18 1211 23. Štrigova 638 1027 1231 615 132 26 9 — 3678 24. Varaždin 9 35 489 1528 3568 5397 6112 1155 18293 Ukupno zajednica općine Varaždin 663 1281 2530 2568 4230 5606 6229 1222 24329 25. Zlatar 74 226 1182 2040 2844 3522 8317 7097 25302 26. K. Toplice27. Zaprešić28. Zagreb29. Križ 2 2 93 233 98 77 411 795 232 477 996 2661 482 419 2314 955 1798 797 2648 323 1693 562 4268 807 9909 1816 1389 — 566 — 164 — 14780 4150 12283 5774 30. Rutina 101 73 365 542 642 194 29 — 1946 31. V. Gorica 135 199 284 203 493 672 873 439 3298 32. Jastrebarsko — 106 889 2244 2287 6242 3823 1017 16618 33. Žumbetrak — — — 48 342 625 138 40 1193 34. Samobor 25 32 147 801 525 2764 2459 351 7104 Ukupno zajednica općine Zagreb 665 2017 7233 10048 12699 21349 28753 9674 92438 35. Lekenik 6 76 149 251 825 905 315 467 2994 36. Sisak 182 61 93 114 34 70 184 74 812 37. Kostajnica 1 79 891 2237 5636 4665 846 107 14462 38. Glina 376 895 5757 5737 1710 127 — — 14603 Ukupno zajednica općine Sisak 565 1111 6891 8339 8205 5767 1345 648 32871 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Red. Katastarski Katastarske klase Ukup broj kotar I II III IVha V VI VII VIII no 10 11 39. Vojnić 40. Karlovac 41. Ozalj 42. Slunj 493 191 23 — 374 104 92 — 932 303 575 — 1358 401 1194 32 1826 176 1704 488 1037 127 4799 722 120 — 4249 188 10 — 41 56 6150 1301 12677 1486 Ukupno zajednice općine Karlovac 707 570 1810 2985 4194 6684 4557 107 21614 43. Otočac 44. T. Korenica 45. Gospić 46. Gračac 2 1 — 27 67 21 34 49 214 85 656 948 167 332 638 799 326 1203 681 1259 995 1304 1095 1114 732 238 91 340 397 13 2 — 2900 3197 3197 4536 Ukupno zajednice općine Gospić 30 171 1903 1936 3469 4508 1401 412 13830 47. Delnice 48. Rijeka 49. Volosko 50. Rab^Pag 51. Krk-Lošinj 52. Pazin 53. Pula 54. Poreč 55. Ogulin 186 98 5 59 26 116 60 382 30 57 179 183 912 467 815 1553 1654 95 203 53 1595 1175 3707 3307 6937 5819 168 517 44 3688 1489 10622 7051 5741 4758 914 226 132 5462 — 6208 10569 2052 1985 1895 1001 1196 2047 — — 7645 1044 1849 1947 2743 3690 — — — 44 1 — 437 979 1694 — — — — — — 6 5912 7086 12980 3635 21030 29547 17388 16438 5492 Ukupno zajednica općine Rijeka 962 5906 22964 34824 28529 16729 6915 2679 119508 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. Brač-Supetar Benkovac Bukovica Drniš Dubrovnik — Dubrovnik — Hvar Imotski Knin Korčula Makarska Metković Promina Zag. prim. 6 27 10 1 22 32 31 61 2 372 21 15 31 204 43 219 5 383 876 633 561 39 3956 226 210 179 1272183269125645943396293448384361603110457752978 3609 173 4333 11 11086 5309 6013 958 — 663 286 4644 2375 480 1869 — — 4425 — — 139 — — — — — — — — — — 7466 906 9122 273 4999 15390 13332 11473 1435 20359 2094 12S7 7832 181 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Red. Katastarski Katastaors k e klas e Ukupbroj kotar I II III IV V VI VII VIII no ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 69. Sinj 59 253 1544 3996 1847 — — — 7699 70. Skradin 32 125 601 — — — — — 758 71. Split — prim. 167 334 494 1438 837 — — — 3270 72. Split — Zag. 2 73 617 2130 1406 — 4228 73. Šestanovac 305 904 978 243 119 — — — 2549 74. Šibenik — kopn. 96 878 1684 — — — — — 2658 75. Šibenik — otoci — 132 456 41 — — — — 588 76. Vis 1 13 1915 — — — — — 1929 77. Vrgorac 97 419 1248 1517 — — — — 3281 78. Zadar — kopno 115 438 — 2310 2544 — — — 7432 79. Zadar — otoci 66 4891 2025 — — — — — 4957 Ukupno zajednica općine Split 1571 15994 52946 48764 16042 135317 Rekapitulacija površina po zajednicama općina Tabela 2 b Red. Zajednica Katastarske klase Ukupbroj općina 1 II III IV V VI VII VIII no ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1. Osijek 297 688 4492 3636 3724 2913 1445 410 17605 2. Bjelovar 307 1270 5816 7573 9272 8304 6345 5003 43890 3. Varaždin 663 1281 2530 2568 4230 5606 6229 1222 24329 4. Zagreb 665 2017 7233 10048 12699 21349 28753 9674 92438 5. Sisak 565 1111 6891 8339 8205 5767 1345 648 32871 6. Karlovac 707 570 1810 2985 4194 6684 4557 107 21614 7. Gospić 30 171 1903 1936 3469 4508 1401 412 13830 8. Rijeka 962 5906 22964 34824 28529 16729 6915 2679 119508 9. Split 1571 15994 52946 48764 16042 — — — 135317 SVEGA SRH 5767 29008 106585 120673 90364 71860 56990 20155 501402 Odnos klasa u %: 1 6 22 24 18 14 11 4 100 Sumarni odnos klasa za cijelu SRH je isključivo orijentacioni krupni pokazatelj, budući da su ljestvice vrijednosti pojedinih klasa unutar svakog katastarskog kotara različite. Približno 90 °/p šumskih površina individualnih korisnika razvrstane su u III—VII klase, dok je u I i II klasi 7 %, a u VIII 4 % od ukupnih površina individualnih zemljišta. 182 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 73 <-- 73 --> PDF |
PREGLED katastarskog prihoda za sve vrste kultura sumarno i posebno za kulturu šuma po zajednicama općina Stanje 1975. Tabela 3. Katastarski prihod u dinarima Red. Zajednica Ukupno za sve Samo za kulture % učešća broj općina vrste kultura šuma individualnog kulture šuma sektora u ukupnom iznosu 1. Osijek 1.479.510.863 8.084.782 1,8% 2. Bjelovar 1.113.544.621 14.312.323 1,1% 3. Varaždin 382.827.568 8.581.130 2,5% 4. Zagreb 910.559.947 24.025.050 2,4% 5. Sisak 390.271.051 10.006.005 2,7% 6. Karlovac 200.798.703 5.038.485 2,4°/o 7. Gospić 166.708.096 2.312.845 1,4% 8. Rijeka 360.684.338 14.022.710 3,9"/,, 9. Split 423.604.367 6.785.282 1,6% SVEGA SRH 5.428.509.544 93.168.712 1,7% Podaci pokazuju da katastarski prihod za šume učestvuje u prosjeku samo sa 1,7% u sveukupnom katastarskom prihod obračunatom za sve vrste kultura. Po pojedinim zajednicama općine učešće prihoda za šume se .kreće 1% (Bjelovar) do 3,9% (Rijeka) od globalnog iznosa za sve kulture. Međutim učešće šuma po površini ((tabela 1.) iznosi u prosjeku 18,9% od ´sveukupne površine svih vrsta kultura, a po pojedinim zajednicama općina učešće šuma po površini se kreće od 4,0% (Osijek) do 30,2% .(Rijeka). Iz toga proizlazi da su šume po površini znatno više zastupane nego po vrijednosti katastarskog prihodu od ukupne poljoprivredne proizvodnje individualnih sektora. Radi usporedne ilustracije navodi se da je postotno učešće svih vrsta kultura u obračunu katastarskog prihoda za cijelo područje SRH bilo slijedeće: Tabela 4. Red. % učešća pojedinih kultura broj Kultura Po površini Po katastarskom Primjedba prihodu 1. Oranice 45,5% 71,2% Kod kultura »Oranica 2. Vrtovi 0,0% 0,2% i vinogradi« su znatno 3. Voćnjaci 1,7% 2,8% veće proporcije kat. 4. Maslinici 0,8% 0,6% prihoda nego one po 5. Vinogradi 2,9% 7,5% površini. Kod »šuma 6. Livade 14,6% 14,3% i pašnjaka« je obratno, 7. Pašnjaci 15,5% 1,6% što je i razumljivo s 8. Šume 18,9% 1,7% obzirom na intenzivnost 9. Trstici 0,1% 0,1% gospodarenja. SVEUKUPNO: 100% 100% |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 74 <-- 74 --> PDF |
PRIJEDLOG ljestvica katastarskog prihoda za šume Tabela 5. Red. Katastarski Ljestvica kat. prihoda Prosj .Indeks broj kotar 1 2 3 4 5 6 7 8 ljest. 1964. dinara po ha 100 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 I. Zajednica općina Osij e k 1. Beli Manastir 970 800 670 550 420 ,— — — 628 421 2. Darda 970 800 670 550 420 290 210 — 420 420 3. Osijek 4. Vukovar 970 1010 800 760 670 590 550 460 420 340 290 250 210 190 — — 576 461 420 419 5. Vinkovci 1030 860 700 570 410 290 210 — 626 409 6. Đakovo 920 760 640 520 400 280 200 — 489 401 7. Valpovo 8. Našice 920 840 710 680 590 560 460 440 340 320 270 260 210 200 150 140 477 289 418 401 9. P. Slatina 880 680 560 440 320 260 200 120 264 406 10. SI. Požega 11. SI. Brod 880 970 680 800 560 670 440 550 320 420 260 290 200 210 120 150 377 530 401 421 12. N. Gradiška 920 720 600 480 360 280 200 120 412 400 Prosjek Zajednica : općina Osijek: 462 411 II Zajednica općina Bjel o var 13. Pakrac 800 640 520 400 300 240 160 80 359 399 14. Grub. Polje 800 640 520 400 300 240 160 80 178 434 15. Virovitica 900 700 580 450 330 270 230 150 331 469 16. Bjelovar 820 740 620 490 370 290 210 120 274 403 17. Đurđevac 860 700 580 450 370 290 200 130 252 413 18. Koprivnica 820 670 540 430 340 290 225 150 313 406 19. Križevci 820 660 540 410 310 250 170 80 364 409 20. Garešnica 800 640 480 400 300 240 160 80 262 397 Presjek Zajednice općina Bjelovar: 291 409 III Zajednica općina Varaždin 21. Čakovec 880 720 590 460 340 280 210 130 402 419 22. M. Središće 800 640 540 420 300 240 160 80 479 399 23. Šifcrigova 760 640 520 400 280 220 180 80 563 399 24. Varaždin 840 760 630 510 380 300 210 110 299 421 Prosjek Zajednice općina Varaždin: 434 409 184 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Red. Katastarski Ljestvica kat. prihoda Prosj. Indeks broj kotar 1 2 3 4 5 6 7 8 ljest. 1964. dinara po ha 100 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 IV Zajednica općina Zagi reb 25. Zlatar 620 450 370 290 230 190 130 80 162 415 26. K. Toplice 620 450 370 290 230 170 130 80 151 408 27. Zaprešić 910 730 600 380 390 300 220 130 347 428 28. Zagreb 970 750 620 530 440 330 220 130 418 440 29. Križ 880 760 630 510 390 300 230 130 576 372 30. Kutina 800 640 520 400 300 240 160 80 400 400 31. V. Gorica 950 730 600 480 350 280 220 160 350 432 32. Jastreb arsko 820 660 510 410 330 250 130 60 257 408 33. Žumbarak 560 460 380 280 200 150 80 60 156 400 34. Samobor 860 690 440 390 260 200 110 70 198 430 Prosjek Zajednice općina Zagreb: 301 413 V Zajednica općina :Sisa k 35. Lekenik 840 660 540 420 320 240 190 110 277 401 36. Sisak 920 720 590 460 340 280 210 130 489 418 37. Kostajnica 720 600 480 400 300 240 160 80 299 399 38. Glina 680 520 360 240 160 80 — — 305 401 Prosjek Zajednice općina Sisak: 342 405 VI Zajednica općina Kar l lova c 39. Vojnić 680 560 400 280 200 150 80 60 297 401 40. Karlovac 840 700 570 440 340 250 — — 517 420 41. 42. Ozalj Slunj 620 560 470 460 350 380 290 280 230 200 170 150 130 80 80 60 183 153 416 397 Prosjek Zajednice općina Karlovac: 288 408 VI] [ Zajednica općine Go s pi ć 43. Otočac 520 440 360 280 200 150 80 40 151 397 44. T. Koremica 470 370 300 240 180 120 80 40 158 416 45. Gospić 470 370 300 240 180 120 80 40 193 394 46. Gračac 430 350 280 200 140 100 60 — 166 386 Prosjek Zajednice općina Gospić: 167 398 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Red. broj Katastarski kotar Ljestvica kat. prihoda 3 4 5 6 dinara 8Prosj. ljest. po ha Indeks 1964. 100 10 11 12 VIII Zajednica općina Rijeka : 47. Delnice 760 630 510 380 300 210 130 283 422 48. Rijeka 49. Volosko 320 240 240 180 190 140 150 100 110 70 70 60 50 30 60 86 400 391 50. Rab — Pag 51. Krk — Lošinj 52. Pazin 190 190 320 140 150 220 80 140 160 50 100 120 30 60 80 60 — 83 92 98 377 368 392 53. Pula 260 190 150 110 70 60 — 125 368 54. Poreč 280 200 160 120 60 — 134 394 55. Ogulin 640 480 400 320 240 190 120 60 235 398 Prosjek Zajednice općina Rijeka: 133 390 IX Zajednica općina Spli t 56. Zadar —otoci 140 50 — — — — — — 49 377 57. Zadar — kopno 220 130 80 50 30 — — — 59 369 58. Benkovac 190 140 100 60 40 — — — 63 371 59. Bukovica 110 100 60 30 20 — — — 37 370 60. Promina 180 140 100 50 — — — — 73 384 61. Knin 230 150 120 60 — — — — 76 380 62. Drniš 140 100 80 50 — — — — 75 375 63. Skradin 110 70 30 — — — — — 35 350 64. Šibenik —kop. 65. Šibenik — otoci 120 110 60 60 3020 — — — — — — — — — — 43 29 391 363 66. Sinj 150 110 80 60 40 — — — 58 387 67. Split — zag. 110 80 60 40 30 — — — 38 380 68. Split — prim. 150 110 80 60 40 — — — 64 376 69. Sestanovac 110 80 60 50 40 30 — — 67 372 70. Imotski 150 110 80 60 — — — — 67 372 71. Vrgovac 100 80 50 30 — — — — 43 358 72. Makarska 110 90 60 40 30 — — — 53 379 73. Metkovići 100 80 60 40 — — — — 55 367 74. Dubrovnik — pr. 140 80 40 30 — — — — 34 378 75. Dubrovnik — zag. 100 50 30 — — — — — 27 338 76. Korčula 180 100 40 — — — — — 54 386 77. Vis 140 100 60 40 30 — — — 60 400 78. Hvar 160 100 60 40 30 — — — 43 391 79. Brač 150 110 70 50 30 — — — 45 375 Prosjek Zajednice općina Split: 52 374 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 77 <-- 77 --> PDF |
In komparacije navedenih podataka ljestvica kat. prihoda katastarskih kotareva po pojedinim Masama vidi se da prosjeci odražavaju medijane dobivene ponderacijorn učešća površina po pojedinim klasama. Prosjeci pak ljestvica pojedinih zajednica općina dobiveni su kao srednje arimatičke veličine iz prosjeka odnosnih katastarskih kotara, isto tako izračunati su i indeksi povećanja naprama 1964. god. Prosječne vrijednosti ljestvica po pojedinim zajednicama općina kreću se po ha: I. u Zajednici opć. Osijek od 264-628 dinara prosjek 462 dinara II. , „ Bjelovar „ 178-364 , ,, 291 III. , Varaždin „ 299-563 , , 434 IV. , v. , VI. , , , , Zagreb Sisak Karlovac „ 156-162 „ 277489 „ 155-517 , , , , , , 301 342288 „ VII. , , Gospić „ 151-193 , , 167 VIII. , IX. , , Rijeka Split „ „ 60-283 27- 76 , ´ , - 5252 „ Srednji republički prosjek: 374 dinara Osjetljiva razlika između medijana i aritmetske sredine pojedinih klasa u nekim katastarskim kotarevima opaža Se ondje gdje su glavnine šumskih površina zastupane u nižim vrijednostnim klasama. To je izrazito u kat. kotaru Varaždin, gdje od svih površina šuma preko 70% su razvrstane u 6 — klase. Indeks povećanja kat. prihoda za šume, uzevši faktor 100 za 1964. godinu kreće od 374 u zajed. općina Split do 411 u zajednici općina Osijek, to je i opravdano kad se sagledaju svi ekonomski uvjeti privređivanja. Ako se razmotre učešća šuma pojedinih zajednica općina u sveukupnoj šumskoj površini individualno g sektora od 501.402 ha, tad se dobiju slijedeći postotni odnosi: Zajednica općina I. Osijek ima približno 4% šumskog fonda ,, ,, II. Bjelovar ,, „ 9% * ii III. Varaždin „ ,, 5% i a IV. Zagreb ,, ,, 18% i ii V. Sisak ,, „ 5% i a VI. Karlovac ,, ,, 4% i a VII. Gospić ,, ,, 3% ii VIII. Rijeka ,, ,, 25% IX. Split » " 27% S v e uku p no : 100% — 501.402 ha 187 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 78 <-- 78 --> PDF |
REKAPITULACIJA Prosjek ljestvice po 1 hektaru prihoda šuma s indeksnim povećanjem prema 1964. god. po pojedinim zajednicama općina (1964 = 100): Tabela 6. I. u Zajednici opć. Osijek 462 dinara Indeks povećanja 441 II. „ . „ Bjelovar 291 „ ii 409 III. „ , „ Varaždin 434 „ 409 i IV. „ , „ Zagreb 301 „ » 413 V. „ 1 n Sisak 342 „ i 405 VI. „ , „ Karlovac 288 „ , 408 VII. „ , ,, Gospić 167 „ , 398 VIII. „ i JJ Rijeka 133 „ , 390 IX. „ , Split 52 „ 374 - Prosjel : SRH: po ha 274 dinara Indeks povećanja 402 Po rješenju Republičke komisije za utvrđivanje katastarskog prihoda, utvrđene su cijene drva na panju kojima je izvršen obračun vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda u pojedinom katastarskom kotaru: CIJENE ZA DRVO NA PANJU PO 1 m« ODNOSNO PROSTORNOM METRU (Narodne novine br. 2 od 26. I 1976) Tabela 17. Cijena za 1 m3 po sortimentima Trupci za u o «i Ja o DO rt M ta H o . u IS, H I to xt . 3 * OJ 5^ 8 2<" 13 a Ü 3 6 g C/3 Bfl .« O .r. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 _ I hrast 1300 300 180 100 260 120 30 GRUPA bukva 350 170 120 70 — 80 45 40 br. jas. 700 240 — 100 — 120 — 35 grab — 200 — 70 — — — 43 bagrem — 170 — 100 210 120 — 35 OTL — 170 — 70 280 100 40 35 ML 350 170 — — — — 40 28 Cet. — 240 — 100 280 120 90 — |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 79 <-- 79 --> PDF |
II hrast 1300 300 180 100 260 120 — 28 GRUPA bukva 350 170 120 70 — 80 45 36 br. jas. grab bagrem OTL 700 — — — 240 200 170 170 — — — — 100 70 100 70 — — 210 280 120 — 120 100 — — — 40 33 40 32 32 ML 350 170 — — — — 40 25 Čet. — 240 — 100 280 120 90 — III hrast 1300 300 180 100 260 120 26 GRUPA bukva 350 170 120 70 — 80 45 32 br. jas. 700 240 — 100 — 120 — 30 grab — 200 — 70 — — — 34 bagrem — 170 — 100 210 120 — 30 OTL .— 170 — 70 280 100 40 30 ML 350 170 — — — — 40 23 Cet. — 240 — 100 280 120 90 20 IV hrast 250 170 80 240 100 24 GRUPA bukva 300 150 100 60 — 70 40 27 br. jas. 600 210 — 80 — 100 — 25 grab — 180 — 60 — — — 31 bagrem — 150 — 80 200 100 — 25 OTL — 150 — 60 260 80 35 26 ML 300 150 — — — — 45 20 čet. — 180 — 93 260 100 80 20 Mak. i smr. 20 U I grupu katastarskih kotara ulaze: Križ, Samobor, Velika Gorica, Zagreb, Zaprešić. U II grupu kat. kotara ulaze: Karlovac, Osijek, Sisak, Slav. Brod, Varaždin i Vukovar. U III grupu kat. kotara ulaze: Beli Manastir, Bjelovar, Čakovec. Darda, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Grubišno Polje, Jastrebarsko, Koprivnica, Kostajnica, Krapinske Toplice, Križevci, Kutina, Lekenik, Mursko središće, Našice, Nova Gradiška, Ozalj, Pakrac, Pod. Slatina, Slav. Požega, Štrigova, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vojnić, Zlatar i Žumberak. U IV grupu kat. kotara ulaze: Benkovac, Brač, Bukovica, Delnice, Drniš, Dubrovnik — prim. Dubrovnik — zagora, Gospić, Gračac, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Krk — Lošinj, Makarska, Metković, Ogulin, Otočac, Pazin, Poreč, Promina, Pula, Rab—Pag, Rijeka, Sinj, 189 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Skradin, Slunj, Split—zagora, Šestanovac, Šibenik—kopno, Šibenik—otoci, Titova Korenica, Vis, Volosko, Vrgcrac, Zadar—kopno i Zadar—otoci. Kod razrade obračuna vrijednosti godišnjeg prirasta općinska komisija se pridržavala prednjih cijena. Da bi se imao uvid u primjenu ljestvice katastarskih prihoda po 1 ha za sve vrste kultura, daje se tabelarni numerički pregled katastarskog kotara SI. Požega. Zajednica općina: Osijek Katastarski kotar: SI. Požega* Tabela 8. Red. Kultura Klas a Indeks broj 1 2 3 4 5 6 7 8 Prosjek 1964. dinara 100 1. Oranice 6030 5180 4390 3560 2740 2140 1550 760 3018 469 2. Vrtovi — — — — — — — — — — 3. Voćnjaci 5990 5550 4300 3480 2660 — — — 3700 540 4. Maslinici — — — — — — — — — — 5. Vinogradi 10330 8740 7410 5890 4780 3850 2880 1820 5403 826 6. Livade 3130 2840 2460 2170 1890 1650 1150 — 2127 586 7. Pašnjaci 800 700 620 500 430 310 251 160 411 489 8. Šume 880 680 560 440 320 260 200 120 377 401 9. Trstici — — — — — — Iz pregleda proizlaze odnosi međusobnih vrijednosti pojedinih klasa i kultura, kao i prosjeci te uspoređenje prosjeka iz 1964. godine. Od svih vrsta kultura proizvodnje prosjeci za »šume« su najniži i iznose 377 dinara, a najviši su za vinograde, zatim slijede kulture voćnjaka, oranica, livada i pašnjaka. Srednja ponderirana vrijednost za sve vrste je 2.737 dinara, od čega na šume otpada prilično 14%. Niži prosjek za šume nego za pašnjake proizlazi iz veće površinske zastupljenosti pašnjaka u boljim klasama. ZAKLJUČAK: Prednji članak iznijeli smo u našu stručnu štampu sa ciljem da se sagleda tretiranje šuma individualnog sektora u vezi sa procjenom njihova prinosa u materijalnom i financijskom smislu — radi što objektivnijeg mjerila kod određivanja obaveze građana, koji u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji imaju i kulture šuma, a što ima općenito značenje i za šumarsku privredu. * Katastarski kotari nisu identični sa teritorijem adrninistrativno-upravnih općina, kojih u SRH ima 109, dok je katastarskih kotara u svemu 79. 190 |