DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 66     <-- 66 -->        PDF

NOVI PROPISI


UTVRĐIVANJE KATASTARSKOG PRIHODA
ZA ŠUME INDIVIDUALNIH VLASNIKA


UVOD


Katastarski prihod, u smislu zakonskih propisa, općenito se smatra
prosječan prihod koji ostvaruje sa zemljišta njegov vlasnik, posjednik ili
uživalac s ciljem da posluži kao osnovica za razrez poreza iz osnovnog
dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.


Katastarski prihod jednog zemljišta potiče od prihoda biljne proizvodnje
i prihoda stočarstva. U prihod biljne proizvodnje ulazi novčana vrijednost
prosječnog prinosa poljoprivrednih ili šumskih proizvoda, koja se
postiže na jednom hektaru površine uobičajenim načinom proizvodnje i
obrade zemljišta, a po odbitku prosječnih materijalnih troškova utrošenih
u proizvodnju. U materijalne troškove ne ulazi novostvorena vrijednost od
utrošene ljudske radne snage.


Cijene poljoprivrednih i šumskih proizvoda koje su služile kao osnova
za utvrđivanje katastarskog prihoda utvrdilo je Izvršno vijeće Sabora SRH
za 1975. godinu.


Katastarski je prihod utvrđen za svaku katastarsku kulturu i (katastarsku
klasu zemljišta na području katastarskog katara. Za obračun katastarskog
prihoda prepisano je devet vrsta kultura:


1. oranice
2. vrtovi
3. voćnjaci
4. maslinici
5. vinogradi
6. livade
7. pašnjaci
8. šume
9. trstici
U uputstvu o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda izdanom od
Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo,
taksativno su navedene metode za utvrđivanje prinosa za svu
biljnu proizvodnju i stočarstvo, kao i načini za utvrđivanje prosječnih
materijalnih troškova proizvodnje. Za šum e je navedeno: »Bruto prihod
od šuma utvrđuje se na osnovi prosječnog prirasta sječiva drvne mase na
jednom hektaru površine, zatim po vrsti drveta i mogućnosti njegova
iskorišćivanj a.«


176




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Kod obračunavanja katastarskog prihoda od šuma priznaju se samo
troškovi proizvodnje, koji su uobičajeni za većinu šuma u vlasništvu građana
u katastarskom kotaru.


Katastarski prihod od šuma obračunat je prema količini godišnjeg
prirasta izraženog u kubnim metrima, utvrđenog za svaku vrstu drveta.


Za određene kulture izvedeni su obračuni po jedinstvenim obrascima.
Kod kultura šuma za svaku se katastarsku klasu ocjenjuje vrst sastojine
(čista, mješovita), uzgojni tip {visoka, niska) i ophodnja (te vrijednos t
p r o s j eč n o g prirasta šume po vrstama drva.


Od ukupnog godišnjeg sječivog prirasta pojedine vrste drva po 1 ha
uzima se uobičajili otpadak (%), pa se preostala korisna neto masa analizira
po učešću pojedinih sortimenata tehničke oblovine i prostornog drva
od čega iznos za kemijsko drvo (celulozno i taninsko) i ogrijevno.


Na svaki Sortiment primjenjuje se utvrđena cijena i obračuna vrijednost
glavnog šumskog proizvoda prema zastupanim vrstama na oglednoj površini.


Obračunskoj vrijednosti glavnog (proizvoda od drva dodaje se korišćenje
i sporednih šumskih proizvoda, također za površinu
1 ha. U sporedne prihode Ulaze: paša, žir, listkiae, sijeno i slično, a količine
se izračunavaju u kilogramima. Cijene za obračun su propisane ili iskustvene,
prema vrsti proizvoda u određenom katastarskom kotaru.


Suma vrijednosti godišnjeg drvnog prirasta i sporednih proizvoda daje
bruto katastarski prihod. Od rashoda kao što su troškovi za pošnimljivanje,
njegu, zaštitu šuma, amorizaciju i slično, samo se priznaje vodni doprinos
gdje postoji, jer je konstantan i efektivno tereti svaku vrstu kulture zemljišta
pa i šumske. Ostale vrste troškova se ne uzimaju u obračunu s
obzirom da ih nema ili su u iznosu koji se može zanemariti.


Odbijanjem materijalnih troškova proizvodnje — koji se ovdje svode
samo na iznos vodnog doprinosa — dobiva se katastarski prihod
za šum e izračunat za svaku katastarsku klasu posebno, sve po jednom
hektaru.


S obzirom da su gotovo sve privatne šume neuređene, propisano je da
se podaci o sječnom prirastu za svaku vrst drveća i tip uzgoja utvrđuju
primjenom prirasno-prihodnih tablica, objavljenih u šumsko-tehničkom
priručniku (prema ophodnji i bondtetnom razredu). Bonitetni razredi utvrđuju
se za svaku uzornu česticu na osnovi srednje visine sastojine.


Sva su zemljišta za svaku vrst kulture i klasu s obzirom na prirodne
i ekonomske uvjete proizvodnje razvrstane po katastarskim općinama za
svaki katastarski kotar zasebno i to na osnovi prethodno utvrđenih oglednih
površina.


Svaka vrst kulture — kao i šumska — koja ima najbolje privredne
i ekonomsske uvjete proizvodnje uvršćuje se u prvu klasu, kulture neposredno
slabijih prirodnih i ekonomskih uvjeta u drugu klasu i tako redom
do osme klase, kamo se uvršćuju zemljišta najslabijih uvjeta proizvodnje.
Postoji dakle ljestvica od 8 klasa.


Uz katastarsko klasiranje vrši se honitiranje zemljišta sposobnih za
poljoprivredne proizvode. Sva zemljišta u Republici raspoređuju se prema
svojoj plodnosti u osam bonitetnih razreda — a označavaju se prva, druga
i redom do osme — kao najslabije.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Međutim kod šumske proizvodnje nisu zastupane u svim katastarskim
kotarevima sve klase ljestvice katastarskog prihoda — od 1 — 8. — U 37
katastarskih kotara, od ukupn o 79 koliko ih ima na teritoriji SRH,
ljestvice se nižu od prve do sedme katastarske klase.


U Dalmaciji samo jedan katastarski kotar sadrži ljestvicu od šest klasa
(šestanovac), dok su devet katastarskih kotareva s pet klasa, sedam sa
četiri klase, četiri s tri klase i jedan katastarski kotar s dvije klase (Zadar


— Otoci). U ostalom području SRH ljestvica s pet klasa (od 1 — 5) isu
u tri katastarska kotara ´(Bijeli Manastir, Krk — Lošinj i Pag), ljestvicu
od šest kdasa imaju četiri katastarska kotara (Karlovac, Pazin, Poreč,
Glina) dok ljestvicu sa sedam klasa imaju sedam katastarskih kotara
(Darda, Osijek, Đakovo, Vinkovci, Gračac, Pula i Volosko). U 42 katastarska
kotara ljestvice su razvrstane u osam klasa.
Općenito visina katastarskog prihoda ovisna je o obimu i strukturi
proizvodnje, o cijenama poljoprivrednih i šumskih proizvoda kao i troškovima
proizvodnje. Ti se faktori kroz razdoblje znatnije mijenjaju, pa
je je tada nužna revizija prije utvrđenih vrijednosti. S obzirom na opsežni
i složeni rad ako ponovnog utvrđivanja katastarskih prihoda toj se reviziji
prilazi tek kad su nastale promjene takvog obima da jače utječu na
odnose i prava fizičkih i pravnih osoba, zasnovanih na ovom obliku dohotka.
Takvo stanje nastalo u proteklom razdoblju od 1964. do 1976. godine.
Katastarski prihod je bio utvrđen 1964. i njegovi podaci su bili korišćeni
sve do danas (1976), a suvišno je isticati da tada utvrđeni katastarski
prihod ne odražava današnji stvarni dohodak individualnog poljoprivrednog
proizvođača. Ta nerealnost dovodi do poteškoća oko reguliranja
prava i obaveza građana.


Zbog nastalih promjena Odlukom Sabora (NN br. 39/75) određeno je
da se utvrde nove vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda za SRH. Taj
se rad imao dovršiti do konca 1976. godine s time da bi se nove vrijednosti
trebale primjeniti od 1. siječnja 1977. godine.


Postupak oko tog opsežnog rada i sastava prijedloga nove ljestvice
katastarskog prihoda odvijao se u toku 1975. i 1976. godine, a ostvaren
je od posebno u tu svrhu osnovanih komisija pri svakoj općini. Usklađivanje
općinskih prijedloga i ostalih poslova vezanih s tim utvrđivanjem
obavila je Republička komisija za utvrđivanje katastarskih prihoda.


Kod kulture šuma ispoljila se znatna neusklađenost u općinskim prijedlozima.
Zbog toga je prvenstveno izvršene usaglašavanje ocjene prirasta
po 1 ha, zatim sortimenata po vrsti drvne mase u pojedinom katastarskom
kotaru, nakog čega je izvršen obračun po utvrđenim cijenama za
drvo na panju.


REZULTATI UTVRĐIVANJA NOVIH VRIJEDNOSTI KATASTARSKOG


PRIHODA ZA ŠUME PRIVATNOG SEKTORA NAKON USKLAĐIVANJA


Osnovni pokazatelji katastarskog prihoda za šume, nakon usklađivanja
općinskih prijedloga po Republičkoj komisiji prikazani su u slijedećim tabelarnim
pregledima, sređenim po regionalnim područjima (počam od Istočne
Slavonije do Dalmacije).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Podaci su navedeni za svaki katastarski kotar i zajednicu općina: Osijek,
Bjelovar, Varaždin, Zagreb, Sisak, Karlovac, Gospić, Rijeka i Split.
One obuhvaćaju svih 79 katastarskih kotareva SRH od čega otpada na pojedine
zajednice — prema tabeli I (samo individualni sektor):


Tabela 1.
Površina u ha
Red.
broj
Zajednica
oprana
Broj kat.
kotara
Sve
kulture
Od toga
kultura
% Primjedba
ukupno šuma
1. Osijek 12 423.291 17.605 4,0% U iskazanim
2. Bjelovar 8 357.360 43.890 12,2% površinama
3. Varaždin 4 127.331 24.329 18,5% »sve kulture«
4. Zagreb 10 365.557 92.438 25,3% su površine
5. Sisak 4 195.501 22.871 16,8% svih 9 vrsta
6. Karlovac 4 125.294 21.614 19,2% kultura
7.
8.
9.
Gospić
Rijeka
Sisak
4
9
24
159.271
394.979
502.823
13.830
119.508
135.317
8,6%
30,2%
26,8%
(str. 176)
u individualnom
vlasništvu.
Ukupno : 79 2.651.407 501.402 18,9%


Ovi podaci pokazuju da na podučju SR Hrvatske udio šuma u vlasništvu
iznosi 18,9% ili 501 402 ha. To je svakako značajna površina šuma
za zadovoljavanje potreba na drvu seoskih domaćinstava, a predstavljaju
i nemalu ulogu u šumskoj proizvodnji uopće.


POVRŠINE ŠUMA
individualnih korisnika po kat. kotarevima, kat. klasama i Zajednicama općina.


(Stanje 1975. g.)


Tabela 2 a


Red.
broj
Katastarski
kotar I II
Katastarsk e
III IV V
klas e
VI VII VIII
Ukupno
ha
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. Beli Manastir 2 13 270 32 59 — — — 376
2. Darda 1 12 69 26 9 115 54 — 286
3. Osijek 5 7 85 25 70 — — — 192
4. Vukovar — 49 48 387 162 3 — — 649
5. Vinkovci 3 75 229 242 24 45 5 — 623
6. Đakovo 2 70 123 320 31 93 90 — 729
7. Valpovo — 20 46 26 53 3 4 1 153
8. Našice 1 — 8 37 55 162 38 14 315
9. P. Slatina — 8 38 72 424 339 168 273 1322
10. S. Požega 3 57 387 675 820 439 111 54 2546
11. S. Brod 209 196 2405 1198 1519 1074 254 12 6867
12. N. Gradiška 71 181 784 596 498 640 721 56 3547
Ukupno Zajednica
općine Osijek 297 688 4492 3636 3724 2913 1445 410 17605
179




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Red. Katastarski Katastarsk e klas e Ukupbroj
kotar I II III IV V VI VII VIII no
ha
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
13. Pakrac 5 130 727 1919 1060 504 166 289 4800
14. Grubišno Polje15. Virovitica
39
1

8
4
185
69
421
57
607
104
713
428
419
657
47
1358
2401
16. Bjelovar17. Đurđevac
2

17
3
159
6
388
141
561
401
1561
532
1469
581
796
547
4953
2211
18. Koprivnica19. Križevci
6
254
95
1010
529
4133
1126
3264
1797
3932
1367
2968
1779
1424
868
1449
7567
18434
20. Garešnica — 7 73 245 857 555 79 350 2166
Ukupno zajednica
općine Bjelovar 307 1270 5816 7573 9272 8304 6345 5003 43890
21 Čakovec 5 18 202 360 302 123 88 49 1147
22. M. Središće 11 201 608 65 228 60 20 18 1211
23. Štrigova 638 1027 1231 615 132 26 9 — 3678
24. Varaždin 9 35 489 1528 3568 5397 6112 1155 18293
Ukupno zajednica
općine Varaždin 663 1281 2530 2568 4230 5606 6229 1222 24329
25. Zlatar 74 226 1182 2040 2844 3522 8317 7097 25302
26. K. Toplice27. Zaprešić28. Zagreb29. Križ
2
2
93
233
98
77
411
795
232
477
996
2661
482
419
2314
955
1798
797
2648
323
1693
562
4268
807
9909
1816
1389

566

164

14780
4150
12283
5774
30. Rutina 101 73 365 542 642 194 29 — 1946
31. V. Gorica 135 199 284 203 493 672 873 439 3298
32. Jastrebarsko — 106 889 2244 2287 6242 3823 1017 16618
33. Žumbetrak — — — 48 342 625 138 40 1193
34. Samobor 25 32 147 801 525 2764 2459 351 7104
Ukupno zajednica
općine Zagreb 665 2017 7233 10048 12699 21349 28753 9674 92438
35. Lekenik 6 76 149 251 825 905 315 467 2994
36. Sisak 182 61 93 114 34 70 184 74 812
37. Kostajnica 1 79 891 2237 5636 4665 846 107 14462
38. Glina 376 895 5757 5737 1710 127 — — 14603
Ukupno zajednica
općine Sisak 565 1111 6891 8339 8205 5767 1345 648 32871




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Red. Katastarski Katastarske klase Ukup


broj kotar I II III IVha
V VI VII VIII no
10 11
39. Vojnić
40. Karlovac
41. Ozalj
42. Slunj
493
191
23

374
104
92

932
303
575

1358
401
1194
32
1826
176
1704
488
1037
127
4799
722
120

4249
188
10

41
56
6150
1301
12677
1486
Ukupno zajednice
općine Karlovac 707 570 1810 2985 4194 6684 4557 107 21614
43. Otočac
44. T. Korenica
45. Gospić
46. Gračac
2
1

27
67
21
34
49
214
85
656
948
167
332
638
799
326
1203
681
1259
995
1304
1095
1114
732
238
91
340
397
13
2

2900
3197
3197
4536
Ukupno zajednice
općine Gospić 30 171 1903 1936 3469 4508 1401 412 13830
47. Delnice
48. Rijeka
49. Volosko
50. Rab^Pag
51. Krk-Lošinj
52. Pazin
53. Pula
54. Poreč
55. Ogulin
186
98
5
59
26
116
60
382
30
57
179
183
912
467
815
1553
1654
95
203
53
1595
1175
3707
3307
6937
5819
168
517
44
3688
1489
10622
7051
5741
4758
914
226
132
5462

6208
10569
2052
1985
1895
1001
1196
2047


7645
1044
1849
1947
2743
3690



44
1

437
979
1694






6
5912
7086
12980
3635
21030
29547
17388
16438
5492
Ukupno zajednica
općine Rijeka 962 5906 22964 34824 28529 16729 6915 2679 119508
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
Brač-Supetar
Benkovac
Bukovica
Drniš
Dubrovnik —
Dubrovnik —
Hvar
Imotski
Knin
Korčula
Makarska
Metković
Promina
Zag.
prim.
6
27
10
1
22
32
31
61
2
372
21
15
31
204
43
219
5
383
876
633
561
39
3956
226
210
179
1272183269125645943396293448384361603110457752978
3609
173
4333
11
11086
5309
6013
958

663
286
4644
2375
480
1869


4425


139










7466
906
9122
273
4999
15390
13332
11473
1435
20359
2094
12S7
7832
181




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Red. Katastarski Katastaors k e klas e Ukupbroj
kotar I II III IV V VI VII VIII no
ha
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


69. Sinj 59 253 1544 3996 1847 — — — 7699
70. Skradin 32 125 601 — — — — — 758
71. Split — prim. 167 334 494 1438 837 — — — 3270
72. Split — Zag. 2 73 617 2130 1406 — 4228
73. Šestanovac 305 904 978 243 119 — — — 2549
74. Šibenik — kopn. 96 878 1684 — — — — — 2658
75. Šibenik — otoci — 132 456 41 — — — — 588
76. Vis 1 13 1915 — — — — — 1929
77. Vrgorac 97 419 1248 1517 — — — — 3281
78. Zadar — kopno 115 438 — 2310 2544 — — — 7432
79. Zadar — otoci 66 4891 2025 — — — — — 4957
Ukupno zajednica
općine Split 1571 15994 52946 48764 16042 135317


Rekapitulacija površina po zajednicama općina


Tabela 2 b


Red. Zajednica Katastarske klase Ukupbroj
općina 1 II III IV V VI VII VIII no
ha


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


1. Osijek 297 688 4492 3636 3724 2913 1445 410 17605
2. Bjelovar 307 1270 5816 7573 9272 8304 6345 5003 43890
3. Varaždin 663 1281 2530 2568 4230 5606 6229 1222 24329
4. Zagreb 665 2017 7233 10048 12699 21349 28753 9674 92438
5. Sisak 565 1111 6891 8339 8205 5767 1345 648 32871
6. Karlovac 707 570 1810 2985 4194 6684 4557 107 21614
7. Gospić 30 171 1903 1936 3469 4508 1401 412 13830
8. Rijeka 962 5906 22964 34824 28529 16729 6915 2679 119508
9. Split 1571 15994 52946 48764 16042 — — — 135317
SVEGA SRH 5767 29008 106585 120673 90364 71860 56990 20155 501402


Odnos klasa u %: 1 6 22 24 18 14 11 4 100


Sumarni odnos klasa za cijelu SRH je isključivo orijentacioni krupni pokazatelj,
budući da su ljestvice vrijednosti pojedinih klasa unutar svakog katastarskog
kotara različite. Približno 90 °/p šumskih površina individualnih korisnika
razvrstane su u III—VII klase, dok je u I i II klasi 7 %, a u VIII 4 % od ukupnih
površina individualnih zemljišta.


182




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 73     <-- 73 -->        PDF

PREGLED
katastarskog prihoda za sve vrste kultura sumarno i posebno za kulturu šuma
po zajednicama općina


Stanje 1975. Tabela 3.


Katastarski prihod u dinarima
Red. Zajednica Ukupno za sve Samo za kulture % učešća
broj općina vrste kultura šuma individualnog kulture šuma


sektora u ukupnom


iznosu


1. Osijek 1.479.510.863 8.084.782 1,8%
2. Bjelovar 1.113.544.621 14.312.323 1,1%
3. Varaždin 382.827.568 8.581.130 2,5%
4. Zagreb 910.559.947 24.025.050 2,4%
5. Sisak 390.271.051 10.006.005 2,7%
6. Karlovac 200.798.703 5.038.485 2,4°/o
7. Gospić 166.708.096 2.312.845 1,4%
8. Rijeka 360.684.338 14.022.710 3,9"/,,
9. Split 423.604.367 6.785.282 1,6%
SVEGA SRH 5.428.509.544 93.168.712 1,7%


Podaci pokazuju da katastarski prihod za šume učestvuje u prosjeku
samo sa 1,7% u sveukupnom katastarskom prihod obračunatom za sve vrste
kultura. Po pojedinim zajednicama općine učešće prihoda za šume se .kreće
1% (Bjelovar) do 3,9% (Rijeka) od globalnog iznosa za sve kulture. Međutim
učešće šuma po površini ((tabela 1.) iznosi u prosjeku 18,9% od ´sveukupne
površine svih vrsta kultura, a po pojedinim zajednicama općina učešće
šuma po površini se kreće od 4,0% (Osijek) do 30,2% .(Rijeka). Iz toga
proizlazi da su šume po površini znatno više zastupane nego po vrijednosti
katastarskog prihodu od ukupne poljoprivredne proizvodnje individualnih
sektora.


Radi usporedne ilustracije navodi se da je postotno učešće svih vrsta
kultura u obračunu katastarskog prihoda za cijelo područje SRH bilo slijedeće:


Tabela 4.


Red. % učešća pojedinih kultura
broj Kultura Po površini Po katastarskom Primjedba
prihodu


1. Oranice 45,5% 71,2% Kod kultura »Oranica
2. Vrtovi 0,0% 0,2% i vinogradi« su znatno
3. Voćnjaci 1,7% 2,8% veće proporcije kat.
4. Maslinici 0,8% 0,6% prihoda nego one po
5. Vinogradi 2,9% 7,5% površini. Kod »šuma
6. Livade 14,6% 14,3% i pašnjaka« je obratno,
7. Pašnjaci 15,5% 1,6% što je i razumljivo s
8. Šume 18,9% 1,7% obzirom na intenzivnost
9. Trstici 0,1% 0,1% gospodarenja.
SVEUKUPNO: 100% 100%




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 74     <-- 74 -->        PDF

PRIJEDLOG
ljestvica katastarskog prihoda za šume
Tabela 5.


Red. Katastarski Ljestvica kat. prihoda Prosj .Indeks
broj kotar 1 2 3 4 5 6 7 8 ljest. 1964.
dinara po ha 100


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12


I. Zajednica općina Osij e k
1. Beli Manastir 970 800 670 550 420 ,— — — 628 421
2. Darda 970 800 670 550 420 290 210 — 420 420
3. Osijek
4. Vukovar
970
1010
800
760
670
590
550
460
420
340
290
250
210
190


576
461
420
419
5. Vinkovci 1030 860 700 570 410 290 210 — 626 409
6. Đakovo 920 760 640 520 400 280 200 — 489 401
7. Valpovo
8. Našice
920
840
710
680
590
560
460
440
340
320
270
260
210
200
150
140
477
289
418
401
9. P. Slatina 880 680 560 440 320 260 200 120 264 406
10. SI. Požega
11. SI. Brod
880
970
680
800
560
670
440
550
320
420
260
290
200
210
120
150
377
530
401
421
12. N. Gradiška 920 720 600 480 360 280 200 120 412 400


Prosjek Zajednica : općina Osijek: 462 411


II Zajednica općina Bjel o var


13. Pakrac 800 640 520 400 300 240 160 80 359 399
14. Grub. Polje 800 640 520 400 300 240 160 80 178 434
15. Virovitica 900 700 580 450 330 270 230 150 331 469
16. Bjelovar 820 740 620 490 370 290 210 120 274 403
17. Đurđevac 860 700 580 450 370 290 200 130 252 413
18. Koprivnica 820 670 540 430 340 290 225 150 313 406
19. Križevci 820 660 540 410 310 250 170 80 364 409
20. Garešnica 800 640 480 400 300 240 160 80 262 397
Presjek Zajednice općina Bjelovar: 291 409


III Zajednica općina Varaždin


21. Čakovec 880 720 590 460 340 280 210 130 402 419
22. M. Središće 800 640 540 420 300 240 160 80 479 399
23. Šifcrigova 760 640 520 400 280 220 180 80 563 399
24. Varaždin 840 760 630 510 380 300 210 110 299 421
Prosjek Zajednice općina Varaždin: 434 409


184




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Red. Katastarski Ljestvica kat. prihoda Prosj. Indeks


broj kotar 1 2 3 4 5 6 7 8 ljest. 1964.
dinara po ha 100
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
IV Zajednica općina Zagi reb
25. Zlatar 620 450 370 290 230 190 130 80 162 415
26. K. Toplice 620 450 370 290 230 170 130 80 151 408
27. Zaprešić 910 730 600 380 390 300 220 130 347 428
28. Zagreb 970 750 620 530 440 330 220 130 418 440
29. Križ 880 760 630 510 390 300 230 130 576 372
30. Kutina 800 640 520 400 300 240 160 80 400 400
31. V. Gorica 950 730 600 480 350 280 220 160 350 432
32. Jastreb arsko 820 660 510 410 330 250 130 60 257 408
33. Žumbarak 560 460 380 280 200 150 80 60 156 400
34. Samobor 860 690 440 390 260 200 110 70 198 430
Prosjek Zajednice općina Zagreb: 301 413
V Zajednica općina :Sisa k
35. Lekenik 840 660 540 420 320 240 190 110 277 401
36. Sisak 920 720 590 460 340 280 210 130 489 418
37. Kostajnica 720 600 480 400 300 240 160 80 299 399
38. Glina 680 520 360 240 160 80 — — 305 401
Prosjek Zajednice općina Sisak: 342 405
VI Zajednica općina Kar l lova c
39. Vojnić 680 560 400 280 200 150 80 60 297 401
40. Karlovac 840 700 570 440 340 250 — — 517 420
41.
42.
Ozalj
Slunj
620
560
470
460
350
380
290
280
230
200
170
150
130
80
80
60
183
153
416
397
Prosjek Zajednice općina Karlovac: 288 408
VI] [ Zajednica općine Go s pi ć
43. Otočac 520 440 360 280 200 150 80 40 151 397
44. T. Koremica 470 370 300 240 180 120 80 40 158 416
45. Gospić 470 370 300 240 180 120 80 40 193 394
46. Gračac 430 350 280 200 140 100 60 — 166 386
Prosjek Zajednice općina Gospić: 167 398




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Red.
broj
Katastarski
kotar
Ljestvica kat. prihoda
3 4 5 6
dinara
8Prosj.
ljest.
po ha
Indeks
1964.
100
10 11 12
VIII Zajednica općina Rijeka :
47. Delnice 760 630 510 380 300 210 130 283 422
48. Rijeka
49. Volosko
320
240
240
180
190
140
150
100
110
70
70
60
50 30 60
86
400
391
50. Rab — Pag
51. Krk — Lošinj
52. Pazin
190
190
320
140
150
220
80
140
160
50
100
120
30
60
80 60 —
83
92
98
377
368
392
53. Pula 260 190 150 110 70 60 — 125 368
54. Poreč 280 200 160 120 60 — 134 394
55. Ogulin 640 480 400 320 240 190 120 60 235 398
Prosjek Zajednice općina Rijeka: 133 390
IX Zajednica općina Spli t
56. Zadar —otoci 140 50 — — — — — — 49 377
57. Zadar — kopno 220 130 80 50 30 — — — 59 369
58. Benkovac 190 140 100 60 40 — — — 63 371
59. Bukovica 110 100 60 30 20 — — — 37 370
60. Promina 180 140 100 50 — — — — 73 384
61. Knin 230 150 120 60 — — — — 76 380
62. Drniš 140 100 80 50 — — — — 75 375
63. Skradin 110 70 30 — — — — — 35 350
64. Šibenik —kop.
65. Šibenik — otoci
120
110
60
60
3020










43
29
391
363
66. Sinj 150 110 80 60 40 — — — 58 387
67. Split — zag. 110 80 60 40 30 — — — 38 380
68. Split — prim. 150 110 80 60 40 — — — 64 376
69. Sestanovac 110 80 60 50 40 30 — — 67 372
70. Imotski 150 110 80 60 — — — — 67 372
71. Vrgovac 100 80 50 30 — — — — 43 358
72. Makarska 110 90 60 40 30 — — — 53 379
73. Metkovići 100 80 60 40 — — — — 55 367
74. Dubrovnik — pr. 140 80 40 30 — — — — 34 378
75. Dubrovnik — zag. 100 50 30 — — — — — 27 338
76. Korčula 180 100 40 — — — — — 54 386
77. Vis 140 100 60 40 30 — — — 60 400
78. Hvar 160 100 60 40 30 — — — 43 391
79. Brač 150 110 70 50 30 — — — 45 375
Prosjek Zajednice općina Split: 52 374




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 77     <-- 77 -->        PDF

In komparacije navedenih podataka ljestvica kat. prihoda katastarskih
kotareva po pojedinim Masama vidi se da prosjeci odražavaju medijane dobivene
ponderacijorn učešća površina po pojedinim klasama.


Prosjeci pak ljestvica pojedinih zajednica općina dobiveni su kao srednje
arimatičke veličine iz prosjeka odnosnih katastarskih kotara, isto tako
izračunati su i indeksi povećanja naprama 1964. god.


Prosječne vrijednosti ljestvica po pojedinim zajednicama općina kreću
se po ha:


I. u Zajednici opć. Osijek od 264-628 dinara prosjek 462 dinara
II. , „ Bjelovar „ 178-364 , ,, 291
III. , Varaždin „ 299-563 , , 434
IV. ,
v. , VI. ,
,
,
,
Zagreb
Sisak
Karlovac
„ 156-162
„ 277489
„ 155-517
,
,
,
,
,
,
301
342288

VII. , , Gospić „ 151-193 , , 167
VIII. ,
IX. ,
, Rijeka
Split


60-283
27- 76
,
´
,
-
5252

Srednji republički prosjek: 374 dinara


Osjetljiva razlika između medijana i aritmetske sredine pojedinih klasa
u nekim katastarskim kotarevima opaža Se ondje gdje su glavnine šumskih
površina zastupane u nižim vrijednostnim klasama. To je izrazito u kat.
kotaru Varaždin, gdje od svih površina šuma preko 70% su razvrstane u
6 — klase.


Indeks povećanja kat. prihoda za šume, uzevši faktor 100 za 1964. godinu
kreće od 374 u zajed. općina Split do 411 u zajednici općina Osijek,
to je i opravdano kad se sagledaju svi ekonomski uvjeti privređivanja.


Ako se razmotre učešća šuma pojedinih zajednica općina u sveukupnoj
šumskoj površini individualno g sektora od 501.402 ha, tad se
dobiju slijedeći postotni odnosi:


Zajednica općina I. Osijek ima približno 4% šumskog fonda
,, ,, II. Bjelovar ,, „ 9%
* ii III. Varaždin „ ,, 5%
i a IV. Zagreb ,, ,, 18%
i ii V. Sisak ,, „ 5%
i a VI. Karlovac ,, ,, 4%
i a VII. Gospić ,, ,, 3%
ii VIII. Rijeka ,, ,, 25%
IX. Split » " 27%
S v e uku p no : 100% — 501.402 ha
187




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 78     <-- 78 -->        PDF

REKAPITULACIJA


Prosjek ljestvice po 1 hektaru prihoda šuma s indeksnim povećanjem prema
1964. god. po pojedinim zajednicama općina (1964 = 100):
Tabela 6.


I. u Zajednici opć. Osijek 462 dinara Indeks povećanja 441
II. „ . „ Bjelovar 291 „ ii
409
III. „
, „ Varaždin 434 „ 409
i


IV. „
, „ Zagreb 301 „ » 413
V. „ 1 n Sisak 342 „ i
405
VI. „
, „ Karlovac 288 „ , 408
VII. „
, ,, Gospić 167 „ , 398
VIII. „ i JJ Rijeka 133 „ , 390
IX. „
, Split 52 „ 374
-


Prosjel : SRH: po ha 274 dinara Indeks povećanja 402


Po rješenju Republičke komisije za utvrđivanje katastarskog prihoda,
utvrđene su cijene drva na panju kojima je izvršen obračun vrijednosti
ljestvica katastarskog prihoda u pojedinom katastarskom kotaru:


CIJENE ZA DRVO NA PANJU PO 1 m« ODNOSNO PROSTORNOM METRU
(Narodne novine br. 2 od 26. I 1976)
Tabela 17.


Cijena za 1 m3 po sortimentima
Trupci za u


o
«i Ja o


DO rt
M ta H o . u


IS, H I to xt . 3 *


OJ


5^
8 2<" 13 a


Ü


3 6 g
C/3 Bfl .« O .r.


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10


_


I
hrast 1300 300 180 100 260 120 30


GRUPA
bukva 350 170 120 70 — 80 45 40
br. jas. 700 240 — 100 — 120 — 35
grab — 200 — 70 — — — 43
bagrem — 170 — 100 210 120 — 35
OTL — 170 — 70 280 100 40 35
ML 350 170 — — — — 40 28
Cet. — 240 — 100 280 120 90 —




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 79     <-- 79 -->        PDF

II hrast 1300 300 180 100 260 120 — 28
GRUPA bukva 350 170 120 70 — 80 45 36
br. jas.
grab
bagrem
OTL
700



240
200
170
170




100
70
100
70


210
280
120

120
100



40
33
40
32
32
ML 350 170 — — — — 40 25
Čet. — 240 — 100 280 120 90 —


III
hrast 1300 300 180 100 260 120 26


GRUPA
bukva 350 170 120 70 — 80 45 32
br. jas. 700 240 — 100 — 120 — 30
grab — 200 — 70 — — — 34
bagrem — 170 — 100 210 120 — 30
OTL .— 170 — 70 280 100 40 30
ML 350 170 — — — — 40 23
Cet. — 240 — 100 280 120 90 20


IV
hrast 250 170 80 240 100 24


GRUPA
bukva 300 150 100 60 — 70 40 27
br. jas. 600 210 — 80 — 100 — 25
grab — 180 — 60 — — — 31
bagrem — 150 — 80 200 100 — 25
OTL — 150 — 60 260 80 35 26
ML 300 150 — — — — 45 20
čet. — 180 — 93 260 100 80 20
Mak. i smr. 20


U I grupu katastarskih kotara ulaze:
Križ, Samobor, Velika Gorica, Zagreb, Zaprešić.


U II grupu kat. kotara ulaze:
Karlovac, Osijek, Sisak, Slav. Brod, Varaždin i Vukovar.


U III grupu kat. kotara ulaze:
Beli Manastir, Bjelovar, Čakovec. Darda, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina,
Grubišno Polje, Jastrebarsko, Koprivnica, Kostajnica, Krapinske Toplice,
Križevci, Kutina, Lekenik, Mursko središće, Našice, Nova Gradiška, Ozalj, Pakrac,
Pod. Slatina, Slav. Požega, Štrigova, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vojnić, Zlatar
i Žumberak.


U IV grupu kat. kotara ulaze:
Benkovac, Brač, Bukovica, Delnice, Drniš, Dubrovnik — prim. Dubrovnik — zagora,
Gospić, Gračac, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Krk — Lošinj, Makarska,
Metković, Ogulin, Otočac, Pazin, Poreč, Promina, Pula, Rab—Pag, Rijeka, Sinj,


189




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Skradin, Slunj, Split—zagora, Šestanovac, Šibenik—kopno, Šibenik—otoci, Titova
Korenica, Vis, Volosko, Vrgcrac, Zadar—kopno i Zadar—otoci.
Kod razrade obračuna vrijednosti godišnjeg prirasta općinska komisija se
pridržavala prednjih cijena.


Da bi se imao uvid u primjenu ljestvice katastarskih prihoda po 1 ha za sve
vrste kultura, daje se tabelarni numerički pregled katastarskog kotara SI. Požega.


Zajednica općina: Osijek
Katastarski kotar: SI. Požega*
Tabela 8.


Red. Kultura Klas a Indeks
broj 1 2 3 4 5 6 7 8 Prosjek 1964.
dinara 100


1. Oranice 6030 5180 4390 3560 2740 2140 1550 760 3018 469
2. Vrtovi — — — — — — — — — —
3. Voćnjaci 5990 5550 4300 3480 2660 — — — 3700 540
4. Maslinici — — — — — — — — — —
5. Vinogradi 10330 8740 7410 5890 4780 3850 2880 1820 5403 826
6. Livade 3130 2840 2460 2170 1890 1650 1150 — 2127 586
7. Pašnjaci 800 700 620 500 430 310 251 160 411 489
8. Šume 880 680 560 440 320 260 200 120 377 401
9. Trstici — — — — — —
Iz pregleda proizlaze odnosi međusobnih vrijednosti pojedinih klasa
i kultura, kao i prosjeci te uspoređenje prosjeka iz 1964. godine. Od svih
vrsta kultura proizvodnje prosjeci za »šume« su najniži i iznose 377 dinara,
a najviši su za vinograde, zatim slijede kulture voćnjaka, oranica, livada
i pašnjaka.


Srednja ponderirana vrijednost za sve vrste je 2.737 dinara, od čega
na šume otpada prilično 14%. Niži prosjek za šume nego za pašnjake proizlazi
iz veće površinske zastupljenosti pašnjaka u boljim klasama.


ZAKLJUČAK:


Prednji članak iznijeli smo u našu stručnu štampu sa ciljem da se
sagleda tretiranje šuma individualnog sektora u vezi sa procjenom njihova
prinosa u materijalnom i financijskom smislu — radi što objektivnijeg
mjerila kod određivanja obaveze građana, koji u svojoj poljoprivrednoj
proizvodnji imaju i kulture šuma, a što ima općenito značenje i za šumarsku
privredu.


* Katastarski kotari nisu identični sa teritorijem adrninistrativno-upravnih
općina, kojih u SRH ima 109, dok je katastarskih kotara u svemu 79.
190