DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Ilire, Rimljane, Bizantince, Avare, Veneri jance,. Austrijance, Francuze i Turke, njihove vojske, zakone i običaje. Protežući se od Soče do Skadarskog jezera Kras jadranske regije zauzima gotovo petinu površine Jugoslavije, od čega 2,5 milijuna ha ili 44ü/o ukupne površine predstavljaju degradirane, slabo obraštene ili ogoljele kamene površine. Proces progresivne degradacije na području Krasa bio je motiv da se pokrene na Internacionalnom šumarskom kongresu u Madridu 1911. god. pitanje pošumljivanja Krasa. Inicijator je bio francuski šumar Hickel. God. 1922. osnovana je u Marseille^ u šumarska liga zemalja Sredozemnog mora pod imenom »Silva Mediteranea « u kojoj je aktivno surađivao profesor zagrebačkog šumarskog fakulteta akademik dr. Aleksandar Ugrenović. Nakon drugog svjetskog rata zadatak i ime ove Lige preuzela je Komisija FAO-a pa je problem Krasa ušao u internacionalne okvire u kojima sudjeluje i Jugoslavija. U radu te Komisije aktivan je dr Dušan Klepac profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu. I unutar same Jugoslavije pokreće se pitanje rješavanja krša, bilo sa aspekta privrede ili zaštite prirode. God. 1958. održano je Savezno Savjetovanje o Krasu kojeg su organizirali Savez šumarskih inženjera, Savez Poljoprivrednih inženjera i Savez ekonomista Jugoslavije. Materijali su objavljeni u pet tomova. 1971. god. JAZU — Odjel za prirodne znanosti organizira Simpozij o zaštiti prirode na Krasu i materijale objavljuje u posebno ediciji. Godine 1974. organizira Jugoslavenski savez za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline, Savjet za zaštitu čovjekove okoline Republičke Konferencije SSRNH-e, Savjet za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline SR B i H-e, Skupnost za varstvo okolja SR Slovenije, Savjet za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline SR Crne Gore, te Regionalni odbor za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline Istre, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara, Konferenciju o zaštiti Jadrana u Opatiji. I ovi su materijali objavljeni. Na svim tim simpozijima i savjetovanjima sudjelovao je veliki broj znanstvenih radnika iz različitih područja, društvenih i političkih radnika. Problem Krasa postaje sve aktualniji. Najezda turista koji gotovo u neslućeno velikom broju dolaze svake godine u to područje iz inozemstva i iz naše zemlje, nametnula je nove probleme zaštite okoline, ravne po značaju istim problemima u velikim industrijaliziranim zemljama. Postavlja se pitanje zaštite okoline od zagađivanja i drugih štetnih pojava koje prate industrijski i tehnološki progres tako oštro, da se te pojave smatraju limitirajućim faktorom u ekonomskom rastu. Pojavljuju se nepopravljivi pesimisti koji proriču propast ljudske vrste na ovoj planeti u skoro vrijeme kao i optimisti koji misle da znanost i tehnika mogu riješiti sve probleme u korist čovjek. Daju se recepti o zaustavljanju ekonomskog rasta, zaustavljanju demografske ekspanzije o zasnivanju ekološke svijesti, racionalizacije sirovina, pa do najozbiljnije teze o formiranju novih ekonomskih odnosa u svijetu. Svi se međutim slažu da zaštita čovjekove okoline nije samo biološko ili tehnološko pitanje i da se ono ne može riješiti bez punog angažiranja političkih faktora. I da citiram dr A. Beb i er a koji je na konferenciji o zaštiti Jadrana u Opatiji 1974. god. rekao: »Treba spomenuti shvaćanje da je svaka industrijalizacija neprijatelj sredine tj. ekološki štetna i opasna. To je shvaćanje očigledno primitivno 116 |