DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Tipovi šuma omogućuju nam snalaženje u toj raznovrsnosti biilo da se radi


o naučno istraživačkim
ili pralkliönirn radovima.
Dosadašnja istraživanja su pokazala, da postoji povezanost između
sastojinskih oblika, ekoloških uvjeta karakterističnih za rtirp i uvjeta pomlađivanja.
U ekološkim uvjetima, koje predstavlja zajednica šume crnike
vrlo dobro se prirodno pomlađuju alepski, brucij´ski i primorski bor, a
dobro se pomlađuje i autohtona crnika. Zajednica bjelograbića karakterizira
najtoplije najsuše, ljeti vrlo insolirane terene, ikoji se vrlo teško
pošumljuju. Na tom staništu mogu rasti vrste koje podnose najveću insolaciju
i oskudicu u apsolutnoj i relativnoj vlažnosti. Razlike u staništu
na eu-i i submediteranu znatne su i na malom prostoru i zahtijevaju pažljiv
izbor vrsta. Detaljnijim istraživanjima u tom pravcu razjasnile bi se
mnoge nejasnoće i došlo do fundamentalnih saznanja o obnovi šuma na
tom području.


Pobliže su proučene razlike u proizvodnoj mogućnosti smeđih primorskih
tala u zoni ornoga graba i zoni bjelograbića submediteranskog područja.
Rezultati dosadašnjih poredbenih istraživanja u tom području pokazali
su, da se pojedine šumske ekološke cjeline (karakterizirane tipovima
i podtipovima) međusobno razlikuju ne samo prema florističkom sastavu,
građi tla i drugim ekološkim značajkama, već i u pogledu kakvoće i količine
proizvedene drvne mase i mogućnostima pomlađivanja. Razlike u proizvodnosti
i proizvodnoj (mogućnosti smeđih primorskih tala u .klimazonalnim
područjima crnoga graba i bjelograbića znatne su. S obzirom na proizvodnu
vrijednost ornog bora na prvom je mjestu rendzina na dolomitu
u zoni ornog graba, zatim slijedi smeđe primorsko tlo u istom pojasu,
dok su na posljednjem mjestu saneđa primorska tla u području bjelograbića.


Istraživanje i kantiranje tipova šuma i šumskih staništa na području
cu-i subimedkerana provedeno je do sada u Sjevernom hrvatskom primorju.
Intenzitet istraživanja i kartiranja bio je u mjerilu karte 1:100.000.
Istraživanjima su izdvojene zone. Pod zonom podrazumijevaju se određene
cjeline unutar područja sa sličnim ekološkim i gospodarskim karakteristivažnim
za uspijevanje pojedinih vrsta drveća. Na području eu- i submediterana
utvrđene su slijedeće zone:


— zona crnike u kojoj su ekološki uvjeti pogodni za rast crnike i ostalih
zimzelenih lišćara te za primorski i alepski bor;
— zona bijeloga graba u kojoj dobro uspijevaju bjelograbić, medunac i
cer, a od četinjača crni bor i IU graničnom području sa zonom crnike
primorski bor;
— zona crnoga graba u kojoj su povoljni ekološki uvjeti za rast crnoga
bora;
— zona primorske bukve i zona lužnjaka i jasena javljaju se u manjoj
mjeri.
Dosadašnja istraživanja su obuhvatila šume i šumska staništa šumskog
gospodarstva Buzet i djelomično gospodarstva Delnice, Senj i Gospić.
Ukupno je na tom području utvrđeno i opisano 8 tipova i 3 podtipa.


U periodu od 1976. do 1985. godine predviđeno je istraživanje, kartiranje
i definiranje tipova šuma u dijelu Južnog hrvatskog primorja.


169