DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 58 <-- 58 --> PDF |
ISTRAŽIVANJE EKOLOŠKO-GOSPODARSKIH TIPOVA ŠUMA EUMEDITERANSKOG I SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA Iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, Odjel za tipologiju šuma* U 20. stoljeću visoko razvijene industrije moraju postojati industrijske zorne i mjesta velikih aglomeracija, kao i prometnice za njihovo povezivanje. Uz njih postoje i livade, oranice i šume, jedinom rječjtu okoliš čovjeka ili krajolik, koji nije međutim samo prirodni muzej. To je živuća zajednica, koja se stalno razvija i u kojoj gospodarski život niti miruje, niti treba da miruje, u kojoj se napredan razvoj poljoprivrede i šumarstva ni na jedan način ne sprečava, a da se usprkos toga zadrži i očuva sve što služi i treba da služi čovjeku. Jasna je želja čovjekova, da što je više moguće dijelova krajolika zadrži u prirodnom obliku, a posebno u blizini velikih industrijskih i turističkih centara, u kojima se .karakteristične osobine prirode ne mijenjaju tako dugo koliko je to uopće moguće. Očuvanje, zaštita i njega prirodnog krajolika ostati će za dugo, posebno na području med it er ana i submediterana, osnovna i prva zadaća šumara. Osnovna misao današnjeg gospodarenja šumama toga područja trebala bi biti planiranje razvoja krajolika na temelju diagnoze sadašnjeg stanja uzimajući u obzir njegove bitne ekološke značajke. Ekološke prilike najbolje i najbrže se može shvatiti i opisati kroz tipove šuma kao živu cjelinu u kojoj se taj tip javlja. Cilj istraživanja tipova šuma je da pojedino područje podijeli na određene prirodne cjeline (staništa) koje su relativno lako uočljive i za šumara praktičara, kako bi se svako od tih staništa tretiralo na način koji mu najbolje odgovara. Tipovi daju nezamjenjivi pregled kategorizacije šums´kih staništa. Danas nema lakšeg, bržeg i boljeg metoda da se šumska staništa, koja su edafski i klimatski, čak mikroedafski i mikroklimatski blislka sjedine i brzo inventariziraju, a ono što je različito, brzo odijeli kao što se to može preko tipova šuma. U tom pogledu imaju veliki praktični značaj karte tipova šuma. Šume i šumska staništa koja pripadaju jednom tipu ili podtipu ekološki su vrlo bliska. Samim tim zahtijevaju jedan određeni, manje više jednoobrazan šnmsko-gospodarski postupak. Nije potrebno isticati da različiti tipovi i podtipovi imaju različiti kvantitet i kvalitet proizvodnje i da su oni nužna polazna točka za osnivanje, uređenje, njegu i iskorištavanje šuma. Poznato je da u šumarstvu postoje raznovrsne tehnike obnove, pošum- Ijivanja, njege i iskorišeivanja šuma. Šumarska nauka, do danas, nije ih uspjela povezati s određenim prirodnim kategorijama šumskih objekata. * Dr Dražen Cestar, dr Vladimir Hren, ing Zorislav Kovačević, dr Jakob Martinović, dr Zvonimir Pelcer |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Tipovi šuma omogućuju nam snalaženje u toj raznovrsnosti biilo da se radi o naučno istraživačkim ili pralkliönirn radovima. Dosadašnja istraživanja su pokazala, da postoji povezanost između sastojinskih oblika, ekoloških uvjeta karakterističnih za rtirp i uvjeta pomlađivanja. U ekološkim uvjetima, koje predstavlja zajednica šume crnike vrlo dobro se prirodno pomlađuju alepski, brucij´ski i primorski bor, a dobro se pomlađuje i autohtona crnika. Zajednica bjelograbića karakterizira najtoplije najsuše, ljeti vrlo insolirane terene, ikoji se vrlo teško pošumljuju. Na tom staništu mogu rasti vrste koje podnose najveću insolaciju i oskudicu u apsolutnoj i relativnoj vlažnosti. Razlike u staništu na eu-i i submediteranu znatne su i na malom prostoru i zahtijevaju pažljiv izbor vrsta. Detaljnijim istraživanjima u tom pravcu razjasnile bi se mnoge nejasnoće i došlo do fundamentalnih saznanja o obnovi šuma na tom području. Pobliže su proučene razlike u proizvodnoj mogućnosti smeđih primorskih tala u zoni ornoga graba i zoni bjelograbića submediteranskog područja. Rezultati dosadašnjih poredbenih istraživanja u tom području pokazali su, da se pojedine šumske ekološke cjeline (karakterizirane tipovima i podtipovima) međusobno razlikuju ne samo prema florističkom sastavu, građi tla i drugim ekološkim značajkama, već i u pogledu kakvoće i količine proizvedene drvne mase i mogućnostima pomlađivanja. Razlike u proizvodnosti i proizvodnoj (mogućnosti smeđih primorskih tala u .klimazonalnim područjima crnoga graba i bjelograbića znatne su. S obzirom na proizvodnu vrijednost ornog bora na prvom je mjestu rendzina na dolomitu u zoni ornog graba, zatim slijedi smeđe primorsko tlo u istom pojasu, dok su na posljednjem mjestu saneđa primorska tla u području bjelograbića. Istraživanje i kantiranje tipova šuma i šumskih staništa na području cu-i subimedkerana provedeno je do sada u Sjevernom hrvatskom primorju. Intenzitet istraživanja i kartiranja bio je u mjerilu karte 1:100.000. Istraživanjima su izdvojene zone. Pod zonom podrazumijevaju se određene cjeline unutar područja sa sličnim ekološkim i gospodarskim karakteristivažnim za uspijevanje pojedinih vrsta drveća. Na području eu- i submediterana utvrđene su slijedeće zone: — zona crnike u kojoj su ekološki uvjeti pogodni za rast crnike i ostalih zimzelenih lišćara te za primorski i alepski bor; — zona bijeloga graba u kojoj dobro uspijevaju bjelograbić, medunac i cer, a od četinjača crni bor i IU graničnom području sa zonom crnike primorski bor; — zona crnoga graba u kojoj su povoljni ekološki uvjeti za rast crnoga bora; — zona primorske bukve i zona lužnjaka i jasena javljaju se u manjoj mjeri. Dosadašnja istraživanja su obuhvatila šume i šumska staništa šumskog gospodarstva Buzet i djelomično gospodarstva Delnice, Senj i Gospić. Ukupno je na tom području utvrđeno i opisano 8 tipova i 3 podtipa. U periodu od 1976. do 1985. godine predviđeno je istraživanje, kartiranje i definiranje tipova šuma u dijelu Južnog hrvatskog primorja. 169 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Nakon provedenih tipoloških istraživanja ueu- i submediteranskom području biti će za svaku ekološku cjelinu (tip, podtip) utvrđena optimalna proizvodnja, najpovoljnije vrste drveća i omjer smjese, način njihove obnove i gospodarenja sa njima. Ta uputstva za gospodarenje temelje se na suvremenoj ekološko-biološkoj i gospodarsko-ekonoinskoj osnovi. Ekološki osnov daju vegetaeijska i pedloška istraživanja, a ekonomska struktura područja i tendencija privrednog razvoja služe kao osnov za izradu konkretnih smjernica gospodarenja sa sačuvanim šumskih oblicima i »melioraciju degradiranih površina. Tipovi šuma, bez obzira na sadašnje stanje degradacije, omogućuju valoriziranje vrijednosti staništa u odnosu na imogućuju proizvedenu drvnu masu i ostale opće korisne funkcije šume u tom području. Predstojeća sve kvalitetnija i opširnija tipološka istraživanja i kartiranja ekološko-gospodarskih tipova šuma i njihova klasifikacija obzirom na postojeće i potencijalne mogućnosti, postati će solidan temelj za gospodarenje eu- i submediteranskim šumama i šumskim zemljištem i osnov za rješavanje niza bioekoloških, kulturnih, prostorno-plainskih, turističkih i drugih problema tog područja. Na temelju iznesenih osnovnih crta, ciljeva i metode istraživanja ekološko- gospodarskih tipova šuma i dijelom navedenih rezultata tih istraživanja u području eu- i submediterana kao i suvremenih pogleda o daljnjem razvoju koncepcije tipoloških istraživanja šuma ´može se zaključiti: Regionalne i detaljne -studije ekološko-gospadarskih tipova šuma u našean mediteranu trebaju biti temeljni dokument i osnova ekološke metode u usmjeravanju i prostornom planiranju svih terestričkih ekosustava pa prema tome i valjana podloga za projektiranje zaštite čovjekove okoline u tom prostoru. LITERATURA B e r t o v i ć S., Cestar D., Hren V., M a r t i n o vi ć J. (1967): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u Hrv. primorju, Zemljište i biljka, Zagreb, Vol. 16, br. 1—3. Bertović S., Cestar D., Glavač V., Hren V., Kovačević Z., Martdnovi ć J. (1974): Tipološke značajke šuma u g. j . »Brod na Kupi«, »Radovi« br. 21, Zagreb. Cestar D., Cindrić Ž., Hren V., Kovačević Z., Martinović J., P e 1cer Z. (1970): Savjetovanje o tipološkim istraživanjima u SR Hrvatskoj, »Radovi « br. 16, Zagreb. Cestar D., Hren V., Kovačević Z., Martinović J., Pel cer Z. (1971): Bkološko-gospodarsike značajke i tipove šuma područja sekcije Sušak i Cerknica, Zagreb (studija). Cesta r D. i dr. (1973): Bkološko-gospodarstoi tipovi šuma Istre, Zagreb (studija) Cesta r D. i dr. (1973): Ekološki-gospodarski tipova šuma na području ŠG Senj, Zagreb (studija) |