DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Zahvaljujući svojoj vitalnoj funkciji, fotosintezi, šuma absorbira ugljični dioksid a oslobađa kisik; računa se da jedan hektar šume asimilira godišnje 5 do 10 tona ugljičnog dioksida a da oslobađa 10 do 20 tona kisika. Toj kemijskoj akciji šume pridružuje se fizička akcija koja se sastoji u fiksiranju prašine; računa se da jedan hektar šume može zadržati godišnje 30 do 80 tona prašine koja se taloži na lišću da bi kasnije kišom bila isprana na tlo. čovjek dovoljno ne računa s činjenicom da jedan hektar šume ima površinu lišća 8 —15 puta veću od površine tla na kojoj se šuma nalazi. Napr. površina iglica jednog hektara smrekove šume ima 150.000 m2 ili 15 ha. Ta činjenica objašnjava funkciju šume u zadržavanju vod e koja u pojedinim danima u formi dnevnih oborina doseže od 440 mm napr. u Prozoru, Dubrovniku 298 mm, Rijeci 268 mm itd. S druge strane šuma crpi goleme količine vode iz tla, koju izbacuju u atmosferu u formi vodene pare. Šuma nalikuje na golemu mašinu koja pumpa vodu iz tla i ispušta je evaporacijom. Procjenjuje se da jedan hektar bukove šume troši oko 2.000 do 5.000 tona vode godišnje i da evaporira oko 2.000 tona. Tih nekoliko podataka dopuštaju nam da ocjenima važnost djelovanja šume ne samo na pročišćavanju zraka nego i na reguliranje klime i režima voda i vodotoka. Činjenica da se danas turizam i promet brže razvijaju od ostalih ekonomskim djelatnosti, daje nam pravo naslutiti da će i potražnja za odmorom i rekreacijom u šumi rasti sličnim tempom. Što više, čini se, da će potražnja za rekreacijom u šumi irasti brže od potražnje za drvom kao sirovinom. »Socijalna vrijednost šume« brže raste od cijene drva na panju. Već danas je u mnogim šumama »socijalna vrijednost šume« veća od vrijednosti produkcije drvne mase. Zato je potpuno razumljivo da je taj problem bio jedna od glavnih preokupacija šumara na Svjetskom šumarskom kongresu u Buenos Airesu 1972, gdje ju u Deklaraciji kongresa između ostaloga rečeno i ovo: »Kongres je kritički analizirao postojeće stanje i odgovornost šumarske struke. Šumari su bili preteče u borbi za očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih resursa koji se obnavljaju. To je razlog da oni sa zadovoljstvom posmatraju sve veću preokupaciju društva za očuvanje okoliša i za potrebu adekvatnog uređenja prirodnih resursa koji se obnavljaju. Šumari naglašavaju da se šumarstvo ne bavi samo drvećem nego i tretmanom šume na takav način da bi se zadovoljile potröbe današnjeg društva, šumari dobro razumiju te potrebe zahvaljujući svojoj stručnosti iz oblasti uređivanja šuma harmonirajući ekonomske, fizičke i socijalne kriterije. DOSADAŠNJA ISKUSTVA Kad govorimo o šumarstvu na Kršu, tada treba imati pred očima dosadašnja iskustva na nacionalnom i internacionalnom planu. Na nacionalnom planu učinjeno je prilično. Spomenut ću Savjetovanje u Splitu 1958. gdje je problem Krša bio prilično kompleksno tretiran. Dopustite mi da iznesem neke podatke s tog Savjetovanja. 162 |