DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 5     <-- 5 -->        PDF

KRAS U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI


Milan Androić


SAŽETAK. U razmatranju geneze golog krša u Jadranskom
području dolazi se do zaključka da je to područje u daljoj prošlosti
bilo znatno više obraslo šumom nego danas. Smanjenje šuma
na Kraškom području i nastajanje golih kamenjara posljedica
su djelovanja čovjeka (sječom, paležom, ekstenzivnim stočarstvom.)
te prirodnih činilaca (reljefa tla, geološke podloge, klimatskih
uvjeta). Pokušaji zaustavljanja devastiranja kraških šuma
datiraju od unazad nekoliko stotina godina u vidu zabrana
puštanja koza u šume, u reguliranju sječe i dr., ali ni propisane
stroge kazne nisu uspjele u cijelosti zaustaviti devastaciju šumske
vegetacije i nastajanja golih kamenjara. U XIX stoljeću započelo
se i s umjetnim pošumljavanjem (uglavnom crnim i alepskim
borom), ali svjetski ratovi (I — 1914118. i II — 1941/45.)
prekidaju akcije pošumljivanja te se iza svakog rata opet započinje
iz nova. Međutim dok se prvih godina im Oslobođenja (1945.
god.) pošumljivanje i melioracija degradiranih šuma (šikara, makije)
vršila u znatnom opsegu iza 1956. godine, uvođenjem sistema
samofinanciranja, ti se radovi svode na minimum. Posebno
svjetla točka u tom razdoblju je zabrana držanja koza (Zakonomiz 1954. god.), koja je imala za posljedicu i prirodnu regeneraciju
stanovitih površina devastiranih šuma. U današnje vrijeme
poseban utjecaj na opstojnosti i obnovu šuma u Jadranskom
području ima turistička ekspanzija te suvremene težnjeza uspostavljanje ekološke ravnoteže u Svijetu, pa i u nas. Stogai šumarstvo u Jadranskom području ulazi u okvir znanstvenogprojekta »Čovjek i biosfera« te »Zaštita čovjekove okoline«, a
u sklopu plana prostornog uređenja tog područja (posebno
»Projekt Jadran III«) šuma i šumarstvo predstavlja dominantnu
komponentu. (Ur.)


UVOD


Nijedan dio Jugoslavije svojom osebujnošću, raznolikošću i prirodnom
ljepotom ne može se mjeriti sa područjem Jadrana. More, razvedena obala,
šumoviti otoci, kopneno zaleđe s maslinicima, vinogradima, makijom, garigom
i ogromna kamena pustoš u kojoj je vrijeme žeigom i vodom, ispisalo
milenijsku povijest, predstavljaju za svakog posjetioca prizor ikoji uilijeva
strah i poštovanje prema prirodi u njenom iskonskom i poremećenom obliku.
Kolijevka antikne civilizacije, naše Jadransko područje upoznalo je