DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 40 <-- 40 --> PDF |
nim vremenskim prilikama može djelomice -razviti još jedna (tab. 2). Bez obzira na to što ta generacija redovito propada prije nego se razvije do stadija kukuljice, ona ipak u jednom određenom vremenskom razdoblju postoji, pa je potrebno da se nekako i označi. Ovdje, međutim, ne može biti nikakve dileme o tome kako da se to učini i to baš zato što se radi 0 nepotpunoj generaciji, koja se nalazi na »slijepom kolosijeku« u odnosu na neprekinuti niz ostalih generacija. Budući da propada još u larvalnom stadiju, ona ne može stvoriti novu generaciju, što znači da se ne može nazvati ni prvom mi drugom, već jedino posljednjom, tj. trećom. Samim su time točno određene i oznake ostalih dviju generacija i to tako, da se ona koja prva počinje razvoj u kalendarskoj godini, tj. prva potpuna generacija zove prva, a slijedeća — druga. Ipak, u ovom slučaju ni pravilna upotreba rednih brojeva nije dovoljna da se točno označe sve generacije razvojnog ciklusa. Radi se naime o drugoj generaciji, koja se od stadija kukuljice na dalje nejednoliko razvija. Iz jednog se dijela razviju leptiri, a iz njihovih jaja gusjenice, koje redovito ugibaju od hladnoće, dok drugi dio prezimi i daje leptire u proljeće iduće godine. Ovdje dakle postoje dvije razvojne linije druge generacije, koje se među sobom fonološki veoma razlikuju te je zato opravdano da dobiju i različite nazive. Onaj dio koji dovršava razvoj još istog ljeta nazvan je ovdje drugom ljetnom generacijom, a onaj koji prezimi java — drugo m zimskom . Takve ili slične dodatne oznake dobro bi došle i kod svih ostalih vrsta gdje se neka generacija cijepa na dvije razvojne linije. Razvojni ciklus sličan onome u dudovca ima i topolin gubar (StilpnotiaSalicis L.), koji je u nas normalno bivoltina vrsta, a iznimno se može pojaviti još jedna ganeracja, no ona ugiba već u stadiju jajeta ili ličinke. I ovdje redoslijed generacija određuje ona nepotpuna, te su tako i oznake ostalih dviju generacija analogne onima u dudovca. Do bifurkacije u razvoju druge generacije dolazi u larvalno´m stadiju. Jedan dio gusjenica daje leptire već početkom jeseni, a drugi tek nakon prezimljavanja u proljeće iduće godine. Kao i u slučaju dudovca, i ovdje se jednako tako može govoriti o drugoj ljetnoj i drugoj zimskoj generaciji (tab. 2). Nešto kompliciraniji razvojni ciklus ima topolin čupavi prelac (Pygaeraanastomosis L.), koji u jednoj godini razvije tri i djelomično četiri generacije. No za razliku od dudovca i topolinog guibara ova se parcijalna generacija pojavljuje svake godine koncem ljeta ili početkom jeseni bez obzira na vremenske prilike. Ona normalno prezimljava i razvije se do imaginalnog stadija u proljeće iduće godine paralelno sa prethodnom generacijom. 1 ovdje se dakle, slično kao u kukuruzovog moljca, populacija gusjenica, kukuljica i leptira, koja se pojavljuje u prvih pet mjeseci kalendarske godine, heterogena u genetičkom smislu, pa se ne može zvati ni prvom generacijom ni generacijom uopće (tab. 2). Posljednja četiri navedena primjera jasno pokazuju da ima dosta polivoltinih vrsta ins akata za koje je biološki ispravan jedino onaj način označivanje generacija rednim brojevima, po kojem se prva potpuna generacija u kalendarskoj godini naziva prvom. A budući da je taj način primje 150 |