DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 40     <-- 40 -->        PDF

nim vremenskim prilikama može djelomice -razviti još jedna (tab. 2). Bez
obzira na to što ta generacija redovito propada prije nego se razvije do
stadija kukuljice, ona ipak u jednom određenom vremenskom razdoblju
postoji, pa je potrebno da se nekako i označi. Ovdje, međutim, ne može
biti nikakve dileme o tome kako da se to učini i to baš zato što se radi
0 nepotpunoj generaciji, koja se nalazi na »slijepom kolosijeku« u odnosu
na neprekinuti niz ostalih generacija. Budući da propada još u larvalnom
stadiju, ona ne može stvoriti novu generaciju, što znači da se ne može
nazvati ni prvom mi drugom, već jedino posljednjom, tj. trećom. Samim su
time točno određene i oznake ostalih dviju generacija i to tako, da se ona
koja prva počinje razvoj u kalendarskoj godini, tj. prva potpuna generacija
zove prva, a slijedeća — druga.


Ipak, u ovom slučaju ni pravilna upotreba rednih brojeva nije dovoljna
da se točno označe sve generacije razvojnog ciklusa. Radi se naime o
drugoj generaciji, koja se od stadija kukuljice na dalje nejednoliko razvija.
Iz jednog se dijela razviju leptiri, a iz njihovih jaja gusjenice, koje
redovito ugibaju od hladnoće, dok drugi dio prezimi i daje leptire u
proljeće iduće godine. Ovdje dakle postoje dvije razvojne linije druge generacije,
koje se među sobom fonološki veoma razlikuju te je zato opravdano
da dobiju i različite nazive. Onaj dio koji dovršava razvoj još istog ljeta
nazvan je ovdje drugom ljetnom generacijom, a onaj koji
prezimi java — drugo m zimskom . Takve ili slične dodatne oznake
dobro bi došle i kod svih ostalih vrsta gdje se neka generacija cijepa na
dvije razvojne linije.


Razvojni ciklus sličan onome u dudovca ima i topolin gubar (StilpnotiaSalicis L.), koji je u nas normalno bivoltina vrsta, a iznimno se može pojaviti
još jedna ganeracja, no ona ugiba već u stadiju jajeta ili ličinke. I
ovdje redoslijed generacija određuje ona nepotpuna, te su tako i oznake
ostalih dviju generacija analogne onima u dudovca. Do bifurkacije u razvoju
druge generacije dolazi u larvalno´m stadiju. Jedan dio gusjenica daje
leptire već početkom jeseni, a drugi tek nakon prezimljavanja u proljeće
iduće godine. Kao i u slučaju dudovca, i ovdje se jednako tako može
govoriti o drugoj ljetnoj i drugoj zimskoj generaciji
(tab. 2).


Nešto kompliciraniji razvojni ciklus ima topolin čupavi prelac (Pygaeraanastomosis L.), koji u jednoj godini razvije tri i djelomično četiri generacije.
No za razliku od dudovca i topolinog guibara ova se parcijalna generacija
pojavljuje svake godine koncem ljeta ili početkom jeseni bez obzira
na vremenske prilike. Ona normalno prezimljava i razvije se do imaginalnog
stadija u proljeće iduće godine paralelno sa prethodnom generacijom.
1 ovdje se dakle, slično kao u kukuruzovog moljca, populacija gusjenica,
kukuljica i leptira, koja se pojavljuje u prvih pet mjeseci kalendarske
godine, heterogena u genetičkom smislu, pa se ne može zvati ni prvom
generacijom ni generacijom uopće (tab. 2).


Posljednja četiri navedena primjera jasno pokazuju da ima dosta polivoltinih
vrsta ins akata za koje je biološki ispravan jedino onaj način označivanje
generacija rednim brojevima, po kojem se prva potpuna generacija
u kalendarskoj godini naziva prvom. A budući da je taj način primje


150