DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 15 <-- 15 --> PDF |
i praksa imaju danas daleko bolje oružje u akcijama ozelenjivanja Krasa bilo melioracijom i konverzijom postojećih degradiranih šuma u više vrijeđale oblike, bilo u pošumljivanju ogoljelih površina, nego što je to bilo prije 50 ili čak 20 godina. Genetičari su danas u mogućnosti da modificiraju genetičke osobine bilo u smislu boljeg zadovoljenja čovjekovih potreba bilo za uspijevanje vrste u određenim (nepovoljnim ekološkim uvjetima koji vladaju, kako je poznato, u jadranskoj i primorskoj regiji. Ukoliko domaće vrste nemaju željene osobine onda se pribjegava unošenje egzota. Samo u tom slučaju treba provesti potrebne eksperimente, a da bi se došlo do bržih rezultata treba ući u intenzivnu znanstvenoistraživačku kooperaciju na širokom planu. Danas se daleko više zna o mikorizaciji kao jednom od faktora za bolji uspjeh naročito četimjara. Ne treba također odbaciti i vrste brzog rasta naročito onda ako se ne radi isključivo o dobijanju veće mase u što kraćem vremenu, već što bržeg uspostavljanja zelenog pokrivača na ogoljelim površinama Krasa. Iako ekonomika ne smije biti najvažniji faktor, ipak (treba pribjeći vrstama i metodama, kojima postižemo željeni cilj najvećim ekonomskim efektima. I zaštita kultura i sastojina od patogenih organizama raspolaže danas daleko suvremenijim metodama no što je bio slučaj u prošlom periodu. Iako će o tome biti više riječi u drugom referatu spomenut ću samo da su prvi pokusi biološke metode suzbijanja nekih štenika na borovim kulturama učinjeni upravo u Jadranskoj regiji. Integralna zaštita šuma postaje udomaćena ne samo kao termin teoretskog značenja već se sve više dobiva forme praktične akcije u zaštiti šuma. Rezultati moderne zaštite fundirani su na razvoj fundamentalnih disciplina: biologije, biokemije, fiziologije, genetike te naročito ekologije. Tehnika provođenja resurekcije, pošumljivanja i ostalih meliorativnih i uzgojnih mjera trebaju biti predmet daljnjih eksperimentiranja i proučavanja, ali već do sada postignuti rezultati na Krasu jadranskog područja su toliko obimni da se sa tim akcijama može započeti. Danas je nestalo onih zapreka koje sprečavaju uspješne akcije pošumljivanja Krasa prije rata a to je prije svega bio otpor seljaka stočara. Pa ipak do sada pošumljena površina je toliko mala da nije spomena vrijedna. Od početka pošumljivanja u 100 godina do danas pošumljeno je svega 60 000 ha. Prije rata pošumljeno je sa uspjehom oko 16500 ha. Najbolji rezultati postignuti su na području Senja (Senjska Draga) gdje je pošumljeno 1100 ha i sanirano jedno opasno bujično područje. Poslije rata uspješno je pošumljeno oko 10 000 ha i na tome se ostalo (uspjeh pošumljivanja bio je oko 50%). Kako su sve te akcije bile malog opsega može se vidjeti iz podataka o pošumljivanju u nekim drugim zemljama, istina u drugim ekološkim i društveno-ekonomskim uvjetima. U Francuskoj je stvoren plan za pošurnljivanje u 30 god. površine 1 milijun ha i melioracija 2 milijuna hektara. U Engleskoj se za 50 godina predviđa pošumiti 2 milijuna ha. Bugarska je poslije rata pošumila 1 000 000 ha španija za 100 godina 5,7 milijuna ha goleti, gotovo toliku površinu kolika je cjelokupna površina Krasa u Jugoslaviji. Finska, Norveška, Austrija, Italija i SAD stimuliraju i pomažu akcije pošumljivanja. U odnosu na druge zemlje, a naročito u posljednjem periodu zamrle su akcije pošumljivanja i melioracije u Jadranskom području. |