DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vjekove okoline kao jedan od najvažnijih najkomplaksnijih zadataka ne samo za ovo područje već i za svijet uopće, smatralo ise da tome problemu treba dati značenje time, da ne uđu u okvire projekta Gornjeg i Danjeg Jadrana, već je pokrenuta akcija za izradu posebnog projekta koji bi ovu problematiku obradio cjelovito. To je tzv. (Projekt Jadran III. (Projekt distingvira u Jadranskom području 3 zone: more, obalu i zaleđe, a ciljevi projekta su zaštita svih prirodnih i čovjekom stvorenih fundamentalnih kvaliteta ambijenta. U okviru ove problematike koristit će se i »stručne službe Projekta«. S obzirom na veliki opseg projekta i interdisciplinarni karakter citirana su znanstvena područja: prostorno planiranje, istraživanje mora, oceanografija, biologija i ekologija, medicinska tehnologija, klimatologija i zaštita prirodnih i kulturnih spomenika, šuimarst o ovdje nije izričito spomenuta, ali je u daljnjem tekstu rečeno slijedeće: Na području zaštite prirode vrši se ispitivanje zaštite od svih oblika degradacije, ispituje se problematika pošumljivanja Krasa, zaštite od požara i uvođenje metoda valorizacije i borni fiikacije pejzaž a. Zagađivanju mora i zraka daje se unnogo prostora, a za kopneni pejzaž kaže se: »Zbog svoje male dubine, konfiguracije planinskih sistema, zaštita prirodnog pojasa treba imati prioritetni karakter«. Na mnogi m mjestima došlo je do ozbiljne degradicije biljnog pokrova i osiromašenja faune. Posebni su problemi šumski požari koji često uništavaju najveći dio terestričkih biocenoza«. Sve ove radove ´koji su u projektu predviđeni izvode stručne i znanstvene organizacije iz Republika Hrvatske Slovenije, BiH i Crne Gore a radove koordinira Centralna planska grupa uprave Projekta. Ne sumnjamo uopće da šumarska komponenta neće biti obrađena onako kako to zahtijeva ova ozbiljna materija. Ipak Šumarski fakultet u Zagrebu kao jedan od najstarijih znanstvenih institucija koja se od svog postanka bavila problematikom Krasa nije uključena u ova istraživanja niti u izradi plana Jadran III. A baza za stvaranje projekta prostornog planiranja jesu »današnja istraživanja na mnogim značajnim područjima«. U Šumarskoj bibliografiji A. Kaudersa I dio navodi se više od 300 radova iz područja pošumiljivanja Krasa, goleti i pijesaka a u Bibliografiji II do 1955. daljlnji 70 radova. Ogromni je to fundus radova s više nego stoljetnim iskustvom, akcijama i znanstvenim radom, od kojega se veliki dio obavlja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. No ne radi se samo o pošumiljivanju Krasa. Problem Krasa oduvijek su šumari smatrali složenim problemom koji se kretao u okvirima ekonomike, sociologije, poljoprivrede, šumarstva i drugih privrednih grana kojima su u novije vrijeme dodaje i zaštita čovjekove okoline. A upravo u toj zaštiti na ikopnu šume igraju dominantnu ulogu. Veliki dio morskog zaleđa su degradirane i neplodne površine. Danas sve više jača spoznaja koja o-vladava sve širim krugom znanstvenika, ekonoma, političara i radnika o opće korisnoj ulozi šume i upravo to je značajno za prostorno planiranje, koje mora biti samo dugoročno a šumari zahvaljujući svome iskustvu u gospodarenju i planiranju na dugi rok i velikim površinama mogu tu mnogo pridonijeti. No ne radi se samo o tome da se obnavljaju šume i pošumljivaju goleti na bilo koji način. Šumarska znanost 124 |