DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 13 <-- 13 --> PDF |
nje i o nepovoljnim ekološkim faktorima koji su dolazili do izražaja naročito u nekim godinama (suša). Godine 1878. osnovano je Nadzomištvo za pošumljavanje Krasa u Senju i ma itome području postignuti su najbolji uspjesi. Tu je osnovano i nekoliko šumlskih rasadnika koji još i danas postoje (Sv. Mihovil kod Senja, Crikvenica). Za vrijeme okupacije (1941. — 45.) mnoge su kulture uništene a pošumljivanja nije bilo. Prijedlozi o rješavanju problematike Krasa datiraju još od početka XIX. stoljeća i potječu od šumara, ekonomista i poljoprivrednika (Šumar Garanjin i agronomi Ecikl 1806., agronom Zalti 1897., Wesely 1876., Geschwind 1890.) Valja istaknuti aktivnost mnogih šumara na području Krasa: Kosović, Kauders, Baien, Haueise L., Pleše, Šepić, Draeić, Bičanić, Anić, Matković Piškorić i drugi do mlađe generacije: Vrdoljak, Žeravica, Marušić, Vranković, Meštrović, Tomašević, Trinajstić i drugi. Uz Antu Premušića, kojega smatraju osnivačem suvremenog ekonomskog učenja o melioraciji degradiranih površina, veliki broj drugih autora bavili su se rješavanjem problematike Krasa (vidi Bibliografija I i II). Jedna od vrlo značajnih mjera za unapređenje Krasa melioracijom degradiranih površina jest opća zabrana koza. Ta je zabrana provedena u inas ina osnovu Zakona iz 1954. g. Prirodni proces iregeneraeije vidan je na mnogim površinama. Unatoč tome pašnjačke površine još uvijek su preopterećene brojem stoke, a u posljednje vrijeme ponovo raste, unatoč zabrane, broj koza (Bukovica). I požari su stalna opasnost za šume na Krasu. Šumska statistika pokazuje da najveći broj šumskih požara nastaje ljeti za vrijeme turističke sezone. Unatoč izvjesnom poboljšanju preventivne i represivne mjere za spriječavanje šumskih požara ne zadovoljavaju. BUDUĆNOST KRASA Sa malo mašte mogli bismo si lako predstaviti kakvo je stanje u jadranskoj regiji bilo u dalekoj i bliskoj prošlosti. Sadašnjost nam je i blizu i poznata. Međutim kada se radi o budućnosti ove regije onda je rješenje toga problema daleko složenije. Za prošlost nismo uopće odgovorni, za sadašnjost tek djelomično, adi za budućnost snosimo punu odgovornost. Jadransko je područje bez sumnje jedno od područja koje više nego druga ulaze u žižu pažnje i Hrvatske i Jugoslavije. Zato se jugoslavenska vlada i obratila Ujedinjenim nacijama koji su u skladu sa našim institucijama, uložili napore za stvaranje planova kompleksnog razvoja ove regije koji su u projektima Gornji i Donji Jadran determinirali prostorno uređenje i uzevši u obzir već postojeće studije i planove, prirodne rezerve, prometnice i ostale faktore relevantne za dugoročni razvoj nekog područja. Na ovorn mjestu ne možemo se detaljnije upuštati u osnovne koncepcije uređenja jadranskog područja koje su u ovim planovima postavljene, a koje uporno ističu da organizaciju prostora treba bazirati na unapređenju turizma, poljoprivrede, industrije i prometa i odgovorajuće infrastrukture. U tim tkoncepcijskim osnovama daje se samo općenita konstatacija o značenju šuma na Jadranskom području: »Šume imaju značajnu eksploatacionu vrijednost ali za rekreaciju turista daju višestruko više koristi nego klasična eksploatacija drvne mase i nuzprođukata«. Shvaćajći važnost čo |