DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 11 <-- 11 --> PDF |
upućuje na to da je pretjerana uloga Venecije, koja joj se pripisuje u uništavanju šuma toga dijela jadranskog područja. Zna se naime da je Venecija prodrla dublje u dalmatinsko kopno tek 1699. godine poslije mira u Karlovcima, a u to je vrijeme Kras već bio dobrim djelom obešumljen. No i Venecija je nastavila sa uništavanje i ono -malo šuma što je ostalo zbog izgradnje svoje flote ali i iz strategijskih razloga u obrani protiv Turaka. Hercegovina, koja nije nikada bila pod vlašću Mletaka, ima istu sudbinu u pogledu šuma kao i Dalmacija. Što više Venecija je i zakonima željela spriječiti uništavanje šuma požarima, koje su stanovnici podmetali radi dobivanja pašnjačkih površina. U vrijeme Venecije nalazimo i prvu zabranu ispaše koza na kultiviranim površinama, i naredbu o obaveznoj sadnji nekih vrsta drveća i voćaka svima koji su dobili zemljište od države (Zakon Grimani). SI. 3. Šuma crnog jasena i graba sedam godina nakon izvršene podmladne (resurekcione) sječe podno Biokova u blizini sela Zagvozd* * Sve tri fotografije uzete su iz članka »Šumarstvo Dalmacije«, objavljenom u ZBORNIKU Društva inžinjera i tehničara u Splitu, izdanom 1958. god. |