DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 10 <-- 10 --> PDF |
se skrivala u »gustim« sumarna. Iliri su tada posjedovali moćnu flotu bor benih čamaca izrađenih iz drva naših šuma. Oni su na otok Pharos (Hvar) s malim čamcima doveli vojsku od 10 000 ljudi sa ciljem da napadnu Grke. Bilo je to 384 g. p. n. e. (G. Novak, Paris 1882. god.). Autor K. Grubić u monografiji o Krasu (Zgb. 1928. god.), opisujući povjesne događaje u ovom području navada i druge slične primjere. Godine 32. p. n. e. Oktavijam August se ustoličio u Promoni (kraj Drniša) i noću napao Dalmate koristeći kao zaštitu »guste šume« koje su ga skrivale. Progoneći Dalmate Rimljani su spalili Synodium (kraj današnjeg Muca) i posjekli mnoge šume. U pobuni koja je izbila u Rimskoj Dalmaciji 7. g. poslije n. e., pod komandom Bato Desitiala, poslije dugih borbi, Bato je morao napustiti posljednje utočište Andertium (danas Muć). Njegovi vojnici odbili su da se predaju i poslije ogorčene bitke pobjegoše u brda. Rimljani su ih progonili, većinu pronašli u šumama i pobili. Iz vremena hrvatske dinastije u XI i XII stoljeću, nema mnogo podataka, ali ono malo što ih ima, također potvrđuje da je područje Dalmacije bilo pokriveno šumama. Iz izvora križara Raymonda des Agiles i Adhemora du Puy kao i njihova suvremenika GuiMauma Try-a koji su vjerojatno išli starim rimskim putem Aquileia Seni (Senj) Arupium — Obrovac — Šuplja crkva u pravcu Konstantin opola, izlazi da je ondašnja Dalmacija bila zemlja bogata šumama, rijekama i pašnjacima a siromašna obradivom zemljom. I za sjeverni dio jadranskog područja postoje povjesni dokumenti o postojanju i stanju šuma u prošlosti. Monumenta historica slavorum Meridionalium I 1307. god. govori o sporu krčkih knezova i krčke općine, te sporazumu da krčki knezovi neće dirati i sjeći općinske šume. Godine 1443. u Statutu krčkom spominje se podatak da su znatni posjedi općine Vrbnik bili obrasli šumom. God. 1480. Mlečani zaposjedaju Krk. Oni se brinu o hrastovima u prvom redu zbog opskrbe svoje mornarice drvnom građom. Krčki providur August Valerije u svom izvještaju miletačkom clužđu ističe Vrbnik radi bogatstva šumom. Nešto kasnije u putopisu Ivana Giustiniona (Monumenta historica VIII) god. 1553. govori se da na Krku ima šuma sa vrlo velikim i vrlo korisnim stablima, od kojih se velika količina izvozi u Veneciju, no i tih ponestaje i za kratko vrijeme će stanovnici otoka oskudjevati na drvu, ne poduzmu li se shodne mjere. U istom djelu govori se i o nekim regulativima sječe, paše koza, krčenja panjeva itd. No i da nije bilo povjesnih dokumenata o postojanju šuma u Krasu, ekologija nas svojom zakonitošću upućuje na put stvaranja degradacijlskih stadija od klimaska do ekstremno neplodnih površina. Mislimo da je taj proces u ovim krajevima nastupio davno prije no što se nestajanjem šuma javio u unutrašnjosti Evrope, gdje je između 300 i 1300 godina šumska površina reducirana na gotovo 25´% od ukupne površine. To koincidira sa pojavom civilazicije u svim krajevima, a koju svagdje prati uništavanje šuma. Sigurno je da se to uništavanje u jadranskom području javljalo i 2000 god. p. n. e. pa je na nekim površinama u to vrijeme već bilo i dovršeno (dokaz grobovi Jagoda). Ono je teklo kroz dugi vremenski period i nije svagdje imalo isti tok i intenzitet. Već u XIV i XV vijeku u okolici Splita nije bilo većih šumskih kompleksa, pa se građevno drvo dovozilo iz područja Senja. To nas ujedno |