DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 9 <-- 9 --> PDF |
AKTUALNA PITANJA U ŠUMARSTVU, INDUSTRIJI ZA PRERADU DRVA I PROMETOM DRVNIM PROIZVODIMA* Slobodan Galović UVOD Današnja redovna 87. Skupština Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske je dobra prilika da se informiramo o problemima unutar cijele oblasti i sagledamo zadatke Saveza, pa stoga dozvolite da u najkraćim crtama ukazem na probleme koji su prisutni u našoj oblasti. Šumarstvo, mehanička prerada, kemijska prerada i promet proizvodima od drva predstavljaju po svojim tehnološkim karakteristikama vertikalno- međuzavisnu komplementarnu privrednu aktivnost. Proizvodnja jedne niže faze čini temeljni ulazni materijal za proizvodnju više faze prerade. Na proizvodni ciklus nadovezuje se prometna aktivnost u kojoj dominiraju prometne organizacije, kojima je plasman proizvodima od drva pretežna djelatnost. O značaju šumarstva, drvne industrije i industrije celuloze i papira u SR Hrvatskoj najbolje govori podatak da zapošljavaju cea 60.000 radnika organiziranih u 374 OOUR, odnosno 127 OUR koji ostvaruju kupan prihod od cea 1347 milijardi st. din (podatak za 1975. godinu). 1. DOSADAŠNJA KRETANJA 1.1 Šumarstvo i drvna industrija U šumarstvu Jugoslavije prema statističkim podacima iz 1961. god. bilo je 983,5 mil. m3 drvnih zaliha, odnosno 734,4 mil m3 u društvenom sektoru. Ako se ove mase označe sa 100, onda u društvenom sektoru SR Hrvatska učestvuje s 24,1´%, SR B i H s 35,5,()„, SR Slovenija s 9,0%, SR Srbija sa 16,4%, SR Crna Gora sa 7,5%, SR Makedonija sa 7,5´%. Iz tih podataka, proizlazi da SR Hrvatska zauzima drugo mjesto po zalihama drvne mase u društvenom sektoru. Prema podacima iz 1972. god. zalihe drvne mase u društvenom sektoru naše Republike iznose 191,8 mil m3 ili 152 m3/ha. Međutim, zbog neotvorenosti šuma (neizgrađene šumske komunikacije) ne vrši se ravnomjerna eksploatacija, već se sječa (etat) namiruje samo u otvorenim šumama. * Ovo je referat što ga je inž. S. Galović održao na redovnoj skupštini Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije dne 16. XII 1976. god. 7 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Stanje otvorenosti šuma krajem 1973. godine pokazuju ovi podaci: pretposljednje mjesto otvorenosti šuma Jugoslaviji. Otvorenost Za sve šume S F R J-e SR Slovenije SR BiH 4,5 km 16,2 km 3.8 km a za očuvane 6,7 km/1000 ha 19,9 5,8 SR Srbije SR Hrvatske 5,0 km 3.9 km 7,0 5,5 SR Crne Gore 3,0 km 5,5 SR Makedonije 2,3 km 4,0 Iz tih podataka je vidljivo da Republika Hrvatska dijeli s Crnom Go rom u uje manja od prosječne otvorenosti šuma u Jugoslaviji, a iza Hrvatske je jedino Makedonija. U SR Hrvatskoj za 1.054.000 ha očuvanih šuma trebalo bi 10.540 km šumskih puteva, a izgrađeno je 5.574 km ili svega 53´% potreba. Zbog ovakovog stanja na jednoj se strani sječom ne može realizirati znatan dio šumskih zaliha do kojih se praktično ne može doći, dok na drugoj strani postoji opasnost da se prevelikim intenzitetom sječa po hektaru drvna masa smanjuje ispod normalne zalihe. Drvna zaliha na nivou Jugoslavije čini omjer 71:29% u korist lišćara, dok je taj omjer u Hrvatskoj 81:19%. Prema podacima iz 1972. god. godišnji prirast u šumama SR Hrvatske iznosi 5,2 mil m3. Osnovno je za konstatirati da od 1965. god. na ovamo u stalnom su smanjenju radovi na uzgoju šuma i u Jugoslaviji i u Hrvatskoj. Ako se izvršeni radovi uzgoja šuma u 1961—1965. god. označe sa 100, onda je u periodu 1971—1974. god. u Jugoslaviji njihov obim smanjen na 54%, a u Hrvatskoj na 51%. Plan pošumljavanja u Hrvatskoj za period 1971—1975. god. izvršen je samo sa 61% od planiranog (pošumljeno 17.848 ha) a plan njege šuma sa 79% (izvršena njega samo na 106.113 ha). I ovi podaci ukazuju, da se ni približno ne ostvaruju planirani programi uzgoja i njega šumskih sastojina. Planovi koji nisu realizirani rađeni su na osnovu potreba, a ne i stvarnih financijskih sredstava. U poslijeratnom periodu do zaključno 1974. god. u Jugoslaviji je podignuto plantaža 70.585 ha, a u Hrvatskoj 26.803 ha. Najintenzivniji period plantažiranja bio je u periodu 1961—1975. god. kada je plantažirano u Jugoslaviji i u Hrvatskoj 53,7% od ukupnih površina. Ujedno treba istaći da je u Hrvatskoj plantažirano oko 38% od ukupnih plantažiranih površina u Jugoslaviji. Program plantažiranja nužno je nadalje izučavati u interesu najoptimalnije proizvodnje, u interesu utvrđivanja ophodnje sa stanovišta namjenske prerade uz širenje upotrebne vrijednosti drva proizvedenog plantažiranjem. I sječa šuma je bila usporena što se vidi iz podatka da je u SR Hrvatskoj u periodu 1971—1975. god. posječeno 15.549.000 m3 i index je 99 prema sječi šuma u periodu 1961—1965. god. Investiciona ulaganja u osnovna sredstva, ako se označe sa 100 u periodu 1961—1965. god. na bazi cijena iz 1972. god., su u periodu 1965—1970. god. u Hrvatskoj iznosila samo 65% u odnosu na periodu 1961—1965. god. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 11 <-- 11 --> PDF |
a u Jugoslaviji 60%, a za period 1971—1974. god. u Hrvatskoj i u Jugoslaviji su iznosila 75%. Istina, treba istaći da je u strukturi investicija u Hrvatskoj povoljnije ulaganje bilo u opremu čiji je index 121 u odnosu na bazu 1961—1965. Dakle, investiciona ulaganja u osnovna sredstva od 1965. god. su u opadanju, što svakako treba imati u vidu, kada je riječ o sadašnjem položaju ove oblasti. Treba naglasiti da su od ukupnih investicija vlastita sredstva učestovala oko 87% što je vjerovatno nije slučaj ni kod jedne druge grane ili djelatnosti. Dosadašnja monetarno kreditna politika nije omogućavala kreditiranje šumarstva zbog toga, jer su investicije u ovu oblast u pravilu dugoročne — 25 i više godina, uz relativno male kamatne stope, što nije slučaj u drugim proizvodnim djelatnostima gdje su rokovi znatno kraći, a kamate veće. Šumarstvo je prema svojim raspoloživim materijalnim i ekonomskim mogućnostima poduzimalo ona rješenja koja su u datim okolnostima bila moguća. Da bi donekle ublažile postojeći raskorak između proizvodnje i potrošnje drveta, da bi povećale ulogu šuma u odnosu na njene opće korisne funkcije, da bi uključile širu društvenu zajednicu u podizanju šuma mnoge naše republike prišle su formiranju početnih namjenskih sredstava za tu svrhu. I kao primjer navodimo SR Srbiju koja za period 1976—1980. planira sredstva od 38 milijardi st. din. za financiranje investicija, za konverziju degradiranih i izdanačkih šuma, zatim pošumljavanje krša i goleti. Na bazi konkursa sredstva će se dodjeljivati bez učešća i nepovratno. U SRH poseban problem predstavlja šumarstvo na području krša koje je karakterizirano postojećim radnim organizacijama bez vlastite materijalne osnove za gospodarenje šumama, organizaciono neujednačene, kadrovski neekipirane i tehnički neopremljene. Potpuniji uvid u kojim se relacijama nalaze učešća Hrvatske i Slovenije te ostalih republika u društvenom proizvodnu Jugoslavije daju se slijedeći podaci: Društveni proizvod ostvaren u 1975. godini Djelatnost Učešće UKUPNO Hrvatske Slovenije ost. rep. SFRJ Šumarstvo 31,5 15,4 53,1 100 Pilane 24,2 21,9 53,9 100 Ostala drvna industrija 23,8 31,4 44,8 100 Celuloza i papir 12,9 34,2 52,9 100 Prerada papira 46,9 20,0 33,1 100 UKUPAN PROSJEK 26,0 25,0 49,0 100 Iznijeti odnosi ilustrativno upućuju na zaključak da u stvaranju društvenog proizvoda u Hrvatskoj znatno većeg udjela imaju proizvodi nižih faza obrade (šumarstvo i pilane), a znatno manje ostale drvne industrije, te celuloza i papir iako prerada papira zauzima daleko veće učešće. Neosporna je činjenica da nije bilo a ni sada nema, usklađenih i kauzalno |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 12 <-- 12 --> PDF |
povezanih interesa u dosadašnjem zajedničkom razvoju. Ne može se zanemariti činjenica da je najveći prerađivač papira — i skoro najveće zalihe drvne mase ima — Hrvatska, a istovremeno ima najmanje razvijenu proizvodnju celuloze i papira. Ako naprijed spomenute tri djelatnosti smatramo jedinstvenim proizvodnim kompleksom, jer za polaznu osnovu imaju zajedničku sirovinsku bazu, onda se i u tim podacima ponovo očituju promjene u strukturi. Da su te promjene logične potvrđuju investiciona ulaganja u niže naznačenom periodu: Pregled ulaganja u osnovna sredstva drvne industrije (Cijene 1972. god.) Iznosi u mil. d. Učešće Republika 1966. 1971. 1966. 1971. 1970. 1975. Ukupno 1970. 1975. Ukupno SR Hrvatska 521 965 1486 20,6 17,6 18,5 . SR Bi H 496 1333 1828 19,6 14,3 22,8 SR Slovenija 811 1959 2770 32,1 35,7 34,5 SR Srbija 481 687 1168 19,0 12,5 14,6 Ostale republike 219 249 767 8,7 9,9 9,6 SFR J 2527 5493 8020 100 100 100 Iz podatka o ulaganjima proizlazi da su investicije imale značajnu ulogu na povećanje proizvodnje, a time i na izmjenjenu strukturu društvenog proizvoda. Značajno je istaći da i dugoročni bankarski krediti kao i inozemni krediti plasirani u drvnu industriju u Jugoslaviji i po republikama imaju različiti udio, što se vidi iz slijedećih podataka: Dugoročni krediti dati od banaka i inozemni krediti Učešće 1966. 1970. 1975. inozemnih kredita u 1975. SR Hrvatska 22,9 22,2 20,1 7,3 SR Bi H 26,5 20,3 21,9 62,0 SR Slovenija SR Srbija Ostale republike 12,8 23,9 13,9 20,3 22,8 14,4 26,3 19,0 12,7 22,6 8,1 — SFR J 100 »/o 100 «Vo 100 %> 100 »/a I ovi podaci kazuju da nije u kreditnom sistemu ili bolje reći u kreditnoj politici banaka prisutan onaj interes koji objektivno može biti od velikog utjecaja na brži razvoj drvne industrije Hrvatske. Bankarski krediti, kao što to podaci kazuju, imaju tendenciju smanjivanja u odnosu na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ukupna ulaganja na jugoslavenskoj razini, što nije slučaj kod drugih, osim u Srbiji. Svakako da ie i ovo jedan od indikatora u sklopu već ranije iznijetih da ova djelatnost u Hrvatskoj, gledano u cjelini, nije dovoljno praćena kreditima koji bi joj potpomagali da zaokrene proces razvoja na bolje Rezimirajući naprijed iznijeto stanje, kada je riječ o društvenom proizvodu i ulaganjima, dade se zaključiti da je drvna industrija Hrvatske suočena s određenim problemima, jer ne može održati primat u proizvodnji koji je imala i koji može imati na bazi šumskih resursa u Republici. Da bi se mogli ocjeniti bar u osnovnim indikatorima kakve rezultate postižu radnici ove djelatnosti daje se nekoliko podataka: Društveni proizvod po radniku u 1975. godini u dinarima Djelatnost Hrvatska Slovenija Jugoslavija Šumarstvo 111.667 105.985 84.573 Pilane 53.358 94.117 57.288 Ostala drvna industrija Celuloza i papir Prerada papira 66.887 120.866 148.581 88.716 155.944 111.208 67.136 119.064 104.440 Reprodukcioni ciklus (prosjek) 83.413 101.581 75.593 Dovoljno je napomenuti da radnik u pilani u Sloveniji stvara veći društveni proizvod od radnika u Hrvatskoj za 70%, a radnik u ostaloj drvnoj industriji za 32%. Prema tome ne možemo biti zadovoljni što radnik u šumarstvu Hrvatske gdje je zaposleno preko 14.000 radnika stvara veći društveni proizvod, nego radnik u šumarstvu Slovenije kada preko 36 000 radnika u drvnoj industriji, koji vrše preradu, u tome znatno zaostaju. Potpuniji uvid u učinak radnika može se vidjeti iz prosječno ostvarenog dohotka što pokazuju slijedeći podaci: Ostvareni dohodak po radniku u drvnoj industriji u dinarima Republika 1966. 1970. 1975. godina SR Hrvatska 13.361 25.594 57.919 SR Bi H 11.516 24.154 47.045 SR Slovenija SR Srbija 17.652 11.060 35.946 23.588 82.400 56.508 PROSJEK SFR J 12.957 26.903 58.222 Ostvareni dohodak po radniku u drvnoj industriji Hrvatske u 1966. g. bio je iznad prosjeka u Jugoslaviji, ali već 1970. i 1975. god. to nije slučaj. Kada se vrši usporedba s radnikom iz Slovenije onda je u 1966. g. dohodak po radniku bio veći za 32% nego po radniku u Hrvatskoj, u 1970. g. 40% a u 1975. g. nešto preko 42%. Relacije u dohotku su skoro identične kao i relacije u društvenom proizvodu, kada su u pitanju poređenja između radnika ovih dviju Republika. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Dakle, radnik Slovenije koji radi u drvnoj industriji ostvaruje veći dohodak nego radnik u ovoj djelatnosti u Hrvatskoj. Radi usporedbe radnik ove djelatnosti u Sloveniji ima 178.723 din. osnovnih sredstava, a radnik u Hrvatskoj 126.926 dinara, pa je i po tom osnovu radnik Slovenije u prednosti za 41%. Ukoliko se stavi u odnos ostvareni dohodak s osnovnim sredstvima, tada je situacija sasvim drugačija jer je relativni odnos ostvarenog dohotka samo za 1% u Sloveniji povoljniji nego u Hrvatskoj. Ako se uzroci trebaju tražiti, onda su on vezani za živi rad, a manje za sredstva s kojima radnik radi, pa je sasvim izvjesno da treba u buduće akcenat dati na efikasnije korišćenje živog rada i sredstava s kojima radnik radi. Da bi se mogao zaokružiti uvid u ovu problematiku prikazat će se ostatak dohotka i osobni dohodak (sve po radniku) kako bi se mogla vidjeti pozicija radnika i po svim osnovama. Ostatak dohotka po radniku u drvnoj industriji u dinarima Republika 1966. 1970. 1975. godina SR Hrvatska 2.024 4.445 1.212 SR Bi H 1.242 4.424 764 SR Slovenija 3.234 10.517 14.865 SR Srbija 1.389 4.727 5.884 PROSJEK SFR J 1.811 5.884 3.701 Prema tome ostatak dohotka kretao se u Sloveniji pa i u Srbiji uzlazno, dok to nije slučaj u Hrvatskoj u kojoj je u 1975. god. znatno smanjen (i iznosio je 27% od ostvarenja u 1970. god., a oko 60% od ostvarenja u 1966. god.). U istom intervalu radnik u Sloveniji je ostvario ostatak dohotka u 19,75., godi. s 40% više nego u 1970. g., a za 4,6 puta više nego u 1966. g. Ove su relacije za sada nedostižne, ako se može govoriti o uvjetima za vlastiti razvoj. I standard radnika u mnogome zavisi od ukupnog poslovnog uspjeha, jer je s tim vezano izdvajanje u zajedničku potrošnju za društveni i osobni standard (osobni dohoci). Prosječni mjesečni osobni dohoci po radniku u drvnoj industriji u dinarima Republika 1966. 1970. 1975. godina SR Hrvatska 572 969 2.531 SR Bi H 520 962 2.333 SRSR Slovenija Srbija 704 498 1.199 894 2.931 2.361 PROSJEK SFR J 563 997 2.514 Prosječno isplaćeni osobni dohodak imao je uzlaznu liniju ali ne i ravnomjernu. Tako na primjer osobni dohodak radnika Slovenije u 1966. g. i 1970. g. bio je veći za 23% nego radnika Hrvatske, a u 1975. g. samo za 15%. Istovremeno je osobni dohodak radnika u Hrvatskoj bio veći u 1975. g. za 4,42 puta nego 1966. a radnika Slovenije za 4,1 puta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U ovom 10-godišnjem razdoblju dat je presjek nekoliko usporedbi iz kojih se može sa znatnom sigurnošću fiksirati položaj i pozicija drvne industrije Hrvatske. Ono što zabrinjava je da se nepovoljne razlike povećavaju umjesto da se smanje. Već sada su evidentne vrlo ozbiljne posljedice, jer se propušteno neda lako nadoknaditi a tržišni uvjeti iz godine u godinu postaju sve suptilniji i u osnovni složeniji. Zbog toga nije moguće tražiti izlaze samo preko eksternih rješenja (ekonomske mjere, cijene i dr.) već u prvom redu u okviru zaokruženog kompleksa od šumarstva do prometa, a taj put nije lak i jednostavan. On traži seriozno i vrlo suptilno rješavanje i nadasve puno razumijevanje svih subjekata u proizvodno-prometnom procesu. 1.2 Proizvodnja celuloze i papira Detaljnu razradu proizvodnje celuloze i papira po svim elementima, nije moguće ovdje prikazati. Zato će se i ova djelatnost prikazati u elementarnim podacima koji mogu približno dati dijagnozu sadašnjeg stanja ove djelatnosti u SR Hrvatskoj. SR Hrvatska BiH Slovenija Srbija Crna Gora Makedonija SFRJ Obim proizvodnje drvnih vlakana po Republikama 1966. Struk1970. Struk1975. Strukgod. tura god. » tura god. tura 52 12,0 36 7,4 62 11,0 169 38,7 193 39,8 209 37,1 137 31,4 132 27,2 131 23,2 58 13,3 86 17,7 125 22,2 17 3,9 32 6,6 30 5,5 3 0,7 6 1,3 6 1,0 436 100 485 100 563 100 Iz ovih podataka je vidljivo da ova industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ne zauzima značajno mjesto, a niti se kapaciteti bitno povećavaju premda sirovinu za ovu vrstu proizvodnje Hrvatska ima u velikoj količini. Da bi se dobio uvid u proizvodnju papira u narednoj tabeli se prikazuju proizvedene količine u spomenuta tri perioda: SR Hrvatska BiH Slovenija Srbija Crna Gora Makedonija SRFJ Proizvodnja papira po Republikama u 000 t 1966. Struk1970. Struk1975. Strukgod. tura god. tura god. tura 85 21,4 90 18,6 128 19,9 82 20,6 123 25,6 169 26,3 126 31,8 129 26,7 159 24,8 78 19,7 96 19,8 133 20,8 16 4,0 28 5,8 33 5,1 10 2,5 17 3,5 20 3,1 397 100 483 100 642 100 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Po proizvedenoj količini papira i drvenjače Hrvatske je u 1966. g. bila na drugom, odnosno trećem mjestu, a već 1970. g. na četvrtom da bi tu poziciju zadržala i u 1975. g. Ne može se naći razloga što je do ove promjene došlo, osim jedinog, da se nisu podizali novi kapaciteti i postojeći rekonstruirali iako se znalo — a znade se i danas — da za takvu proizvodnju ima dovoljno sirovina, jer se po drvnoj masi SRH nalazi na drugom mjestu. Ovdje valja upozoriti na nove činjenice nastale poslije 1975. god., jer je SR Slovenija većinu svojih tvornica rekonstruirala i proširila tako da se očekuje proizvodnja u 1977. g. oko 360.000 t. I u SR Srbiji i SR B i H u toku su nova ulaganja čime će se znatno povećati proizvodnja vlakana i papira. Ovdje odmah treba istaći da je u SR Hrvatskoj situacija vrlo složena i teška kada je riječ o tvornicama papira u Zagrebu i Rijeci i tvornici za mehaničku proizvodnju vlakana u Fužinama. Prve dvije tvornice proizvode papir na strojevima koji su proizvedeni prije 100 godina. Koliki je i kakav učinak rada i kakvi su ekonomski efekti nije teško pretpostaviti, a u tvornicama ističu da su vrlo loši. Tvornica u Fužinama je novijeg datuma i tek što je puštena u proizvodnju postala je nerentabilna, jer svojom proizvodnjom ne može osigurati (bar za sada) ni minimalnu rentabilnost. Zbog toga se moraju tražiti nova ekonomska rješenja i izlazi kako bi se sačuvala osnovica uloženih sredstava. Zabrinjavajuće je stanje u ovoj industrijskoj grani kako sa stanovišta vlastite reproduktivne sposobnosti, tako isto i opredjeljena za rekonstrukciju i proširenje postojećih i izgradnju novih kapaciteta. Istina, izgrađeni novi kapaciteti u Beflišću daju dobre rezultate, međutim ova grana ne može bez udjela i pomoći šire društvene zajednice rješavati svoje probleme, jer su ulaganja vrlo velika, a tvornice svaka posebno nisu u mogućnosti ni približno osigurati sredstva za rekonstrukciju i proširenje. U vezi s tim postavlja se i konkretno pitanje u čemu je motiviranost i interes banaka i drugih subjekata u drugim republikama koji ulažu ogromna sredstva (SR Slovenija 5 mlrd. din), a znade se da po drvnoj masi stoje znatno nepovoljnije nego Hrvatska osim SR B i H. Dakle, može se zaključiti, da je proizvodnja vrlo unosna i rentabilna, ali kapaciteti moraju biti optimalni, što znači da traže i relativno velika ulaganja. Prema dosadašnjem interesu banaka u Hrvatskoj te sklonosti nije bilo, pa je i zastoj, osim izuzetaka, evidentan. Ocjenjuje se da će šumarstvo i prerada papira koji su u Hrvatskoj po kapacitetima značajni, dobro osjetiti suzdržanost banaka i drugih faktora da ulažu značajnija sredstva u proizvodnju papira. U Hrvatskoj je poznato da se na bazi poslovnih fondova tvornica ne može govoriti o nikakvom većem investicionom zahvatu. Kada se radi o opskrbi sirovinama, zapaža se da i na tom sektoru vlada dosta neizvjesno stanje. Postoji znatan višak proizvedene drvne mase u odnosu na potrošnju koja se prerađuje u tvornicama celuloze i papira. Ali i unatoč toga vrši se uvoz značajnih količina iz istočno-evropskih zemalja po cijenama koje su 25—30% veće od domaćih. Ovo je također jedan primjer u nizu drugih, koji govori u prilog tvrdnji da dosadašnji odnosi u ovom proizvodno-prometnom kompleksu nisu našli zajednički interes i me |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 17 <-- 17 --> PDF |
đusobnu poslovnu suradnju. Jedan od prvorazrednih zadataka svakako je taj da se vrlo odgovorno analiziraju razlozi ovakovih odnosa i nađu nova rješenja. 1.3 Specijalizirane prometne organizacije U prometu robama šumarstva i drvne industrije postoje tri specijalizirane organizacije, i to: »EXPORTDRVO« i UPIN u Zagrebu te »DRVO RIJEKA« u Rijeci uz veći broj industrijskih prodavaonica proizvodnih organizacija u kojima se prodaju Vlastiti proizvodi. Aktivnost ovih organizacija u prometnoj sferi bazirana je na prometu roba na tuzemnom i na inozemnom tržištu. Organizaciona povezanost proizvodnih i prometnih organizacija u proteklom periodu bila je komercijalnog karaktera, a manje od neposrednog utjecaja na organiziranju proizvodnje, razvoju programa proizvodnje, specijalizaciji u proizvodnji i dr. Drvna industrija i šumarstvo svoje proizvode plasiraju dijelom izravno, dijeloim preko spomenutih prometnih organizacija, a jednim dijelom preko ostalih trgovinskih organizacija širom zemlje. Navedene organizacije imaju 11 robnih kuća i 22 prodavaonice od čega samo EXPORTDRVO ima 9 robnih kuća i 19 prodavaonica. Promet namještajem i ostalim proizvodima drvne industrije u 1975. godini realizirano je u SR Hrvatskoj kako slijedi: u min. din. % Specijalizirane prometne organizacije 648,9 33,7 Industrijske prodavaonice 660,0 34.3 Opća trgovačka poduzeća 617,0 32,0 UKUPNO promet 1.925,0 100 Ostale organizacije iz drugih Republika 300,0 U ovom prometu proizvođači iz SR Hrvatske plasiraju cea 65% ili oko 1447 imln din,, svojih roba, dok iznos od 994,4 min plasiraju na druga tržišta širom Jugoslavije. Najveći promet među specijaliziranim organizacijama ostvaruje EXPORTDRVO s cea 66,4%. Kako se ističe osnovni razlog za veći plasman proizvoda treba tražiti u novim prodajnim kapacitetima, jer dosadašnji ni približno ne zadovoljavaju stalno rastuće potrebe. Zbog toga se nameće kao prvorazredan zadatak izgradnja prodajnog prostora. Da bi se promet povećao za 500 min din potreban je prodajni prostor od oko 16.000 m2, a po dosadašnjim cijenama (10.000 din/m2) trebalo bi investicija od cea 160 miin din kojih sama trgovina nema. Zbog toga se ide na udruživanje sredstava i početni rezultati ohrabruju. Međutim, gledano u cjelini, još uvijek nema međuzavisne sprege iz među trgovine i proizvodnje, što trgovinu dovodi u poziciju da se zadovo ljava s rezultatima koje postiče, a to ima za posljedicu da je trgovina usko grlo za rastuću proizvodnju i nedovoljno prisutan faktor daljnjeg usmje ravanja razvoja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Izvoz se uglavnom orijentira preko specijaliziranih organizacija u Republici. Istina, taj se odnos mijenja posebno kada je riječ o SLOVENIJALESU i LESNINI, koji preko 20% svog prometa u izvozu realiziraju s proizvodima iz Hrvatske. Kad se već radi o izvozu roba, treba istaći da Hrvatska sudjeluje u izvozu trupaca od ukupne vrijednosti izvoza oblovine za prvih 9 mj. o. god. sa 100.000 m3 ili 53%, a što je više nego sve ostale republike zajedno. U interesu smanjenja izvoza oblovine nužno je kroz SA´S-e osigurati šumarstvu potrebna devizna sredstva za uvoz opreme, rezervnih dijelova i repromaterijala. Osigurati preradu spornih količina uz razrješavanje odnosa cijena, koje bi kompenzirale dosadašnje interese šumarstva u izvozu. Rezultati poslovanja za period I — IX 1976. pokazuju negativna kretanja u cijeloj oblasti, što prije nije bio slučaj. Uz novi način obračuna, ovakvim rezultatima pridonijela je revalorizacija osnovnih sredstava, veliki porast ugovornih i zakonskih obaveza, odnosno osjetan porast troškova poslovanja u cjelini. Za očekivati je, da će IV kvartal nešto popraviti situaciju, ali je sigurno da će značajni gubici biti iskazani po završnim računima za 1976. godinu. 2. OCJENA RAZVOJA DO 1980. GODINE 2,1 šumarstvo Društveni plan razvoja za oblast šumarstva determinira da će se iskorištavanje šuma i plasmana drvne mase, proizvodnja neto sortimenata i promjene u njenoj strukturi moći povećati s 3.308 hiljada m3 u 1975. na 3.475 hiljada m3 ili za 5´% više. Pojedini sortimenti imat će različitu dinamiku kretanja, a u tome će najviše porasti industrijsko drvo za kemijsku preradu, čak za 95%. Također se u planu opredjeljuje određena politika da će se to postići u prvom redu racionalnijim korištenjem šumskog fonda, pa prema tome predviđeno povećanje ne bi se ostvarilo povećanom sječom u zrelim i dozrijevajućim šumama, već intenzivnijim prorjeđivanjem i njegom mladih i srednjodobnih sastojina. Ukupna ulaganja u osnovna sredstva šumarstva predviđaju se u iznosu od oko 1,7 mid. din, pri čemu je prioritet dat izgradnji komunikacija i biološkim investicijama, u kojima vlastita sredstva i udružena sredstva učestvuju sa 70%, a 17% inozemna. Treba naglasiti da se planska predviđanja i predviđanja OUR-a samoupravnim sporazumom o razvoju razlikuju u šumskim komunikacijama (plan 1.600 km, a sporazum 1.900 km i vrijednost laganja po sporazumu 3,0 mld. din), na obim eksploatacije šuma te pošumljavanje i njegu šuma. 2.2 Drvna industrija Obaveze koje su Društvenim planom razvoja od 1976—80. g. postavljene pred ovu granu nisu male. Polazna poenta u realizaciji plana leži na racionalnijem korištenju drvne mase i njenoj većoj valorizaciji, posebno sve većom finalizacijom proizvoda. Težište razvoja bit će i na prestrukturiranju proizvodnje mehaničke prerade drveta u korist viših faza prerade i razvijanje proizvodnje ploča koje bi pratile ovakav razvoj. 16 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Planirana stopa rasta za petogodišnje razdoblje u planu je utvrđeno od 7,5%. U taj rast, pored postojećih kapaciteta, predviđeni su novi kapaciteti ploča i furnira i tvornice namještaja na bazi masiva. I dalje se računa sa stopom izvoza od oiko 7,1%. Vrijednost investicija kako je u planu utvrđeno 2,8 mld. dm. u čemu vlastita sredstva učestvuju 44%, udružena sredstva 39´%, a inozemni krediti 17%. Odmah treba istaći da je stav ove grane zauzet kroz samoupravni sporazum o razvoju u pogledu stopa rasta proizvodnje i investicionih ulaganja znatno veći (predviđena stopa rasta 124% i investiciona ulaganja od 5 mld. din). Međutim, ako je cijeniti dosadašnju poziciju u raspodjeli i namjeni sredstva za investicije, a posebno sa stanovišta poslovnih rezultata ostvarenih u prvoj godini realizacije pomenutog plana, može se reći da je, gledano sa dosadašnjeg položaja ostvarenih poslovnih rezultata stanje dosta nepovoljno. Cjeneći napore svih sudionika u realizaciji planskih predviđanja ne može se zanemariti činjenica postojećeg stanja i u tome tražiti stvarnu realnost na osnovu svih relevantnih činjenica. Ovim petogodišnjem planom promjena strukture proizvodnje usmjerena je i nastavlja se u korist finalne nrerade, pa to treba da nas zadovoljava i ohrabruje. Zato bi u ovom razdoblju, pored investicija, najveće napore d zahvate trebalo izvršiti u području organiziranja tržišta, organiziranja i povezivanja trgovine i proizvodnje i zajedničkog nastupanja na domaćem i vanjskim tržištima. To stoga, što se ocjenjuje da se najuže grlo za ostvarenje rasta do 1980. god. nalazi upravo u području tržišta i mogućnosti plasmana. Zajednički planovi i programi razvoja tržišta u srednjoročnom planu nisu ni približno našli odgovarajući prostor, a isto tako ni u samoupravnom sporazumu. 2.3 Industrija celuloze i papira I u ovoj proizvodnji Društveni plan postavlja znatne obaveze. Tako bi proizvodnja celuloze, poluceluloize i drvenjače trebala porasti od 62.000 t u 1975. g. na 336.000 t u 1980. g. id za 442%, papira sa 132.000 t ma 282.000 t ili 113% i prerada papira sa 150.000 t na 220.000 t ili 146,7%. Obzirom na ovakav porast proizvodnje predviđena je prosječna godišnja stopa fizičkog obima od oko 12%. Obim ulaganja u osnovna sredstva je velik i iznosi 2,1 mld. din kod čega se računa da će vlastita sredstva učestovati sa oko 27%, udružena sredstva oko 28% i inozemna sredstva 45%. Računa se pored rekonstrukcija i proširenja postojećih kapaciteti i izgradnja nove tvornice sulfatne celuloze kapaciteti od 150.000 t. Za izgradnju ove tvornice pored vlastitih i ostalih domaćih sredstava, predviđaju se i zajednička ulaganja s inozemnim partnerom. Dosadašnje stanje kako je u prethodnim dijelovima istaknuto, a posebno kretanje u 1976. g. kao prvoj godini realizacije plana ukazuju da je materijalna proizvodnja i ekonomski položaj svih tvornica osim Belišća relativno težak. Međutim, između stanja u kapacitetima za kemijsku preradu drveta koji su neznatni i drvne mase koje je velika s jedne, te preradbenih kapaciteta papira i rastuće svjetske potražnje za ovim proizvodima s druge strane, ukazuju, da se na ovom području moraju bitno mijenjati dosadašnji odnosi u politici razvoja. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Za razliku od situacije u Hrvatskoj, kako je naprijed istaknuto, na području Slovenije, a i u ostalim Republikama znatno se odmaklo u realizaciji planova u ovoj proizvodnji, a može se smatrati da je u Sloveniji u završnoj fazi kapacitet koji se povećava na 360.000 t u 1911. g., a vrijednost investicija se penje preko 5 mld. din. Petogodišnji razvoj unosi niz novih elemenata u novi način poslovnog povezivanja, pa je za očekivati, da će se na toj osnovi izmijeniti i kvalitet i kvantitet u cilju postizanja boljih poslovnih rezultata, ali bi zato trebalo znatno više usmjeravanje sredstava bankarskim i drugim sistemom, jer grana nije u mogućnosti, da iznese takav program razvoja bez pune suradnje i aktivnosti svih privrednih i društvenih faktora. ZAKLJUČAK Na osnovu naprijed, iako u kratkim crtama, izloženog mogu se rezimirati slijedeći problemi na koje treba jasno ukazati i tražiti odgovarajuća rješenja. 1. Proces u trasformaciji organiziranosti šumarstva i prerade drveta odvija se autonomno. Taj proces odvija se na nivou općina, zatim Zajednica općina i u Republici i u tome su različita polazišta. Stvaraju se poslovne zajednice i SOUR-i što više ide u sferu nadgradnje, a manje u neposrednu organiziranost na udruživanju rada i sredstava na dohodovnim odnosima. 2. Prijedlog Zakona o šumama, koji se treba donijeti, unosi kvalitetno nova rješenja, pa bi trebalo u ovoj fazi njegove vrijednosti i rješenja uvažavati, te organiziranost šumarstva i gospodarenje šumskim resursima podrediti njegovim odredbama. 3. Reproduktivna sposobnost šumarstva ne zadovoljava pa je od primarne važnosti da se iznađu rješenja o monetar-no-kreditnoj politici za kreditiranje šumskih komunikacija i investiranja u biološku revitalizaciju šuma, što je u prošlosti bilo malo prisutno, jer kako je istaknuto, iako je samofinaciranje bilo oko 87%, ta sredstva nisu ni približno bila dovoljna za dobro gospodarenje šumskim resursima i pravilnu eksploataciju drvne mase. 4. Dosadašnja kretanja u šumsko-iprerađivačkom kompleksu, kako je naprijed istaknuto, su nepovoljna u Hrvatskoj. Zato je od primarnog značaja, da se određena rješenja nađu i u prestrukturiranju proizvodnje, potpomognu dodatnim sredstvima i društvenim akcijama temeljena na novim odnosima i u proizvodnji i u prometu. 5. U proizvodnji celuloze i papira prisutna je stagnacija pa i relativno zaostajanje s izuzetkom Belišća. Ova proizvodnja nije imala stalan uspon u razvoju, jer se nalazila duže vremena u nezavidnom financijskom i ekonomskom položaju unatoč što u šumarstvu ima bogate sirovinske izvore. Prisutna problematike u ovoj proizvodnji je (takva da se (moraju tiražki vrlo hitno kvalitetno nova rješenja. Prema tome treba neodložno prići rješavanju rekonstrukcije postojećih i izgradnji predviđenog novog kapaciteta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 21 <-- 21 --> PDF |
6. Obzirom na usitnjene, nedovoljno razvijene, neorganizirane i nerekonstruirane postojeće kapacitete u preradi drveta (primarna, finalna i kemijska) kao i činjenice da je drvna masa relativno velika jer u jugoslavenskim relacijama zauzima drugo mjesto, kao i to da je prerada papira u Hrvatskoj značajna, mora se odgovoriti kako ni na koji način koristiti ekonomske prednosti zasnovane na bogatstvu šuma. 7. Prometne organizacije nisu dosegle nivo razvijenosti niti kadrovske i ekonomske osposobljenosti da mogu preuzeti ulogu organizatora i koordinatora proizvodno-prometne funkcije. Može se govoriti o tzv. uskom grlu u prometu, jer nema izgrađen prodajni prostor, noma razvijene adekvatne stručne timove (marketing i druge razvojne komponente) koji mogu da ovladaju potpunom problematikom tržišta i da je prenesu na proizvodnju osuvremenjivanjem proizvodnih programa kao i specijalizacijom u proizvodnji, pa je izvjesno da se i na ovom području moraju tražiti kvalitetno nova rješenja. 8. Poslovni uspjeh iskazan u devetom jesečn om obračunu 1976. god. ne zadovoljava, jer je ostvareni dohodak usporen, ostatak doho´ka znatno manji nego prošle godine, gubici su evidentni i u okviru velikih. Istina, tomu je dosta doprineo novi sistem obračuna, ali i smanjena proizvodnja. Ukoliko ne dođe do poboljšanja u sistemu obračuna, gubici su po zaključnim računima kod većine OUR evidentni, što će imati znatnih posljedica na normalan tok rada i na programe razvoja. 9. U Društvenom planu razvoja do 1980. g. utvrđeni su osnovni zadaci ovog kompleksa i dati osnovni indikatori razvoja. Istovremeno u toku procesa samoupravnog sporazumijevanja u razvoju OUR-a utvrđena su stanovišta ali i bitne razlike između plana i sporazuma s napomenom, da su predviđanja u sporazumu iznad planskih postavki. Uzimajući u obzir potrebe udruženog rada da bi se tako poboljšao položaj u razvoju, zatim osnove na kojima se plan temeljio i stvarna kretanja u prvoj godini realizacije plana, ne daje dovoljnu osnovu i pouzdanost da predviđanja u samoupravnom sporazumu, gledano u cjelini, mogu na tim osnovama biti realizirana. Zato se s pravom postavlja pitanje, koja su to realna rješenja i kod kojih stavova ostati, jer je za sada neizvjesno prije svega, kako sanirati gubitke na kraju godine, zatim kako isfinancirati nove kapacitete i odrediti njihove nosioce (ako se može). Ako se ne izgrade predviđeni kapaciteti u ovom planskom razdoblju, onda je sasvim sigurno, da se dolazi u još nepovoljniji položaj u preradi drveta. I napokon kako, provesti veću organiziranost, dohodovnu povezanost na osnovi udruživanja rada i sredstava, ako se ne budu mogle ukloniti prepreke uska grla koj,a su i do sada utjecala na veću aktivnost i poslovnu sposobnost niza OUR-a u ovim privrednim djelatnostima. Realizacija programiranog razvoja na bazi udruživanja sredstava za realizaciju zajedničkih programa, zatim kritičko preispitivanje dosadašnje samoupravne organiziranosti od OOUR-a do najširih oblika udruživanja i usklađivanja sa ZUR-om i prijedlogom Zakona o šumama zahtijeva punu odgovornost i angažiranje Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SRH-e. Racionalna samoupravna organiziranost koja osigurava 19 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 22 <-- 22 --> PDF |
usklađen i uspješan razvoj cijele oblasti na bazi ZUR-a i prijedloga Zakona o šumama, jeste obaveza, ali to će biti i veliki uspjeh ovog Saveza. Imajući u vidu dugogodišnju tradiciju ovog Saveza za očekivati je da će Savez pružiti značajan doprinos u razrješavanju navedenih problema. SUMMARY Topical problems in forestry, wood processing and wood products and paper trade At an annual meeting of the Union of Engineers and Technicians of the Forestry and Timber Industry of Croatia held in December, 1976, Ing. S. Galović, president of the Community of Forestry, Wood Processing and Trade of Wood Products and Paper, presented a few of the most topical problems of this economic group. An analysis of today´s situation shows that the reproductive capacity of forestry is not satisfactory, and that it is of primary importance to find solutionis in a monetary credit policy giving credits for forest communications and investing in the biological revitalization of forests. In the wood processing complex — where the situation is not satisfactory either — solutions should be found for transforming the structure of production by the help of additional funds and through social actions founded on new relations in both production and trade. SLOBODAN GALOVIĆ, dipt, ini šum. — predsjednik Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu IZIŠAO IZ TISKA DNEVNIK RADA (službena knjiga terenskog osoblja) Praktično džepno izdanje vel. 12 x 17 cm, fini pisaći papir tvrdi povez! Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih predjela, ubilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinka, dopusta, godišnjih odmora, bolovanja i si. Cijena s poštarinom: 35,00 din. Isporučujemo ODMAH! Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 |