DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 83     <-- 83 -->        PDF

bi izgraditi oko 2000 km kamionskih cesta
da bi se navedene površine mogle iskorisiti
putem sistema kratkih žičara i
vitlova.


5. Od ukupne površine proizvodnih
šuma 21% otpada na teren za vitlove
(teren gdje se drvo treba privlačiti vitlovima).
Na 57% tih površina, odnosno
12% ukupne površine proizvodnih šuma
može se privlačiti drvo na udaljenostima
koje su kraće od 100 m.
6. Od ukupne površine proizvodnih
šuma 9% otpada na teren za vitlove s
daljim privlačenja od 100 do 300 m. Oko
13% površine proizvodnih šuma prikladno
je za privlačenje kraćim sistemima
žičara (100—300 m), odnosno najviše do
500 m.
7. Prema izmjeri od 1970—73. površina
terena za žičare neznatno se smanjila u
usporedbi s prvom izmjerom od 1954—65.
zbog izgradnje cesta. Međutim, zrela drvna
masa povećala se od 8,9 na 10,2 miliona
m3.
8. Ako se zrela drvna masa na terenima
za iznošenje vitlovima i žičarama
posiječe u razdoblju od 25 godina, može
se u norveškim šumama povećati sječa
za više od 2 miliona m3 godišnje.
9. Od ukupne površine proizvodnih
šuma u Norveškoj 75% je klasificirano
kao obični (prosječni) teren, na kome
mogu raditi traktori i drugi strojevi.
10. Pojedini dijelovi toga običnog šumskog
terena su teško prohodni. Na njima
mogu raditi samo specijalni traktori ili
strojevi s dobrim manevarskim sposobnostima.
Na takve terene otpada oko 25%
proizvodnih šumskih površina. Ti tereni
su općenito neprohodni za velike moderne
šumske strojeve za sječu, izradu
i privlačenje drva.
11. Nosivost podloge je dobra na 80%
ukupne površine proizvodnih šuma. To
se uglavnom poklapa s površinom morenskih
tala. Zbog različitih osobina norveških
šumskih terena postoje lokaliteti,
gdje se pojavljuje slaba nosivost podloge
unutar područja s dabrom nosivosti. Takvi
lokaliteti mogu predstavljati usko grlo
za šumske radove. Otuda tvrdnja, da
samo 20% tala ima slabu nosivost, daje
nam suviše dobru predožbu o stvarnom
stanju.
12. Prema klasifikaciji terena oko 87%
proizvodnih šumskih površina predstavlja
područje za ljetne radove. Na terenima
gdje daljine privlačenja prelaze 1
km, 4/5 zrele drvne mase prikladne su
za zimske radove.
13. Na 53% proizvodnog šumskog zemljišta
daljine privlačenja veće su od 500
m, a na 27% tog zemljišta veće su od
1 km.
14. Pri prvoj izmjeri (1954—65) bilo je
u Norveškoj 9.146 km šumskih cesta. Tada
je daljina privlačenja iznosila 1,24 km.
Do 1973. godine izgrađeno je 23.196 km
šumskih cesta, a daljina privlačenja pala
jena 0,93 km. To pokazuje da je izgradnja
cesta premalo utjecala na daljinu
privlačenja. Uzrok tome je davanje prioriteta
cestama za prilaz do šume, naročito
u prvim godinama izgradnje. Pri budućoj
izgradnji šumskih putova trebalo
bi dati prioritet izgradnji sabirnih putova
koji se rasprostiru po šumi. Tako
će se smanjiti daljina privlačenja.
15. Mreža kamionskih šumskih cesta na
području proizvodnih šuma ima gustoću
od 8,87 m/ha. Od toga je 3,67 m/ha (41%)
javnih cesta i 5,25 m/ha (59%) šumskih
cesta. Postoji potreba za daljnjih 5,9
m/ha cesta za cijelo nodručie proizvodnih
šuma u Norveškoj. Lokalna gustoća
će varirati u zavisnosti o terenskim i sastojinskim
uvjetima. Pored već postojećih
27.000 km cesta, koje su izgrađene
do 1973. godine, potrebno je izgraditi još
37.000 km šumskih kamionskih cesta.
16. Pored postojeće mreže traktorskih
putova i već spomenutih kamionskih cesta
potrebno je izgraditi oko 26.000 km
stalnih traktorskih putova u cilju obavljanja
prorednih sieča na teško prohodnom
terenu (isključujući teren za vitlove
i žičare).
17. Obavljene izmjere pokazuju, da se
postojeća mreža šumskih cesta općenito
nalazi na boljim terenima. Buduća mreža
šumskih putova treba se graditi na teže
pristupačnom terenu, često s lošijim sastojinama
nego u postojećoj mreži. Da
bi se zadovoljili zahtjevi čovjekove okoline,
potrebno je više nego do sada posvetiti
pažnju planiranju cesta te dovršenju
nasipa i usjeka. Prema tome buduća
mreža putova zahtijevat će veće
investicije po 1 km. Stoga je važno razviti
bolje metode izgradnje cesta. Osim
toga istraživanje i razvojni rad trebali
bi se pridržavati standarda za ceste pri
širenju mreže putova.
18. Godišnja sječa u Noveškoj manja
je od godišnjeg prirasta. Stoga je moguće
povećati sječu za 2—3 miliona ms godišnje.
Međutim, postoji tendencija prekomjerne
sječe u blizini cesta na povoljnim
terenima. Nove, više mehanizirane metode
iskorišćivanja šuma potpomažu tu
tendenciju. U udaljenim šumama na te