DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 83 <-- 83 --> PDF |
bi izgraditi oko 2000 km kamionskih cesta da bi se navedene površine mogle iskorisiti putem sistema kratkih žičara i vitlova. 5. Od ukupne površine proizvodnih šuma 21% otpada na teren za vitlove (teren gdje se drvo treba privlačiti vitlovima). Na 57% tih površina, odnosno 12% ukupne površine proizvodnih šuma može se privlačiti drvo na udaljenostima koje su kraće od 100 m. 6. Od ukupne površine proizvodnih šuma 9% otpada na teren za vitlove s daljim privlačenja od 100 do 300 m. Oko 13% površine proizvodnih šuma prikladno je za privlačenje kraćim sistemima žičara (100—300 m), odnosno najviše do 500 m. 7. Prema izmjeri od 1970—73. površina terena za žičare neznatno se smanjila u usporedbi s prvom izmjerom od 1954—65. zbog izgradnje cesta. Međutim, zrela drvna masa povećala se od 8,9 na 10,2 miliona m3. 8. Ako se zrela drvna masa na terenima za iznošenje vitlovima i žičarama posiječe u razdoblju od 25 godina, može se u norveškim šumama povećati sječa za više od 2 miliona m3 godišnje. 9. Od ukupne površine proizvodnih šuma u Norveškoj 75% je klasificirano kao obični (prosječni) teren, na kome mogu raditi traktori i drugi strojevi. 10. Pojedini dijelovi toga običnog šumskog terena su teško prohodni. Na njima mogu raditi samo specijalni traktori ili strojevi s dobrim manevarskim sposobnostima. Na takve terene otpada oko 25% proizvodnih šumskih površina. Ti tereni su općenito neprohodni za velike moderne šumske strojeve za sječu, izradu i privlačenje drva. 11. Nosivost podloge je dobra na 80% ukupne površine proizvodnih šuma. To se uglavnom poklapa s površinom morenskih tala. Zbog različitih osobina norveških šumskih terena postoje lokaliteti, gdje se pojavljuje slaba nosivost podloge unutar područja s dabrom nosivosti. Takvi lokaliteti mogu predstavljati usko grlo za šumske radove. Otuda tvrdnja, da samo 20% tala ima slabu nosivost, daje nam suviše dobru predožbu o stvarnom stanju. 12. Prema klasifikaciji terena oko 87% proizvodnih šumskih površina predstavlja područje za ljetne radove. Na terenima gdje daljine privlačenja prelaze 1 km, 4/5 zrele drvne mase prikladne su za zimske radove. 13. Na 53% proizvodnog šumskog zemljišta daljine privlačenja veće su od 500 m, a na 27% tog zemljišta veće su od 1 km. 14. Pri prvoj izmjeri (1954—65) bilo je u Norveškoj 9.146 km šumskih cesta. Tada je daljina privlačenja iznosila 1,24 km. Do 1973. godine izgrađeno je 23.196 km šumskih cesta, a daljina privlačenja pala jena 0,93 km. To pokazuje da je izgradnja cesta premalo utjecala na daljinu privlačenja. Uzrok tome je davanje prioriteta cestama za prilaz do šume, naročito u prvim godinama izgradnje. Pri budućoj izgradnji šumskih putova trebalo bi dati prioritet izgradnji sabirnih putova koji se rasprostiru po šumi. Tako će se smanjiti daljina privlačenja. 15. Mreža kamionskih šumskih cesta na području proizvodnih šuma ima gustoću od 8,87 m/ha. Od toga je 3,67 m/ha (41%) javnih cesta i 5,25 m/ha (59%) šumskih cesta. Postoji potreba za daljnjih 5,9 m/ha cesta za cijelo nodručie proizvodnih šuma u Norveškoj. Lokalna gustoća će varirati u zavisnosti o terenskim i sastojinskim uvjetima. Pored već postojećih 27.000 km cesta, koje su izgrađene do 1973. godine, potrebno je izgraditi još 37.000 km šumskih kamionskih cesta. 16. Pored postojeće mreže traktorskih putova i već spomenutih kamionskih cesta potrebno je izgraditi oko 26.000 km stalnih traktorskih putova u cilju obavljanja prorednih sieča na teško prohodnom terenu (isključujući teren za vitlove i žičare). 17. Obavljene izmjere pokazuju, da se postojeća mreža šumskih cesta općenito nalazi na boljim terenima. Buduća mreža šumskih putova treba se graditi na teže pristupačnom terenu, često s lošijim sastojinama nego u postojećoj mreži. Da bi se zadovoljili zahtjevi čovjekove okoline, potrebno je više nego do sada posvetiti pažnju planiranju cesta te dovršenju nasipa i usjeka. Prema tome buduća mreža putova zahtijevat će veće investicije po 1 km. Stoga je važno razviti bolje metode izgradnje cesta. Osim toga istraživanje i razvojni rad trebali bi se pridržavati standarda za ceste pri širenju mreže putova. 18. Godišnja sječa u Noveškoj manja je od godišnjeg prirasta. Stoga je moguće povećati sječu za 2—3 miliona ms godišnje. Međutim, postoji tendencija prekomjerne sječe u blizini cesta na povoljnim terenima. Nove, više mehanizirane metode iskorišćivanja šuma potpomažu tu tendenciju. U udaljenim šumama na te |