DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ŠUMARSTVO STRANIH ZEMALJA Ivar Samset SKOGTERRENGETS TILGJENGELIGHET OG TERRENGFORHOLDENES INNFLYTELSE PA SKOGTILSTANDEN I NORGE (Otvorenost šumskog područja i njezin utjecaj na uvjete šumarstva u Norveškoj). As, 1975. Studija je objavljena u Glasniku Norveškog instituta za šumarska istraživanja na 92 tiskane stranice sa 10 grafikona i 25 tabela. U popisu literature citirano je 38 radova o toi problematici, objavljenih do 1974. godine. Studija je podijeljena u slijedeća tri dijela: 1. Otvorenost šumskog područja 2. Rezultati analize otvorenosti 3. Prijedlog za analize otvorenosti s novom klasifikacijom terena na većim područjima, regijama (snimanje primjernih ploha). U prvom dijelu autor je obradio pojam otvorenosti šumskog područja, prijašnju radnu klasifikaciju šumskog terena u Norveškoi i drugim zemljama, svrhu radne klasifikacije šumskog terena, metode rada te upotrijebljene simbole i definicije pojmova. Svrha klasifikacije terena u zemaljskoj šumskoj izmjeri je, da se utvrdi otvorenost šumskog područja i prikladnost terena za šumske radove. Važan elemenat analize je spoznaja da se šumski uvjeti mijenjaju s radnim uvjetima i otvorenošću šumskog područja. S obzirom na svrhu radna klasifikacija šumskog terena može biti deskriptivna i funkcionalna, a s obzirom na površinu koju obuhvaća dijeli se na lokalnu, regionalnu i zemaljsku. U drugom dijelu obrađeni su rezultati analize otvorenosti šumskog područja. Klasifikacija terenskih jedinica obrađena je s obzirom na njihove sadašnje karakteristike i buduće izmjere. Pri detaljnom opisu terena obrađeni su strmina i pravilnost površine terena, podjela šumskog tla i nosivost šumske podloge te područja koja su prikladna za ljetne i zimske radove. Pri analizi otvorenosti područja (javni i šumski putovi do šume) obrađeni su odnosi između gustoće šumskim putova i daljine privlačenja, daljine privlačenja i terenskih uvjeta te daljine privlačenja i šumskih uvjeta. U trećem dijelu autor je dao prijedlog za analizu otvorenosti s klasifikacijom terenskih jedinica, detaljni opis terena i prilaz do šumskih površina. Za opis terena na velikim terenskim jedinicama izabrao je slijedeće karakteristike: nagib terena, tipovi obronaka, duljina obronaka, konfiguracija terena i nosivost podloge. Za te karakteristike utvrđeni su stupnjevi i definioije stupnjeva. Detaljni opis terena obavlja se na osnovi slijedećih karakteristika: nagib terena, konfigu racija terena, substruktura podloge, struktura pokrova na podlozi, količina kamena u podlozi i tipovi vegetacije. Za te karakteristike utvrđeni su stupnjevi i njihove definicije. Pri opisu prilaza do šumskih površina treba utvrditi daljinu privlačenja traktorom, daljinu privlačenja vitlom ili žičarom i vrstu šumskog puta. Na osnovi rezultata provedenih istraživanja autor je izvukao slijedeće zaključke: 1. U suradnji sa Zemaljskom šumskom izmjerom Norveške obavljena je tri puta klasifikacija terena na području proizvodnih šuma Norveške i to: prvi put 1954— 65, drugi put 1964—67. i treći put 1970 —73. 2. Utvrđeni su terminologija i simboli o klasifikaciji terena otvorenosti šumskih područja i prilazu do tih područja. Navedeni termini i simboli definirani su na norveškom i engleskom jeziku. 3. Na osnovi iskustva iz zemaljskih klasifikacija 1954—73. godine autor je dao novi prijedlog za regionalnu klasifikaciju terena. 4. Oko 25% proizvodnih šumskih površina u Norveškoj su vrlo strme i teško prohodne. Na njima dolaze u obzir tehnike žičara i vitlova. Teren za žičare (teren gdje se drvo treba iznositi žičarom) pokriva 4% proizvodnih šumskih površina. 45% terena za žičare čine obronci dulji od 700 m. Na tim obroncima trebalo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 83 <-- 83 --> PDF |
bi izgraditi oko 2000 km kamionskih cesta da bi se navedene površine mogle iskorisiti putem sistema kratkih žičara i vitlova. 5. Od ukupne površine proizvodnih šuma 21% otpada na teren za vitlove (teren gdje se drvo treba privlačiti vitlovima). Na 57% tih površina, odnosno 12% ukupne površine proizvodnih šuma može se privlačiti drvo na udaljenostima koje su kraće od 100 m. 6. Od ukupne površine proizvodnih šuma 9% otpada na teren za vitlove s daljim privlačenja od 100 do 300 m. Oko 13% površine proizvodnih šuma prikladno je za privlačenje kraćim sistemima žičara (100—300 m), odnosno najviše do 500 m. 7. Prema izmjeri od 1970—73. površina terena za žičare neznatno se smanjila u usporedbi s prvom izmjerom od 1954—65. zbog izgradnje cesta. Međutim, zrela drvna masa povećala se od 8,9 na 10,2 miliona m3. 8. Ako se zrela drvna masa na terenima za iznošenje vitlovima i žičarama posiječe u razdoblju od 25 godina, može se u norveškim šumama povećati sječa za više od 2 miliona m3 godišnje. 9. Od ukupne površine proizvodnih šuma u Norveškoj 75% je klasificirano kao obični (prosječni) teren, na kome mogu raditi traktori i drugi strojevi. 10. Pojedini dijelovi toga običnog šumskog terena su teško prohodni. Na njima mogu raditi samo specijalni traktori ili strojevi s dobrim manevarskim sposobnostima. Na takve terene otpada oko 25% proizvodnih šumskih površina. Ti tereni su općenito neprohodni za velike moderne šumske strojeve za sječu, izradu i privlačenje drva. 11. Nosivost podloge je dobra na 80% ukupne površine proizvodnih šuma. To se uglavnom poklapa s površinom morenskih tala. Zbog različitih osobina norveških šumskih terena postoje lokaliteti, gdje se pojavljuje slaba nosivost podloge unutar područja s dabrom nosivosti. Takvi lokaliteti mogu predstavljati usko grlo za šumske radove. Otuda tvrdnja, da samo 20% tala ima slabu nosivost, daje nam suviše dobru predožbu o stvarnom stanju. 12. Prema klasifikaciji terena oko 87% proizvodnih šumskih površina predstavlja područje za ljetne radove. Na terenima gdje daljine privlačenja prelaze 1 km, 4/5 zrele drvne mase prikladne su za zimske radove. 13. Na 53% proizvodnog šumskog zemljišta daljine privlačenja veće su od 500 m, a na 27% tog zemljišta veće su od 1 km. 14. Pri prvoj izmjeri (1954—65) bilo je u Norveškoj 9.146 km šumskih cesta. Tada je daljina privlačenja iznosila 1,24 km. Do 1973. godine izgrađeno je 23.196 km šumskih cesta, a daljina privlačenja pala jena 0,93 km. To pokazuje da je izgradnja cesta premalo utjecala na daljinu privlačenja. Uzrok tome je davanje prioriteta cestama za prilaz do šume, naročito u prvim godinama izgradnje. Pri budućoj izgradnji šumskih putova trebalo bi dati prioritet izgradnji sabirnih putova koji se rasprostiru po šumi. Tako će se smanjiti daljina privlačenja. 15. Mreža kamionskih šumskih cesta na području proizvodnih šuma ima gustoću od 8,87 m/ha. Od toga je 3,67 m/ha (41%) javnih cesta i 5,25 m/ha (59%) šumskih cesta. Postoji potreba za daljnjih 5,9 m/ha cesta za cijelo nodručie proizvodnih šuma u Norveškoj. Lokalna gustoća će varirati u zavisnosti o terenskim i sastojinskim uvjetima. Pored već postojećih 27.000 km cesta, koje su izgrađene do 1973. godine, potrebno je izgraditi još 37.000 km šumskih kamionskih cesta. 16. Pored postojeće mreže traktorskih putova i već spomenutih kamionskih cesta potrebno je izgraditi oko 26.000 km stalnih traktorskih putova u cilju obavljanja prorednih sieča na teško prohodnom terenu (isključujući teren za vitlove i žičare). 17. Obavljene izmjere pokazuju, da se postojeća mreža šumskih cesta općenito nalazi na boljim terenima. Buduća mreža šumskih putova treba se graditi na teže pristupačnom terenu, često s lošijim sastojinama nego u postojećoj mreži. Da bi se zadovoljili zahtjevi čovjekove okoline, potrebno je više nego do sada posvetiti pažnju planiranju cesta te dovršenju nasipa i usjeka. Prema tome buduća mreža putova zahtijevat će veće investicije po 1 km. Stoga je važno razviti bolje metode izgradnje cesta. Osim toga istraživanje i razvojni rad trebali bi se pridržavati standarda za ceste pri širenju mreže putova. 18. Godišnja sječa u Noveškoj manja je od godišnjeg prirasta. Stoga je moguće povećati sječu za 2—3 miliona ms godišnje. Međutim, postoji tendencija prekomjerne sječe u blizini cesta na povoljnim terenima. Nove, više mehanizirane metode iskorišćivanja šuma potpomažu tu tendenciju. U udaljenim šumama na te |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 84 <-- 84 --> PDF |
škom terenu siječe se znatno manje nego U našoj zemlji još uvijek se ne radi što bi se moglo. Više od polovine zrele na istraživanju jedinstvenog znanstvenog mase (105 miliona m») nalazi se na šumsistema klasifikacije šumskih terena. Stoskim površinama gdje su daljine priga ne raspolažemo znanstvenim podacima vlačenja preko 500 m (vidi točku 8). o otvorenosti šumskih područja i prikladnosti terena za pojedine vrste radova. Klasifikacija terena i analiza otvoreno Izbor metoda rada i opreme za radove sti pokazuju da je preduvjet za poveća na pojedinim terenima u nas obavljaju nje sječe slijedeće: šumarski stručnjaci uglavnom na osnovi — intenziviranje razvojnog rada u cilju iskustvenih procjena. Pri tom radu mo usavršavanja metoda rada, naročito na guće su znatne pogreške u procjenama. teškom terenu; Zbog toga bi i kod nas trebalo pristupiti — znatno povećanje mreže šumskih kaistraživanju klasifikacije šumskih terena mionskih cesta, a naročito sabirnih cesta i njihove prikladnosti za rad. To je duproširivanjem izvan područja postojećih gotrajan posao, koji zahtijeva angažiraprilaznih cesta, i to opet naročito na tenost tima istraživača i velika financijska škom terenu. sredstva. Međutim, rezultati takvih istraživanja bili bi višestruko korisni za šumarsku praksu. Oni bi pomogli pri planiranju izgradnje mreže šumskih putova, Klasifikacija šumskih terena je predpri izboru metoda rada i opreme za ramet istraživanja u nizu šumarskih istradove na pojedinim terenima, pri nabavživačkih centara širom svijeta. Ta proljaj111* strojeva za radove u našim uvjeblematika je već nekoliko godina predtima ... met rasprava na međunarodnim sastan Studija, koju smo prikazali, vrlo je in cima IUFRO, ILO, ECE. Sada se radi teresantna kao podsticaj za istraživanje na proučavanju i prihvaćanju međuna klasifikacije šumskih terena kod nas i rodnog sistema za klasifikaciju šumskih zbog metoda pristupa istraživanju spo terena u svrhu utvrđivanja radne i eko menute problematike. nomske otvorenosti šumskih područja i njihove prikladnosti za šumske radove. Dr Simeun Tomanić NOVO IZDANJE! NOVO IZDANJE! TABLICE ZA KUBICIRANJE TRUPACA Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdao je novo — praktično — izdanje Tablica za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih trupaca (klada) na 2 decimale, a za promjere 0 10—120 cm i dužine od 0,1 —10 metara. Brojke tiskane u 2 boje (promjeri trupaca u crvenoj, a dužine u crnoj boji). Veličina ovih tablica-skrižaljki je džepnog formata 14 x 23 cm i u tvrdom kartonskom — povezu. Ove praktične tablice namijenjene su šumskom i drv.-industrijskom tehničkom osoblju, šumarijama, šumskim gospodarstvima, drvno-industrijskim poduzećima, đacima srednjih šumarskih i drvno4nd. škola, studentima Šumarskih fakulteta, kao i svima onim radnicima koji vrše premjer izračunavaju kubni sadržaj i izrađenih trupaca (klada). Cijena tablica s poštarinom iznosi 35 dinara. |