DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ŠUMARSTVO STRANIH ZEMALJA Ivar Samset SKOGTERRENGETS TILGJENGELIGHET OG TERRENGFORHOLDENES INNFLYTELSE PA SKOGTILSTANDEN I NORGE (Otvorenost šumskog područja i njezin utjecaj na uvjete šumarstva u Norveškoj). As, 1975. Studija je objavljena u Glasniku Norveškog instituta za šumarska istraživanja na 92 tiskane stranice sa 10 grafikona i 25 tabela. U popisu literature citirano je 38 radova o toi problematici, objavljenih do 1974. godine. Studija je podijeljena u slijedeća tri dijela: 1. Otvorenost šumskog područja 2. Rezultati analize otvorenosti 3. Prijedlog za analize otvorenosti s novom klasifikacijom terena na većim područjima, regijama (snimanje primjernih ploha). U prvom dijelu autor je obradio pojam otvorenosti šumskog područja, prijašnju radnu klasifikaciju šumskog terena u Norveškoi i drugim zemljama, svrhu radne klasifikacije šumskog terena, metode rada te upotrijebljene simbole i definicije pojmova. Svrha klasifikacije terena u zemaljskoj šumskoj izmjeri je, da se utvrdi otvorenost šumskog područja i prikladnost terena za šumske radove. Važan elemenat analize je spoznaja da se šumski uvjeti mijenjaju s radnim uvjetima i otvorenošću šumskog područja. S obzirom na svrhu radna klasifikacija šumskog terena može biti deskriptivna i funkcionalna, a s obzirom na površinu koju obuhvaća dijeli se na lokalnu, regionalnu i zemaljsku. U drugom dijelu obrađeni su rezultati analize otvorenosti šumskog područja. Klasifikacija terenskih jedinica obrađena je s obzirom na njihove sadašnje karakteristike i buduće izmjere. Pri detaljnom opisu terena obrađeni su strmina i pravilnost površine terena, podjela šumskog tla i nosivost šumske podloge te područja koja su prikladna za ljetne i zimske radove. Pri analizi otvorenosti područja (javni i šumski putovi do šume) obrađeni su odnosi između gustoće šumskim putova i daljine privlačenja, daljine privlačenja i terenskih uvjeta te daljine privlačenja i šumskih uvjeta. U trećem dijelu autor je dao prijedlog za analizu otvorenosti s klasifikacijom terenskih jedinica, detaljni opis terena i prilaz do šumskih površina. Za opis terena na velikim terenskim jedinicama izabrao je slijedeće karakteristike: nagib terena, tipovi obronaka, duljina obronaka, konfiguracija terena i nosivost podloge. Za te karakteristike utvrđeni su stupnjevi i definioije stupnjeva. Detaljni opis terena obavlja se na osnovi slijedećih karakteristika: nagib terena, konfigu racija terena, substruktura podloge, struktura pokrova na podlozi, količina kamena u podlozi i tipovi vegetacije. Za te karakteristike utvrđeni su stupnjevi i njihove definicije. Pri opisu prilaza do šumskih površina treba utvrditi daljinu privlačenja traktorom, daljinu privlačenja vitlom ili žičarom i vrstu šumskog puta. Na osnovi rezultata provedenih istraživanja autor je izvukao slijedeće zaključke: 1. U suradnji sa Zemaljskom šumskom izmjerom Norveške obavljena je tri puta klasifikacija terena na području proizvodnih šuma Norveške i to: prvi put 1954— 65, drugi put 1964—67. i treći put 1970 —73. 2. Utvrđeni su terminologija i simboli o klasifikaciji terena otvorenosti šumskih područja i prilazu do tih područja. Navedeni termini i simboli definirani su na norveškom i engleskom jeziku. 3. Na osnovi iskustva iz zemaljskih klasifikacija 1954—73. godine autor je dao novi prijedlog za regionalnu klasifikaciju terena. 4. Oko 25% proizvodnih šumskih površina u Norveškoj su vrlo strme i teško prohodne. Na njima dolaze u obzir tehnike žičara i vitlova. Teren za žičare (teren gdje se drvo treba iznositi žičarom) pokriva 4% proizvodnih šumskih površina. 45% terena za žičare čine obronci dulji od 700 m. Na tim obroncima trebalo |