DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Fag. crot. ab. fac. Calamagrostis arundinnacea oko 250 m3/ha sa srednjim sastojinskim postotkom prirasta 1,59%>. Međutim na nekim plohama utvrđena je drvna masa oko, pa i preko, 700 ms/ha. U Zaključku D. Cestar preporuča sječu bukve s 50 cm p. p., a smreke i jele između 50 i 60 cm p. p. (svojedobno, oko 1935. godine, u šumama z. z. minimalni p. p. za sječu bukve iznosio je 50 cm, a za jelu 60 ili 70 cm). Međutim »upotrebnu zrelost« u zajednici Blecho-Abie tum Ht jela i smreka postižu u 25 godina starosti, a u zajednici Fagetum croat. ab. Ht jela između 35. i 45. godine, a smreka između 30. i 40. godine starosti. Vrijedna je i konstatacija da se »prilikom uređivačkih radova ne bi smjela, kod razmatranja omjera smjese, upotrebljavati drvna zaliha već temeljanica, jer pojedine vrste drveća unutar jedne šumske zajednice imaju različite bonitete« (str. 77). Istraživanja o »vrijednosti sadašnje i normalne proizvodnje« tj. ekonomskih uvjeta proizvodnje pokazuju da je »sadašnji obujam proizvodnje u svim istraživanim šumskim zajednicama manji od normalnog« i da »ni jedna sastojina nije dovoljno otvorena« te je »bliži cilj gospodarenja otvaranje šuma« (str. 89). Gustoćom prometnica od 7—8 m/ha (str. 93. i dr.), već prema ekološko- gospodarskom tipu sastojina povisile bi se sadašnje vrijednosti, koje su »ispod mogućih«. Što se tiče novčanih ulaganja u obnovu sastojina u ekološku-gospodarskom tipu I-C-20 (sastojine zajednice Calamagrosti- Abietetum picetum Ht i C-A. Ht, var. Ostrya carpinifolia, dakle sastojine po stjenovitim grebenima i glavicama) »nemaju ekonomskog opravdanja« već ako se drže u druge, neproizvodne, svrhe kao za zaštitu tla od erozije, u objekte za rekreaciju i si. Studija sadrži karte — šumskih zajednica, — šumskih tala i — ekološko-gospodarski tipova šuma (g. j . Crni lug). Priložena je i položajna karta ove gospodarske jedinice. Na toj karti ni jedna kota nije identična s kotama na ostalim trima kartama iako su označene iste kote (npr. Polakovac i Tisovac). Konačno možemo postaviti pitanje zašto u Literaturi (ili u tekstu) nisu navedeni i drugi barem veći radovi koji obrađuju šume u Gorskom Kotaru. Tako primjerice ne nalazimo ni od D. Klepca: Istraživanje debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama, objavljenom u Glasniku za šumske pokuse 1956. god. Smatramo da samo citiranjem ovog rada u tekstu (str. 56) otežava zainteresiranome pronaći vrelo na kojeg se tekst poziva. To više, što rad nije objavljen uŠumarskom listu. 2. Studija »Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera« zahtijeva poseban osvrt. Poseban osvrt, jer se u dijelu smjernica za »gospodarenje« sve šume na području Nacionalnog parka tretiraju kao gospodarske tj. za proizvodnju (i iskorišćivanje) drvne mase. 3. »Protupožarna zaštita šuma« ing. O. Žunka je ne samo priručnik nego i udžbenik o zaštiti šuma od požara, pa je to bio i razlog da je ovaj »Rad« od 143 stranice i izdao već navedem SIZ. Ovim svojim radom autor je opravdao i svoje studijsko putovanje u SAD i Mexico, koje je organizirala specijalizirana agencija ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu — FAO a financijski pomogla i neka šumska gospodarstva, Republički fond za naučni rad SRH, SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije SRH te Šumarski institut Jastrebarsko. Što možemo naći o šumskim požarima i zaštiti od njih u ovoj knjizi pokazuje popis tema, a to su: Teorija gorenja; Vrste goriva; Izvori i prenos topline; Uzroci požara; Vrijeme nastanka i širenja požara; Ekološki uvjeti za nastanak i razvoj po žara; Razvoj šumskih požara; Sredstva gašenja, Oprema za gašenje: a) jednostavna oprema, b) traktori i traktorski priključci c) motorne pumpe — autocisterne, d) avioni i helikopteri, e) ostala oprema; Sredstva veze; Sprečavanje šumskih požara; Prognoziranje i zbijanja šumskih požara; Otkrivanje šumskih požara; Gašenje šumskih požara; Kontrola garišta; Izobrazba kadrova; Propaganda; Zakonski propisi. Autor je i u svojim izlaganjima realan. Pri tome posebno imademo u vidu prikaz o »gašenju šumskih požara« u kojem |