DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 75 <-- 75 --> PDF |
STRUČNA LITERATURA »RADOVI« ŠUMARSKOG INSTITUTA JASTREBARSKO 1976. godine Šumarski institut Jastrebarsko* u 1976. godini objavio je 4 sveska »RADOVA« i to: br. 26 — Tipološke značajke šuma u go spodarskoj jedinici »Crni lug«, br. 27 — 0. Žunko: Protupožarna zaštita šuma, br. 28 — Ekološko-gospodarski tipova šu ma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera i br. 29 — M. Špiranec: Tablice drvnih ma sa jele i smreke. Izdavač 27. sveske — Protupožarna zaštita šuma je Samoupravna interesna zajednica odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske, a ostala tri Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu (sv. 26. i 28) odnosno Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu (ujedinjena prijašnja tri Poslovna udruženja — sv. 29). 1. TIPOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMA U GOSPODARSKOJ JEDINICI CRNI LUG. Ova studija završena je još 1968. godine i druga je u nizu analognih istraživanja u našim šumama.** Dok je »gospodarska jedinica Brod na Kupi izabrana za reprezentanta zbog vegetacijske rasčlanje* Pod ovim nazivom i sa sjedištem u Jastrebarskom djeluju 1974. godine ujedinjeni (integrirani) Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu (osnovan 1945. god.), Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom (osnovan 1960. god.) i Zavoda za sjemenarstvo u Rijeci. Uz ovaj postoji i Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu, a određenim temama iz šumarstva bavi se i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. ** Prva je »Tipološke značajke gospodarske jedinice Brod na Kupi«. Ova studija objavljena je kao 21. sveska »RADOVA Instituta ...« 1974. god. nosti i raznolikosti na maloj površini, gospodarska jedinica Crni Lug izabrana je jer na maloj površini u relativno cjelovitom kompleksu ima najtipičnije i najvrednije šume sa šumsko-gospodarskog i šireg ekonomskog gledišta«, stoji u Uvodu ove studije. Cilj je ovih studija »bolje poznavanje i uvid u zakonitosti rasta d razvoja sastojina« i dati solidnu osnovu za izradu osnove gospodarenja, pa studija sadrži i više od prikaza »tipoloških značajki šuma« u toj gosp. jedinici, kako nam to kazuje i sam sadržaj studije — elaborata. Studija sadrži: 1. Litostratigrafijski sastav (D. Cestar), 2. Opis klimatskih prilika (D. Cestar), 3. Šumske zajednice (Zv. Pelcer), 4. Prilog poznavanja tala (s pedološkim značajkama šumskih zajednica — J. Martinović), 5. Gospodarske značajke — osnovni podaci o primjernim plohama (D. Cestar i VI. Hren), 6. Sastojinski oblici, krošnje i pomlađivanje (VI. Hren), 7. Proizvodne mogućnosti (sa smjernicama za gospodarenje — D. Cestar), 8. Ekonomski uvjeti proizvodnje sadašnjih d optimalnih sastojinskih oblika (Z. Kovačević), 9. Ekološko-gospodarski tipovi šuma (i prioriteti ulaganja — svi naprijed navedeni obrađivači) i Literaturu. Za utvrđivanje »sastojinskih oblika šuma, prirasno-prihodnih odnosa i za ocjenu proizvodne mogućnosti sastojina i staništa« osnovano je 50 primjernih ploha (površina g. j . iznosi 3 365 ha). U sastojinama s »približno prebornom distri bucijom (stabala) i povoljnijeg omjera jele prema bukvi« drvna masa u zajednici Blecho-Abietum Ht. iznosi oko 550 m^/ha a srednji sastojinski postotak prirasta 2,52°/o; u sastojinama zajednice Fagetum croaticum abietosum Ht var. a oko 450 m3/ha ali sa srednjim sastojinskim postotkom prirasta 2,84°/o; a u zajednici 73 |