DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 68 <-- 68 --> PDF |
IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA POJAVA, SUZBIJANJE I ŠTETE OD ŠUMSKIH POŽARA NA PODRUČJU ŠPP »SLAVONSKA ŠUMA« VINKOVCI U PERIODU OD 1971 — 1975. g. Prije nego što iznesem podatke o šumskim požarima u posljednjih pet godina, moram radi boljeg uvida u cijelu problematiku iznijeti nekoliko općih podataka o našem poduzeću. Šumsko privredno poduzeće »Slavonska šuma« prostire se u istočnom dijelu Slavonije. Ukupna površina našega poduzeća iznosi 197.400 ha. Od toga šumom je obraslo 182.900 ha. Od obraslog dijela otpada na nizinsko područje 109.900 ha (60%) a na brdsko područje 73.000 ha (40%). Hrast obuhvaća 75.700 ha (41%). bukva 28.200 ha (16%), jasen 15.200 ha (8%), OTL 39.700 ha (22%), meke listače 21.900 ha (12%) i četinjače 2.200 ha (1%). Potrebno je napomenuti da u novije vrijeme pojava šumskih požara u našoj Republici predstavlja ozbiljan društveni i privredni problem. Tako je u našoj Republici u zadnje četiri godine izgorjelo preko 20.000 ha šuma i šumskih površina, što je gotovo jednako izgorjeloj površini u proteklih 20 poslijeratnih godina. Iako nemamo podataka o prethodnim pojavama požara na području ŠPP »Slavonska šuma«, mišljenja sam da je samo nešto bolje stanje na našem području u odnosu na ostali dio Republike. U ovom izlaganju o šumskim požarima obuhvatit ću period posljednjih pet godina. To je period za koji uglavnom imamo dosta dobro sređene podatke. Sve podatke o šumskim požarima obuhvatio sam u vidu tabela. Mišljenja sam da će se na taj način dobiti najbolji uvid u stvarno stanje štete od požara. Pregled broja požara po Gospodarstvima: Tabela 1 Šumsko gospodarstvo Godina »Krndija« Osijek »Papuk« Slav. »Hrast« Ukupno Našice P. Slat. Brod Vinkovci 1971. 1 4 — 6 4 15— 9% 1972. 7 25 2 12 36 82-48%> 1973. 1 — 1 4 — 6— 3% 1974. 6 15 2 11 17 51—30% 1975. — 5 — 7 5 17—10% Ukupn o 15 49 5 40 62 171 9% 29% 3»/» 23% 36% 100% |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Prosječni godišnji broj požara na 10.000 ha Tabela 2 1. šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice 0,6 2. Šumsko gospodarstvo Osijek 3,6 3. šumsko gospodarstvo »Papuk« P. Slatina 0,4 4. šumsko gospodarstvo Slav. Brod 3,8 5. šumsko gospodarstvo »Hrast« Vinkovci 2,0 Prosjek ŠPP »Slavonska šuma« 1,8 Po broju požara raspored Gospodarstva je slijedeći: »Hrast« Vinkovci, Osijek, SI. Brod, »Krndija« Našice i »Papuk« Pod. Slatina. Međutim ako promatramo broj požara u odnosu na veličinu gospodarstava raspored se mijenja: SI. Brod, Osijek, »Hrast« Vinkovci, »Krndija« Našice i »Papuk« Podr. Slatina. Opožarena šumska površina po gospodarstvima (u ha): Tabela 3 Šumsko gospodarstvo Godina »Krndija« Osijek »Papuk« Slav. »Hrast« Ukupno Našice P. Slat. Brod Vinkovci 1971. 1 7 36 10 54 1972. 20 267 4 90 84 465 1973. 2 — 2 10 — 14 1974. 16 80 9 29 119 253 1975. — 47 — 14 14 75 Ukupn o 39 401 15 179 227 861 4´Vo 47°/o 2«/o 21% 26»/o 100-7» Prosječna površina po 1 požaru: Tabela 4 Godina Površina ha 1971. 3,6 1972. 5,6 1973. 2,2 1974. 5,0 1975. 4,4 Prosjek 5,0 Kao što je vidljivo najveća prosječna veličina jednoga požara bila je i rekordna po broju i veličini šumskih požara. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Prosječna godišnja opožarena površina na 10.000 ha: Tabela 5 2. Šumsko gospodarstvo »Kmdija« Našice 1,6 ha 2. šumsko gospodarstvo Osijek 29,8 ha 3. šumsko gospodarstvo »Papuk« P. Slatina 1,2 ha 4. Šumsko gospodarstvo SI. Brod 17,1 ha 5. Šumsko gospodarstvo »Hrast« Vinkovci 7,5 ha Ukupni prosjek 9,4 ha Iz tabele 3. vidljiv je slijedeći raspored Gospodarstava po ukupno opožarenoj površini: Osijek, »Hrast« Vinkovci, SI. Brod, »Krndija« Našice i »Papuk« Pod. Slatina. Međutim ako promatramo opožarene površine u odnosu na veličinu Gospodarstava (tabela 5) raspored se djelomično mijenja tako da ŠG SI. Brod dolazi na drugom, a ŠG »Hrast« Vinkovci na trećem mjestu. Uzročnik požara i broj utvrđenih slučaja: Tabela 6 Godina Čovjek Željeznica Strujni udar 1971. 14 1 1972. 68 14 1973. 5 1974. 50 1975. 17 Ukupno 154 16 90% 9»/» l´Vo Gotovo svi požari prouzročeni su nehatom čovjeka (90(%). Poznata su dva slučaja piromanije. Najčešći uzroci požara su opušak cigarete, paljenje otvorene vatre, spaljivanje živice, spaljivanje poljoprivrednih otpadaka a katkada i dječije igre. Uvođenjem električnih i dizel lokomotiva broj požara je pao.* Pregled pojave požara po mjesecima: Tabela 7 Godina Oznaka mjeseca I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 1971. — 5 — 3 — 2 1972. 5 70 — 1 1973. — 2 — 2 1974. 8 34 — 1 — 1975. — 3 11 3 — Ukupn o 2 16 122 22 — — 4 1 — — 4 — Postotak 2 * Za 34 požara, koje je prouzročio čovjek, utvrđen je krivac, a za ostalih 120 požara nije. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Najveći broj požara nastao je u ožujku (71%). Tako je u drugoj dekadi 1972. g. nastalo 40 požara, u trećoj dekadi 1974. g. 18. požaara i u prvoj dekadi 1975. g. 10 požara. Uzrok torne je u pomanjkanju snijega, velikoj količini suhe trave i proljetnim vjetrovima. Vrijeme nastanka požara: Tabela 8 Godina 12--1 4 sati 14 —16 sati 1971. 6 3 1972. 22 23 1937. 6 — 1974. 19 12 1975. 8 3 Ukupno 61 41 36% 24°/o Od ukupnog broja požara 60% je nastalo u periodu od 12 — 16 sati. To je period kada je visoka dnevna temperatura i kada je suhoća lako zapaljivog materijala najveća. Tip opožarenog područja Tabela 9 Godina Nizinsko područje hektar a Brdsko područje Ukupno 1971. 24 30 54 1972. 355 110 465 1973. — 14 14 1974. 181 72 253 1975. 68 7 75 Ukupno 628 233 861 73»/o 27»/» lOOVo Preko dvije trećine opožarenih površina je u nizinskom području, dok je u brdskom području najviše požara na mjestima gdje su granične zone s poljoprivrednim zemljištima. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Vrsta opožarenih šuma Tvrde šume Meke šume Četinjače Tabela 10 Godina do 20 preko 20 do 10 preko 10 do 10 preko 10 Ukupno god. god. god. god. god. god. hektar a 1971. 10 36 4 2 2 _ 54 1972. 77 97 166 123 2 — 465 1973. 2 4 — — 2 6 14 1974. 32 46 154 8 13 — 253 1975. 7 11 53 2 2 — 75 Ukupn o 128 194 377 135 21 6 861 15% 22% 44% 16% 2°/» 1% 100% Od ukupno opožarene površine tvrde šume čine 322 ha (37%), meke šume 512 ha (60%) i četinjače 27 ha (3%). U mekim šumama najviše požara je nastalo upravo u nasadima topola. To je i razumljivo, jer oni imaju najviše lako zapaljivog travnatog korova. Šteta je naročito velika radi toga što upravo kod euroameričkih topola vrlo rano kreću sokovi pa radi toga najveće štete nastaju u gubitku vrijednosti donjeg najvrijednijeg dijela deblovine. Vrsta štete od požara: Tabela 11 Izgorio Izgorjela stabalca Opaljeni Godina listinac hrasta topole četinjača pridanci Ukupno hektar a 1971. 24 7 4 2 17 54 1972. 96 68 46 2 253 465 1973. 4 2 — 7 14 1974. 9 28 89 14 113 253 1975. 8 8 48 2 9 75 Ukupn o 141 113 187 27 392 861 16% 13% 22% 3°/» 46% 100% Kao što je vidljivo najveće štete nastale su oštećenjem pridanaka, zatim uništenjem sadnica topola, te podmlatka i mladika hrasta. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Šteta od požara: Tabela 12 Vrijednost štete Godina din 1971. 96.720 1972. 2,353.710 1973. 63.360 1974. 1,568.243 1975. 707.505 Ukupno 4,789.538 Iako svečajna. Ovdje štete nisu u cijelosti procijene veličina gornjeg iznosa je znase odmah nameće i pitanje utvrđivanja kriterija za jedin stvenu procjenu štete od požara. Vrijednost štete po jednom požaru iznosi 28.008 din, a po jednom hektaru opožarene površine 5.562 din. Troškovi gašenja požara: Tabela 13 Godina din 1971. 700 1972. 4.855 1973. 8.320 1974. 1975. 860 Ukupno: 14.735 Troškovi gašenja su vrlo simbolični i nisu potpuni. Sudionici gašenja požara: (u ukupnom broju požara) Tabela 14 Godina Građani Šumarsko Vatrogasne JNA Bez osoblje jedinice gašenja 1971. 10 6 8 1 1972. 44 51 28 1 4 1973. 4 3 3 — — 1974. 20 21 16 1 7 1975. 11 7 8 — 1 Ukupno 89 63 13 52»/o 51o/o 37»/» P/o |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 74 <-- 74 --> PDF |
U gašenju požara vidno učešće su imali građani i šumarsko osoblje. Kod većine požara znatno je bilo učešće dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih jedinica. Poznato je da su kod gašenja više šumskih požara učestovala istovremeno dva i više sudionika. Na kraju cjelokupnu materiju možemo sažeti: 1. Period posljednjih pet godina bio je najznačajniji poslijeratni period pojave šumskih požara ovoga područja, 2. U tom periodu glavni razlog nastanka požara bio je u pomanjkanju snijega i suhom proljeću, 3. Učestalost požara bila je pojačana kada je bio dulji period bez kiše, 4. U srazmjernom odnosu prema veličini površine Gospodarstva, najveće štete od požara bile su na području Osijeka i SI. Broda, 5. Najveći požari bili su u nizinskim topolovim nasadima, 6. U većini slučajeva uzročnik požara bio je čovjek, 7. Najveći broj požara bio je u mjesecu ožujku, 8. Najveći broj požara nastao je u periodu 12 — 16 sati, 10. Na prijelazu zime u proljeće potrebno je provesti posebne preventivne mjere protupožarne zaštite (1/2 II — 1/2 IV mj.). 11. Potrebno je hitao riješiti pitanje jedinstvenih metoda procjena šteta od požara, i 12. Utvrditi praktičnu metodu utvrđivanja veličine kritične opasnosti od požara. Drago Crnković, dipl. inž. šum. Osijek |