DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 66 <-- 66 --> PDF |
14. Proizvodna orijentacija društvenog i privatnog sektora orijentirana je na valorizaciju ekoloških uvjeta područja. Ovo se očituje u uzgoju kultura koje se na kontinentalnom području ne mogu proizvoditi ili pak kultura koje svojim rokovima dospijeća upotpunjuju proizvodnju ostalog dijela zemlje. U tom smislu postignuti su vrlo visoki proizvodni i ekonomski efekti što dokazuju da je svladana tehnologija proizvodnje koja se ne može primijeniti u širem obimu zbog neadekvatne mogućnosti ulaganja, niske akumulativnosti, a što proizlazi iz neriješenog sistemskog položaja poljoprivrede na kršu. 15. Nesumnjivo je da sitan poljoprivredni proizvođač ima danas, a imat će i u budućnosti, značajnu ulogu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji priobalnog područja a što proizlazi iz činjenica da on koristi oko 96% od ukupnih obradivih površina i posjeduje praktično čitav stočni fond. Radi toga neophodno je uložiti maksimalan napor u njegovom organiziranju — podruštvljavanju proizvodnje — kako bi od malog posjeda stvorili robnog proizvođača oslonjenog na organizacije društvenog sektora, nosioce proizvodnje. Sve ovo bi pridonijelo ekonomskoj stabilizaciji seoskog stanovništva područja. U ovom kontekstu potrebno je riješiti njegovo zdravstveno i mirovinsko osiguranje kao osnovicu socijalne sigurnosti ovog stanovništva. 16. Za organizirani pristup razvoja poljoprivredne proizvodnje na ovom području neophodno je uspostaviti adekvatnu poljoprivrednu stručnu službu, a radi efikasnog /prenošenja znanstvenih dostignuća u proizvodnu praksu. 17. Status i materijalni položaj šumarstva u SRH riješiti putem zakona o šumama koristeći se pri tome iskustvima u SR BiH i SR Slovenije. U finansiranju podizanja novih šuma pošumljavanjem, te zaštiti i unapređenju postojećih treba da učestvuju općine i Republika kao nosioci ukupnog društvenog interesa a uz njih sve one privredne grane na čiji razvoj i djelatnost šume posredno ili neposredno utječu. 18. Vrijednost šuma na kršu treba utvrditi na temelju njihovih mnogostrukih općekorisnih funkcija, posebno turističko rekreacionih, a ne samo kroz vrijednost proizvedene drvne mase. 19. Da bi šumarstvo na kršu moglo na racionalan i efikasan način podizati i zaštićivati šume potrebno je jačati stručnu službu i razvijati naučno istraživački rad. 20. Na području našeg primorskog krša uspjevaju mnogi tipovi kulturnog bilja i šumskog drveća koji su rijetki te postoji opasnost da se izgube. Zbog njihove važnosti za to i slična područja te za rad na oplemenjivanju bilja preporuča se takve tipove tj. njihov genofond zaštititi u formi živih arhiva. 20. Prilikom izrade novih lovnogospodarskih osnova za idućih 10 godina obavezno je za korisnike prava lova, i priobalne zone Jadranskog mora, da se kao novu dimenziju stavi kompleksno čuvanje flore i faune, s ciljem da lovna djelatnost ne postane opterećenje stabilnosti ekosistema, koja je s lovnoekonomskog aspekta vrlo labilna i lako izaziva konflikte šumarske i poljoprivredne djelatnosti. |