DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 66     <-- 66 -->        PDF

14. Proizvodna orijentacija društvenog i privatnog sektora orijentirana
je na valorizaciju ekoloških uvjeta područja. Ovo se očituje u uzgoju
kultura koje se na kontinentalnom području ne mogu proizvoditi ili pak
kultura koje svojim rokovima dospijeća upotpunjuju proizvodnju ostalog
dijela zemlje. U tom smislu postignuti su vrlo visoki proizvodni i ekonomski
efekti što dokazuju da je svladana tehnologija proizvodnje koja se ne
može primijeniti u širem obimu zbog neadekvatne mogućnosti ulaganja,
niske akumulativnosti, a što proizlazi iz neriješenog sistemskog položaja
poljoprivrede na kršu.
15. Nesumnjivo je da sitan poljoprivredni proizvođač ima danas, a imat
će i u budućnosti, značajnu ulogu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji
priobalnog područja a što proizlazi iz činjenica da on koristi oko 96% od
ukupnih obradivih površina i posjeduje praktično čitav stočni fond.
Radi toga neophodno je uložiti maksimalan napor u njegovom organiziranju
— podruštvljavanju proizvodnje — kako bi od malog posjeda
stvorili robnog proizvođača oslonjenog na organizacije društvenog sektora,
nosioce proizvodnje. Sve ovo bi pridonijelo ekonomskoj stabilizaciji seoskog
stanovništva područja. U ovom kontekstu potrebno je riješiti njegovo zdravstveno
i mirovinsko osiguranje kao osnovicu socijalne sigurnosti ovog stanovništva.


16. Za organizirani pristup razvoja poljoprivredne proizvodnje na ovom
području neophodno je uspostaviti adekvatnu poljoprivrednu stručnu službu,
a radi efikasnog /prenošenja znanstvenih dostignuća u proizvodnu
praksu.
17. Status i materijalni položaj šumarstva u SRH riješiti putem zakona
o šumama koristeći se pri tome iskustvima u SR BiH i SR Slovenije. U
finansiranju podizanja novih šuma pošumljavanjem, te zaštiti i unapređenju
postojećih treba da učestvuju općine i Republika kao nosioci ukupnog društvenog
interesa a uz njih sve one privredne grane na čiji razvoj i djelatnost
šume posredno ili neposredno utječu.
18. Vrijednost šuma na kršu treba utvrditi na temelju njihovih mnogostrukih
općekorisnih funkcija, posebno turističko rekreacionih, a ne samo
kroz vrijednost proizvedene drvne mase.
19. Da bi šumarstvo na kršu moglo na racionalan i efikasan način podizati
i zaštićivati šume potrebno je jačati stručnu službu i razvijati naučno
istraživački rad.
20. Na području našeg primorskog krša uspjevaju mnogi tipovi kulturnog
bilja i šumskog drveća koji su rijetki te postoji opasnost da se
izgube. Zbog njihove važnosti za to i slična područja te za rad na oplemenjivanju
bilja preporuča se takve tipove tj. njihov genofond zaštititi u
formi živih arhiva.
20. Prilikom izrade novih lovnogospodarskih osnova za idućih 10 godina
obavezno je za korisnike prava lova, i priobalne zone Jadranskog mora,
da se kao novu dimenziju stavi kompleksno čuvanje flore i faune, s ciljem
da lovna djelatnost ne postane opterećenje stabilnosti ekosistema, koja je
s lovnoekonomskog aspekta vrlo labilna i lako izaziva konflikte šumarske
i poljoprivredne djelatnosti.