DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Na sličan način, odnosno na temelju ustavnih načela temeljenih na društvenom dogovoranju i samoupravnom sporazumijevanju, rješeno je i pitanje podizanja i unapređenja šuma na kršu Slovenije. Nažalost, u Hrvatskoj je status i materijalni položaj šumarstva na kršu i dalje nerješen, obzirom da se donošenje novog Zakona o šumama stalno odlaže. Branko Kraljić u svom prilogu ističe razlike u djelatnostima i zadacima kontinentalnog i kraškog šumarstva. Kontinent: proizvodnja drveta na panju i iskorištavanje šuma, krš: održavanje postojećih i podizanje novih šumskih sastojina. Suglasno tome, zadaća radnih organizacija na kontinentu je snabdjevanje društva drvom, a onih na kršu pružanje društvu posrednih koristi putem šuma. Obzirom na ove razlike autor smatra da umjesto specifičnog privrednog poduzeća koje odgovara kontinentu, organizacija šumarstva na kršu najbolje odgovara oblik ustanove sa samostalnim finansirafijem, odnosno u smislu novih ustavnih propisa specifične zajednice radnih ljudi, čije se djelovanje financira na temelju odnosnih društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma, a po potrebi i zakona, jer se radi o djelatnosti od posebnog društvenog interesa. Autor, nadalje, nastoji da dade definiciju tzv. užeg područja gospodarenja na kršu i posebno se osvrće na problematiku stimulativne raspodjele ukupnog prihoda, dohotka i osobnih dohodaka u radnim organizacijama na kršu. Škobalj Svetozar je izvjestio o referatu J. Defilippisa pod naslovom »Ekološko valoriziranje poljoprivrednih kapaciteta primorsko g krša«, kao i o koreferatima J. Martinovića i A. Čolaka (Tlo kao faktor ekološkog valoriziranja primorskog krša), I. Miljkovića (Globalna valorizacija ekološkog uvjeta za uzgoj i zaštitu masline na našem kršu na osnovi analize meteoroloških ekvivalenata), E. Moduna (Uloga masline u ekološkoj valorizaciji primorskog krša), I. Novaka (Glavni pravci razvoja u proizvodnji hrane na kraškim poljima, priobalnom području i otocima Jadrana) i A. Vlašića (Uzgoj voćaka u ekološkim prilikama primorskog krša). B. Kalogjera izvjestio je o projektima valorizacije krša kao i o temeljnim principima društveno-gospodarske valorizacije primorskog krša. Tu su uključeni koreferati D. Andrašića (Ekološko valoriziranje lovncprivrednih kapaciteta prirodnih sredina primorskog krša), R. Vukčevića (Promjene u skali vrednovanja prostora primorskog krša), te Lj. štromar (Ekološko valoriziranje primorskog krša u odnosu na staništa ptica). Posebno je na simpoziju iznesen i koreferat I. Bralića o vrednova nju našeg primorskog krajolika. Na kraju rada simpozija doneseni su ZAKLJUČC I na temelju iznjetih referata, koreferata i vrlo plodne rasprave, te nakon uvodnog izlaganja Z. Devidea u završnoj diskusiji o čuvanju ekoloških kvaliteta: 1. U okviru novih uvjeta razvoja života na kršu treba težiti da se kroz razvoj niza lokalnih gospodarskih žarišta objedinjuje razvoj disperziranih sociogeografskih jedinica i na taj način doprinese potpunijoj društveno gospodarskoj valorizaciji šireg prostora primorskog krša na novim osnovama. 62 |