DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Pošto se to neda postići starim metodama, autor zagovara primjenu nove tehnologije temeljene na modernoj rasadničkoj proizvodnji i metodama sadnje. Uz tehnologiju podizanja vrlo je važan i izbor biljnog materijala koji će se koristiti, pa je velika perspektiva u pošumljavanju sa odgovarajućim rasama, ekotipovima, hibridima i egzotama. Na ovim se zadacima kod nas malo radilo, što je jedan od razloga stagnacije šumarstva na kršu. Osnovni je razlog svakako, u tome što društvo u cjelini još nije u dovoljnoj mjeri shvatilo mnogostruke koristi od šuma, pa autor smatra da je naš zadatak da uvjerimo sve zainteresirane da šumarstvo na kršu direktno ili indirektno pridonosi razvoju te regije, a bolje organizirano može pridonijeti još i više. Turizam je privredna grana u kojoj tzv. posredne koristi od šuma imaju svoj konkretan ekonomski odraz. Značenjem šuma za razvoj turizm a posebno se bavi koreferat Filipa šabića. šume su u našem obalnom pojasu nužan preduvjet za razvoj turizma, jednako kao što je to povoljna obala, odnosno plaža, čisto more, voda, cesta ili bilo koji elemenat infrastrukture. Jedna pobliža analiza pokazuje da su se najznačajniji turistički centri uz našu obalu razvili upravo na onim lokalitetima na kojima je postojala i šuma. S druge pak strane, koliko god šuma vrši pozitivan utjecaj na razvoj turističke djelatnosti, toliko turizam može negativno utjecati na opstanak šuma radi uzimanja često najvrijednijih šumskih površina, potencijalnih opasnosti nastajanja šumskih požara uslijed pojačane turističke frekvencije i si. Iiz svega ovog proizlazi da je utjecaj šuma na turizam i turizma na šume veoma značajan te da među njima postoji međuovisnost, kao i da je potrebno izbalansirati pozitivne i negativne odnose. U svakom slučaju turizam mora biti daleko više zainteresiran za opstanak i daljnje brže podizanje šumskih i drugih zelenih površina. Uroš Golubović piše o ekonomskom valoriziranju primorskih šuma s razlici ti h aspekata. Šume su se na ovom području uvijek valorizirale prema ekonomskim koristima koje su davale, pa je i danas to moguće izvršiti s više aspekata. Daje se primjer valorizacije šumskih sastojina na temelju njihove prihodne sposobnosti i to zavisno od šumskog gospodarskog i turističko-rekreativnog cilja gospodarenja. Za ilustraciju navodimo rezultate istraživanja istog autora objavljene u jednom ranijem radu prema kojima je utvrđeno da je godišnja vrijednost turističke rente dobro smještene odrasle borove šume koja se koristi kao kamp za 277 puta veća od vrijednosti prirasta drvne mase na istoj površini. Ćemalović Muhamed upoznaje nas s intenzivnim akcijama podizanja šuma na hercegovačkom kršu koje su uslijedile nakon donošenja Zakona o određivanju područja krša i učešća Republike u financiranju radova na kršu. Na temelju ovog Zakona po kojem SR BiH učestvuje sa 50´% sredstava u realizaciij planova pošumljavanja, a kraške općine i ostali zainteresirani sa 50%, kao i Društvenog dogovora o utvrđivanju obima i dinamike radova, prišlo se, počevši od prošle godine, realizaciji zacrtanog plana pošumljavanja. Autor smatra da će ovaj Zakon ući u anale šumarstva kao historijski značajan faktor i da je njegovim djelovanjem na području hercegovačkog krša nastupio period renesanse. |