DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 62 <-- 62 --> PDF |
morja poprima posljednjih godina vrlo jalki intenzitet i ozbiljno ih ugrožava. Predlaže organiziranu akciju za njihovo suzbijanje putem jednog koordinacionog tijela koje bi djelovalo bez obzira na administrativne granice općina i republika. NažalOiSt, nijedan prilog ne govori o najtežem problemu zaštite šuma na području primorskog krša, a to je suzbijanje šumskih požar a, prikaz štete koje su oni posljednjih godina prouzrokovali i uzroke koji dovode do njihovog nastanja. Sagledavanje mogućnosti razvoja šumarstva na kršu u budućnosti nemoguće je bez poznavanja ´njegove prošlosti. Vrijedan doprinos tome je svakako rad Đure Rauša »Povijest otoka Raba« u kome nas upoznava s mjerama koje je rapska općina poduzimala već od početka XV vijeka i kasnije, kako bi sačuvala šume od potpunog propadanja. Dušan Jedlowski obrađuje ulogu šuma u Projektu Jadran III. Ovaj projekt nastao je kao potreba sačuvanja sve ugroženije životne sredine u jadranskom području putem smišljene politike prostornog planiranja. Uloga i značaj šuma za cjelokupne ekološke prilike u jednom tako osjetljivom području kao što je kraško dobro su poznati. Radi toga se u projektu Jadran III konkretno određuje namjena šuma i šumskih zemljišta, način njihovog korištenja i mjere za njihovo unapređenje. Relativno najveći broj priloga zadire u društveno-ekonomski, organizacioni i materijalni položaj šumarstva primorskog krša. Dominantan interes upravo za ova pitanja nije slučajan. On je odraz stanja u kome se šumarstvo u sadašnjem momentu nalazi, a ;to je nedefiniran njegov društveno- ekonomski položaj, organizaciona nesređenost i materijalne teškoće, što sve sa njihovim ukupnim značajem za područje krša. Dušan Klepac u prilogu »Kakve su perspektive šumarstva n a kršu « nakon konstatacije da na kršu dolazi do pune primjene formula višestrukog korištenja šuma, posebno obrađuje važnost ekonomskog kriterija. Kad se ima u vidu da potrošnja drveta neprekidno raste, a da je njegova proizvodnja limitirana u prvom redu faktorom zemljišta, onda područje krša sa svojih preko 300.000 ha neobraslih šumskih površina samo u SR Hrvatskoj predstavlja ogromni zemljišni potencijal za proizvodnju drvne mase. Ostavljati to zemljište i dalje neiskorišteno bilo bi ekonomski neopravdano i društveno neodgovorno. Naročito je ekonomski interesantna proizvodnja tanjih sortimenata crnogoričnih vrsta, s obzirom na povećanu potrebu sirovina za celulozu i papir. Autor u tom pogledu ističe rezultate postignute u nekim mediteranskim zemljama sa sličnim ekološkim prilikama, kao i rezultate vlastitih istraživanja o mogućoj produkciji borovih kultura kod nas. Osim sadnje na šumskim tlima navode se prednosti kombinacije poljoprivrednih i šumskih kultura, gdje šumske vrste pogotovu topola, u zaštitnim pojasevima daju vrlo visoke prihode. Kada se ima u vidu da zaštitni šumski pojasevi utiču na znatno povećanje prinosa poljoprivrednih kultura, onda je ekonomski značaj podizanja takovih pojaseva u našim kraškim poljima evidentan. Mirko Vidaković u prilogu diskusiji o vrednovanju šuma ističe da je unapređenje šuma na kršu moguće jedino ako se podižu nove i regeneriraju postojeće. 60 |