DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Tri značajna nepovoljna faktora — klima geološka podloga i privreda dinarskog krša udružena i međusobno povezana uslovila su postepeno, ali temeljito razaranje biljnog pokrova. Klima sa preobiljem oborina u vrijeme kada ih biljke ne mogu iskorištavati, oborine koje se gube i nestaju u podzemlju, plitko zemljište na krečnjačkoj podlozi koje se teško stvara, ali vjetrom raznosi čim nestane biljnog korjenja da ga zadrži te konačno intenzivna stočarska privreda kao uzrok, a i posljedica osnovnih prirodnih uslova doveli su do sadašnjeg stanja šumske vegetacije. Proces uništavanja šuma na primorskom kršu vrlo je star, počinje još od antičkih vremena nastavlja se za mletačke i turske vladavine, a traje i u novijem dobu kada se prekomjernom iskorištavanju šuma i šumskih zemljišta izazvanog životnim potrebama kraškog čovjeka priključuje još i kapitalistička industrijska prerada drveta, koja nije mimoišla ostatke sačuvanih šuma na kršu. No odnos čovjeka prema šumi kroz prošlost nije bio samo negativan. On je vrlo brzo osjetio da bi posljedice uništavanja šuma ugrozile njegovu egzistenciju, pa je poduzimao i mjere da ih zaštiti. Ozbiljniji pokušaji na čuvanju i obnovi šuma na kršu datiraju od sredine druge polovine prošlog stoljeća kada austrougarska uprava na kraškom području Hrvatske te Bosne i Hercegovine osniva šumarsku službu. Iz tog vremena ostao nam je poznati »županjački elaborat«. Djelatnost šumarstva na kršu nastavlja se između dva rata, iako bez značajnijih praktičkih rezultata. Međutim, to razdoblje karakterizira veliki broj radova i teoretskih rasprava kojima se obogaćuju saznanja šumarske nauke i prakse sa područja krša. U posljeratnom razdoblju područje krša doživljava snažni društveno ekonomski preobražaj, koji iz temelja mijenja tradicionalan odnos čovjeka i šume koji je trajao vjekovima. Razvoj industrije i saobraćaja, građevinarstva, intenziviranje iskorištavanje prirodnih bogatstava kao što su rude i voda, posebno razvitak turizma u priobalnom pojasu, elektrifikacija i korištenje ostalih izvora toplotne energije umjesto drva — sve to dovodi do bitnih promjena i u odnosu na šume i šumarstvo. Sve ono što se jučer smatralo osnovno za melioraciju priobalskog krša postalo je nepovratna prošlost. Šume krša se negdje većim, a negdje manjim intenzitetom oslobađaju vjekovnog pritiska čovjeka i stvaraju se prirodni i drugi uslovi za njihovu obnovu. Pored ovih pozitivnih utjecaja javljaju se i negativni. Oni se ogledaju u prvom redu u povećanim štetama od šumskih požara i širenju zagađenosi kao posljedica suvremene, naročito turističke ekspanzije na tom području. Obnovu šumske vegetacije koju omogućuju novostvoreni društveno ekonomski odnosi na kršu treba potpomoći svjesnom intervencijom čovjeka, odnosno smišljenom akcijom šumarstva kao njegovom organiziranom djelatnošću. Tehnologija obnove tu je manji problem, dok je dominantan onaj materijalne prirode, a koji opet ovisi o cjelokupnoj brizi društva, odnosno razvijenosti njegove svijesti za važnost i ulogu šuma za područje krša. Autor s pravoim ističe da na području krša, iako jedinstvenom po svojoj osnovnoj problematici, postoje znatne razlike u pogledu stanja šuma obzirom na različite političko-društvene odnose koji su vladali u pojedi 58 |