DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Tri značajna nepovoljna faktora — klima geološka podloga i privreda
dinarskog krša udružena i međusobno povezana uslovila su postepeno, ali
temeljito razaranje biljnog pokrova. Klima sa preobiljem oborina u vrijeme
kada ih biljke ne mogu iskorištavati, oborine koje se gube i nestaju u podzemlju,
plitko zemljište na krečnjačkoj podlozi koje se teško stvara, ali
vjetrom raznosi čim nestane biljnog korjenja da ga zadrži te konačno intenzivna
stočarska privreda kao uzrok, a i posljedica osnovnih prirodnih uslova
doveli su do sadašnjeg stanja šumske vegetacije.


Proces uništavanja šuma na primorskom kršu vrlo je star, počinje
još od antičkih vremena nastavlja se za mletačke i turske vladavine, a
traje i u novijem dobu kada se prekomjernom iskorištavanju šuma i šumskih
zemljišta izazvanog životnim potrebama kraškog čovjeka priključuje
još i kapitalistička industrijska prerada drveta, koja nije mimoišla ostatke
sačuvanih šuma na kršu.


No odnos čovjeka prema šumi kroz prošlost nije bio samo negativan.
On je vrlo brzo osjetio da bi posljedice uništavanja šuma ugrozile njegovu
egzistenciju, pa je poduzimao i mjere da ih zaštiti.


Ozbiljniji pokušaji na čuvanju i obnovi šuma na kršu datiraju od
sredine druge polovine prošlog stoljeća kada austrougarska uprava na kraškom
području Hrvatske te Bosne i Hercegovine osniva šumarsku službu.
Iz tog vremena ostao nam je poznati »županjački elaborat«.


Djelatnost šumarstva na kršu nastavlja se između dva rata, iako bez
značajnijih praktičkih rezultata. Međutim, to razdoblje karakterizira veliki
broj radova i teoretskih rasprava kojima se obogaćuju saznanja šumarske
nauke i prakse sa područja krša.


U posljeratnom razdoblju područje krša doživljava snažni društveno
ekonomski preobražaj, koji iz temelja mijenja tradicionalan odnos čovjeka
i šume koji je trajao vjekovima. Razvoj industrije i saobraćaja, građevinarstva,
intenziviranje iskorištavanje prirodnih bogatstava kao što su rude
i voda, posebno razvitak turizma u priobalnom pojasu, elektrifikacija i korištenje
ostalih izvora toplotne energije umjesto drva — sve to dovodi do
bitnih promjena i u odnosu na šume i šumarstvo. Sve ono što se jučer smatralo
osnovno za melioraciju priobalskog krša postalo je nepovratna prošlost.
Šume krša se negdje većim, a negdje manjim intenzitetom oslobađaju
vjekovnog pritiska čovjeka i stvaraju se prirodni i drugi uslovi za njihovu
obnovu. Pored ovih pozitivnih utjecaja javljaju se i negativni. Oni se
ogledaju u prvom redu u povećanim štetama od šumskih požara i širenju
zagađenosi kao posljedica suvremene, naročito turističke ekspanzije na tom
području.


Obnovu šumske vegetacije koju omogućuju novostvoreni društveno ekonomski
odnosi na kršu treba potpomoći svjesnom intervencijom čovjeka,
odnosno smišljenom akcijom šumarstva kao njegovom organiziranom djelatnošću.
Tehnologija obnove tu je manji problem, dok je dominantan onaj
materijalne prirode, a koji opet ovisi o cjelokupnoj brizi društva, odnosno
razvijenosti njegove svijesti za važnost i ulogu šuma za područje krša.


Autor s pravoim ističe da na području krša, iako jedinstvenom po svojoj
osnovnoj problematici, postoje znatne razlike u pogledu stanja šuma
obzirom na različite političko-društvene odnose koji su vladali u pojedi


58