DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 57 <-- 57 --> PDF |
SAVJETOVANJA SIMPOZIJ EKOLOŠKO VALORIZIRANJE PRIMORSKOG KRŠA Međuakademijski Odbor za zaštitu prirode pri Jugoslavenskoj Akademiji znanosti i umjetnosti organizirao je od 18—20. 10. 1976. g. u Splitu simpozij na kojem se je tretiralo pitanje ekološkog valoriziranja primorskog krša. Organizacijski Odbor simpozija s predsjednikom akademikom dr J. Roglićem i tajnikom akademikom dr M. Vidakovićem uložio je mnogo truda i zaslužan je za vrlo uspješan rad simpozija. Tekstovi glavnih referata i skraćeni tekstovi koreferata prethodno su bili objavljeni u jednoj posebnoj ediciji Odbora na 163 stranice, a koja je bila upućena sudionicima kako bi se što bolje upoznali s tematikom i pripremili za što aktivnije učešće na raspravi. Radni dio simpozija otvoren je zanimljivim referatom dr Roglića pod naslovom »Raznolikosti, specifičnosti i valorizacije primorskog krš kog pejzaža«. U referatu je posebno naglašeno da je: a) pejzažna posebnost i atraktivnost ključna prednost našeg primorskog krša; b) da su prometne veze odlučujući preduvjeti valoriziranja; c) da je na krškoj podlozi potreban mitski zanos za vodom; d) da se primorski krš valorizira prvenstveno ljeti, kada je krška pod loga najosjetljivija, te treba poštovati određeno vladanje; e) te da treba širiti pejzažnu kulturu. Uz navedeni referat iznesena su tri koreferata: Božičević Srećko je iznio »M orfološki razvoj i karakteristike speleoloških objekata u primorskom kršu«, Jovan Dimić je pisao o problemima valorizacije kraškog reljefa, a Veljko Martinović o eroziji zemljišta i uređivanju bujica u Crnogorsko m primorju . Izvjestitelj za ovu grupu pitanja bio je dr Ante Kalogjera. Druga tema simpozija obuhvatila je radove četvorice autora socio geografskim i populacijskim aspektima primorskog krša: M. Friganovića (Populacijski aspekt primorskog krša), V. Rogića (Sociogeografski aspekt primorskog krša), K. Derada (Novije populacijsko-socijalne izmjene u trogirskoj zagori) i A. Bulića (Novije populacijsko-socijalne izmjene na otoku Braču). Izvjestitelj za ovu grupu je bio Žuljić Stanko. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Bahun Stjepan je izvjestio simpozij o referatima u okviru teme koja tretira hidrogeološki aspekt primorskog krša. Osim referata akademika Milana Heraka pod tim naslovom, ialožerii su još referati i koreferati 12 autora: S. Alfirević (Vrulje jadranskog pojasa i njihov značaj u hidrogeologiji primorskog krša), D. Novak (Hidrogeološke značajnosti primorskega krasa v Sloveniji), A. Sarin i F. Fritz (Hidrogeološki aspekt ugroženosti od zagađenja krških vodonosnika), A. Trumić i S. Kikulec (Hidrotehnički aspekt vodoprivrede primorskog krša), B. Biondić i V. Goatti (Prikaz stanja površinskih i podzemnih voda dijela Like i hrvatskog primorja obzirom na različita onečišćenja), L. Bojanić, D. Ivičić i T. Ramljak (Hidrogeološki uvjeti zagađenja podzemnih voda u području D. Brela — Ploče — Čapljina — Ljubuški — Imotski), H. Iveković (Dobivanje pitke vode iz mora — doprinos valoriziranju našeg priobalnog područja). Za nas je ovdje od posebnog interesa izlaganje Ž. Vrdoljaka sabrano u referatu pod naslovom »Dostignuća šumarstva u Dalmaciji u prošlosti i s a da š n jo s t i«, u kojem stoji: Nastojanja da se šumama u Dalmaciji upravlja i gospodari na način kojim će osigurati njihovo očuvanje i regulirati iskorištavanje, vrlo su stara. Već u statutima pojedinih srednjovjekovnih gradova propisuju se osnovne mjere postupka sa šumama, koje kasnije, u doba mletačke vladavine, bivaju još preciznije razrađene i rigoroznije sprovađane u život. Ipak uza sva ta nastojanja pustošenje šuma prekomjernom sječom i ispašom se nije moglo zaustaviti. Prvi počeci vještačkog pošumljivanja ogoljenog dalmatinskog krša datiraju od dolaska Francuza u Dalmaciju, odnosno od vremena providura Vicka Dandola, koji je već 1806. godine .u tu svrhu naručio iz Italije oko 100.000 komada raznih sadnica i istodobno osnovao u Ninu manji rasadnik. Nakon ponovne austrijske okupacije Dalmacije uništavanje šuma poprima veće razmjere, pa osamdesetih godina prošlog stoljeća Austro-Ugarska uspostavlja šumarsku službu za državne i općinske šume. To vrijeme možemo smatrati i početkom funkcioniranja šumarstva kao organizirane djelatnosti u Dalmaciji. Naime, tada su ispunjene osnovne pretpostavke za organizirani pristup gospodarenju šumama: potreban stručni kadar raznog profila, utvrđeni naučni i stručni principi za praktičnu djelatnost, postojanje zakonskih i ostalih propisa na temelju kojih se djelatnost obavlja i osigurana materijalna sredstva za kontinuirani rad. Öd tada pa do danas, osnovna preokupacija šumarstva u Dalmaciji bila je nastojanje da se vjekovni proces degradacije šuma zaustavi, zatim da se postojeće šume unaprede i melioriraju kako bi što bolje mogle ispunjavati svoje funkcije i konačno da se površina pod šumama proširi vještačkim pošumljavanjem. Rezultati tih nastojanja prvenstveno su ovisili o ekonomsko socijalnim uvjetima sredine i vremena u kome su se sprovodili te o stupnju razvitka šumarske nauke i tehničkih dostignuća. Ti su činioci u pojedinim periodima bili različiti no za čitavo razdoblje djelovanja šumarstva karakterističan je entuzijazam i umješnost šumarskih stručnjaka koji su pridonijeli da se u danim uvjetima pod kojima su radili postigne maksimalno moguće. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Prvi radovi šumara na kršu vršeni su radi smirivanja bujionih tokova i oni su s tonn svrhom nastavljeni sve do danas. Pored ovih, radovi na pošumljavanju izvode se najčešće oko naselja i u predjelima izrazite prirodne ljepote, posebno onim uz morsku obalu i po otocima i time stvaraju preduslovi za kasniji razvoj turizma, kojeg se bez šuma ne da zamisliti. Takvo djelovanje šumara svrstava ih među pionire unapređenja i zaštite prirodne sredine. Aktivnost šumarstva u Dalmaciji, promatran kroz veličinu pošumljenih površina, bila je u pojedinim periodima njegovog djelovanja slijedeća: do 1918. godine cea 5.000 ha od 1918. do 1941. godine cea 6.000 ha od 1941. godine — dalje cea 10.000 ha Izmjenom socijalno ekonomskih odnosa nakon oslobođenja ispunjavaju se osnovni uvjeti za reforestaciju krša. Napuštanje ekstenzivne poljoprivrede, posebno stočarstva koje je vjekovina bilo osnovni vid privređivanja na kršu, nagli razvoj industrije, turizma i građevinarstva i zapošljavanje znatnog dijela stanovništva u tim djelatnostima porast standarda, korištenje struje, plina i drugih izvora toplotne energije umjesto drva — sve to skupa stvara uslove za procese prirodne reforestacije kojima su danas obuhvaćene ogromne površine primorskog krša. Zadaća je šumarstva u takovim novostvorenim uslovima da te procese usmjeruju u kvalitativnom! i kvantitativnom pogledu, tako da šume na kršu, pored toga što će ispunjavati svoje brojne općekorisne funkcije, postanu i proizvođači đrvrie mase. Ogromni zemljišni potencijal krša koji sada leži neiskorišten, a na čijem je pretežnom dijelu jedino moguća šumska proizvodnja, treba aktivirati u interesu gospodarskog razvitka regije i zemlje u cjelini. Nažalost, danas šumarstvo nije u stanju da tu svoju zadaću u potpunosti ispunjava. Nasuprot ogromnim naporima na podizanju i unapređenju šuma koji su načinjeni u prvom deceniju nakon oslobođenja (od navedenih 10.000 ha, oko 8.000 je pošumljeno u tom periodu), nakon 1955. godine aktivnost šumarstva postupno opada radi oslabljen ja njegove osnove ukidanjem Fonda za unapređenje šumarstva i opadanjem prihoda koji se ostvaruju na šumskim površinama te pomanjkanja sistematskog rješenja za njegov specifičan položaj. U posljednje vrijeme čine se napori da se kroz novi Zakon o šumama pitanje materijalne osnove i statusa šumarstva riješi u skladu sa mogućnostima koje pružaju ustavna načela, pa postoji opravdana nada da će, nakon gotovo dva decenija stagnacije, šumarstvo na kršu ponovno intenzivirati svoju djelatnost na unapređenju i zaštiti postojećih kao i podizanju novih šuma. Osim toga 2. Vrdoljak je izvjestio o sadržaju referata i koreferata autora koji su sudjelovali u radu simpozija u okviru teme »Šume i šumarstvo primorskog krša«: Referat akademika Pavla Fukareka daje prikaz odnosa između šume i čovjeka u prošlosti i sadašnjosti, te prikaz šumske vegetacije koja se na kršu razvila, kao posljedica prirodnih i historijsko socioloških uvjeta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Tri značajna nepovoljna faktora — klima geološka podloga i privreda dinarskog krša udružena i međusobno povezana uslovila su postepeno, ali temeljito razaranje biljnog pokrova. Klima sa preobiljem oborina u vrijeme kada ih biljke ne mogu iskorištavati, oborine koje se gube i nestaju u podzemlju, plitko zemljište na krečnjačkoj podlozi koje se teško stvara, ali vjetrom raznosi čim nestane biljnog korjenja da ga zadrži te konačno intenzivna stočarska privreda kao uzrok, a i posljedica osnovnih prirodnih uslova doveli su do sadašnjeg stanja šumske vegetacije. Proces uništavanja šuma na primorskom kršu vrlo je star, počinje još od antičkih vremena nastavlja se za mletačke i turske vladavine, a traje i u novijem dobu kada se prekomjernom iskorištavanju šuma i šumskih zemljišta izazvanog životnim potrebama kraškog čovjeka priključuje još i kapitalistička industrijska prerada drveta, koja nije mimoišla ostatke sačuvanih šuma na kršu. No odnos čovjeka prema šumi kroz prošlost nije bio samo negativan. On je vrlo brzo osjetio da bi posljedice uništavanja šuma ugrozile njegovu egzistenciju, pa je poduzimao i mjere da ih zaštiti. Ozbiljniji pokušaji na čuvanju i obnovi šuma na kršu datiraju od sredine druge polovine prošlog stoljeća kada austrougarska uprava na kraškom području Hrvatske te Bosne i Hercegovine osniva šumarsku službu. Iz tog vremena ostao nam je poznati »županjački elaborat«. Djelatnost šumarstva na kršu nastavlja se između dva rata, iako bez značajnijih praktičkih rezultata. Međutim, to razdoblje karakterizira veliki broj radova i teoretskih rasprava kojima se obogaćuju saznanja šumarske nauke i prakse sa područja krša. U posljeratnom razdoblju područje krša doživljava snažni društveno ekonomski preobražaj, koji iz temelja mijenja tradicionalan odnos čovjeka i šume koji je trajao vjekovima. Razvoj industrije i saobraćaja, građevinarstva, intenziviranje iskorištavanje prirodnih bogatstava kao što su rude i voda, posebno razvitak turizma u priobalnom pojasu, elektrifikacija i korištenje ostalih izvora toplotne energije umjesto drva — sve to dovodi do bitnih promjena i u odnosu na šume i šumarstvo. Sve ono što se jučer smatralo osnovno za melioraciju priobalskog krša postalo je nepovratna prošlost. Šume krša se negdje većim, a negdje manjim intenzitetom oslobađaju vjekovnog pritiska čovjeka i stvaraju se prirodni i drugi uslovi za njihovu obnovu. Pored ovih pozitivnih utjecaja javljaju se i negativni. Oni se ogledaju u prvom redu u povećanim štetama od šumskih požara i širenju zagađenosi kao posljedica suvremene, naročito turističke ekspanzije na tom području. Obnovu šumske vegetacije koju omogućuju novostvoreni društveno ekonomski odnosi na kršu treba potpomoći svjesnom intervencijom čovjeka, odnosno smišljenom akcijom šumarstva kao njegovom organiziranom djelatnošću. Tehnologija obnove tu je manji problem, dok je dominantan onaj materijalne prirode, a koji opet ovisi o cjelokupnoj brizi društva, odnosno razvijenosti njegove svijesti za važnost i ulogu šuma za područje krša. Autor s pravoim ističe da na području krša, iako jedinstvenom po svojoj osnovnoj problematici, postoje znatne razlike u pogledu stanja šuma obzirom na različite političko-društvene odnose koji su vladali u pojedi 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 61 <-- 61 --> PDF |
nim njegovim djelovima. Obzirom da su za čitavo područje primorskog krša zajednički prirodni uslovi razvoja vegetacije, to autor daje poseban prikaz vegetacijskih odnosa koji se razvijaju u dva osnovna pojasa primorskog krša; zimzelenom i listopadnom, s posebnim naglaskom na regresivne, odnosno progresivne stadije koji su u njima prisutni. Sastav vegetacije u pojedinim dijelovima krša najbolji je indikator ekoloških prilika koji na njima vladaju, a od ovih prilika opet ovisi način i metode gaspadaranja šumama. Radi toga je proučavanje vegetacije krša u posljeratnom razdoblju zauzimalo jedno od dominantnih mjesta u šumarskoj nauci, pa je ova tema, uz glavni referat akademika Fukareka, prisutna i u nekoliko koreferata. Vladimir Hren, Zvonimir Pelcer i Dražen Cestar daju prijedlo g klasifikacije regresivnih stadija šumske vegetacije unutar pojedinih ekoloških cjelina definiranih šumskih zajednicama. Ovakova klasifikacija omogućuje da se dobije slika ekološko-gospodarskih cjelina, zatečenih sastojinskih oblika, stepena degradacije, odnosno smjera sukcesije, što je sve od prvorazrednog značaja kod utvrđivanja tehničkih mjera i radnji kod podizanja i unapređenja šuma. Ivo Trinajstić u koreferatu »Fi t o g e o g r a f s k o r aš 1 a n j iv a n j e jadranskog primorskog krša Jugoslavije« ističe kompleksnost fenoimena jadranskog primorskog krša, što je utjecalo i još danas utječe na razvoj biljnog svijeta i njegov sastav. Fitogeografsko raščlanjene krša fundirano na komprativnim istraživanjima doprinosi mogućnosti njegove valorizacije s prirodoznanstvenog, privrednog i sociološkog gledišta. Daje se prikaz tog raščlanjenja najprije po regijama (mediteranska, evrosibirska, oromediteranska), zatim po vegetaeijskim vertikalnim pojasevima i konačno, horizontalnim vegetacijskih zonama. Milorad Janković u svom prilogu ističe značaj restauracija šumsk e vegetacij e u najvišem pojasu primorskih planira crnogorskog krša za reguliranje klimatskih i hidroloških prilika. Važnu ulogu kod toga treba da odigra reliktni i endemični balkanski bor munika (PinusHeldreichii), kao autohtona, a istovremeno vrlo dinamična vrsta koja se nalazi u ekspanziji. Vukić Pulević obavještava o rezultatima istraživanja sezonski h sukcesij a populacija niza vrsta liliflorskih geofita, koji pod utjecajem mediteranske klime uspijevaju u gravitacionom području Skadarskog jezera. Dva priloga posvećena su konkretnim mjerama koje doprinose boljim tehnološkim rješenjima podizanja i obnove šuma na kršu . Tako Ante Krstinić ukazuje na estetske i tehničke vrijednosti nekih vrsta čempresa i ističe velike mogućnosti unapređenja uzgoja čempresa putem selekcije i oplemenjivanja. Slavko Matić u svom koreferatu opisuje mjere koje je potrebno obaviti u raznim degradacijskim stadijima prvobitne šume česmine, u svrhu njihovog provođenja u viši uzgojni oblik. Koreferat Muhameda Čemanovića posvećen je suzbijanj u boro vog gnjezdara ili prele a (Thaumatopoea pityocampa) čiji napad na borove šume na području Hercegovine, Dalmacije i Crnogorskog pri |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 62 <-- 62 --> PDF |
morja poprima posljednjih godina vrlo jalki intenzitet i ozbiljno ih ugrožava. Predlaže organiziranu akciju za njihovo suzbijanje putem jednog koordinacionog tijela koje bi djelovalo bez obzira na administrativne granice općina i republika. NažalOiSt, nijedan prilog ne govori o najtežem problemu zaštite šuma na području primorskog krša, a to je suzbijanje šumskih požar a, prikaz štete koje su oni posljednjih godina prouzrokovali i uzroke koji dovode do njihovog nastanja. Sagledavanje mogućnosti razvoja šumarstva na kršu u budućnosti nemoguće je bez poznavanja ´njegove prošlosti. Vrijedan doprinos tome je svakako rad Đure Rauša »Povijest otoka Raba« u kome nas upoznava s mjerama koje je rapska općina poduzimala već od početka XV vijeka i kasnije, kako bi sačuvala šume od potpunog propadanja. Dušan Jedlowski obrađuje ulogu šuma u Projektu Jadran III. Ovaj projekt nastao je kao potreba sačuvanja sve ugroženije životne sredine u jadranskom području putem smišljene politike prostornog planiranja. Uloga i značaj šuma za cjelokupne ekološke prilike u jednom tako osjetljivom području kao što je kraško dobro su poznati. Radi toga se u projektu Jadran III konkretno određuje namjena šuma i šumskih zemljišta, način njihovog korištenja i mjere za njihovo unapređenje. Relativno najveći broj priloga zadire u društveno-ekonomski, organizacioni i materijalni položaj šumarstva primorskog krša. Dominantan interes upravo za ova pitanja nije slučajan. On je odraz stanja u kome se šumarstvo u sadašnjem momentu nalazi, a ;to je nedefiniran njegov društveno- ekonomski položaj, organizaciona nesređenost i materijalne teškoće, što sve sa njihovim ukupnim značajem za područje krša. Dušan Klepac u prilogu »Kakve su perspektive šumarstva n a kršu « nakon konstatacije da na kršu dolazi do pune primjene formula višestrukog korištenja šuma, posebno obrađuje važnost ekonomskog kriterija. Kad se ima u vidu da potrošnja drveta neprekidno raste, a da je njegova proizvodnja limitirana u prvom redu faktorom zemljišta, onda područje krša sa svojih preko 300.000 ha neobraslih šumskih površina samo u SR Hrvatskoj predstavlja ogromni zemljišni potencijal za proizvodnju drvne mase. Ostavljati to zemljište i dalje neiskorišteno bilo bi ekonomski neopravdano i društveno neodgovorno. Naročito je ekonomski interesantna proizvodnja tanjih sortimenata crnogoričnih vrsta, s obzirom na povećanu potrebu sirovina za celulozu i papir. Autor u tom pogledu ističe rezultate postignute u nekim mediteranskim zemljama sa sličnim ekološkim prilikama, kao i rezultate vlastitih istraživanja o mogućoj produkciji borovih kultura kod nas. Osim sadnje na šumskim tlima navode se prednosti kombinacije poljoprivrednih i šumskih kultura, gdje šumske vrste pogotovu topola, u zaštitnim pojasevima daju vrlo visoke prihode. Kada se ima u vidu da zaštitni šumski pojasevi utiču na znatno povećanje prinosa poljoprivrednih kultura, onda je ekonomski značaj podizanja takovih pojaseva u našim kraškim poljima evidentan. Mirko Vidaković u prilogu diskusiji o vrednovanju šuma ističe da je unapređenje šuma na kršu moguće jedino ako se podižu nove i regeneriraju postojeće. 60 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Pošto se to neda postići starim metodama, autor zagovara primjenu nove tehnologije temeljene na modernoj rasadničkoj proizvodnji i metodama sadnje. Uz tehnologiju podizanja vrlo je važan i izbor biljnog materijala koji će se koristiti, pa je velika perspektiva u pošumljavanju sa odgovarajućim rasama, ekotipovima, hibridima i egzotama. Na ovim se zadacima kod nas malo radilo, što je jedan od razloga stagnacije šumarstva na kršu. Osnovni je razlog svakako, u tome što društvo u cjelini još nije u dovoljnoj mjeri shvatilo mnogostruke koristi od šuma, pa autor smatra da je naš zadatak da uvjerimo sve zainteresirane da šumarstvo na kršu direktno ili indirektno pridonosi razvoju te regije, a bolje organizirano može pridonijeti još i više. Turizam je privredna grana u kojoj tzv. posredne koristi od šuma imaju svoj konkretan ekonomski odraz. Značenjem šuma za razvoj turizm a posebno se bavi koreferat Filipa šabića. šume su u našem obalnom pojasu nužan preduvjet za razvoj turizma, jednako kao što je to povoljna obala, odnosno plaža, čisto more, voda, cesta ili bilo koji elemenat infrastrukture. Jedna pobliža analiza pokazuje da su se najznačajniji turistički centri uz našu obalu razvili upravo na onim lokalitetima na kojima je postojala i šuma. S druge pak strane, koliko god šuma vrši pozitivan utjecaj na razvoj turističke djelatnosti, toliko turizam može negativno utjecati na opstanak šuma radi uzimanja često najvrijednijih šumskih površina, potencijalnih opasnosti nastajanja šumskih požara uslijed pojačane turističke frekvencije i si. Iiz svega ovog proizlazi da je utjecaj šuma na turizam i turizma na šume veoma značajan te da među njima postoji međuovisnost, kao i da je potrebno izbalansirati pozitivne i negativne odnose. U svakom slučaju turizam mora biti daleko više zainteresiran za opstanak i daljnje brže podizanje šumskih i drugih zelenih površina. Uroš Golubović piše o ekonomskom valoriziranju primorskih šuma s razlici ti h aspekata. Šume su se na ovom području uvijek valorizirale prema ekonomskim koristima koje su davale, pa je i danas to moguće izvršiti s više aspekata. Daje se primjer valorizacije šumskih sastojina na temelju njihove prihodne sposobnosti i to zavisno od šumskog gospodarskog i turističko-rekreativnog cilja gospodarenja. Za ilustraciju navodimo rezultate istraživanja istog autora objavljene u jednom ranijem radu prema kojima je utvrđeno da je godišnja vrijednost turističke rente dobro smještene odrasle borove šume koja se koristi kao kamp za 277 puta veća od vrijednosti prirasta drvne mase na istoj površini. Ćemalović Muhamed upoznaje nas s intenzivnim akcijama podizanja šuma na hercegovačkom kršu koje su uslijedile nakon donošenja Zakona o određivanju područja krša i učešća Republike u financiranju radova na kršu. Na temelju ovog Zakona po kojem SR BiH učestvuje sa 50´% sredstava u realizaciij planova pošumljavanja, a kraške općine i ostali zainteresirani sa 50%, kao i Društvenog dogovora o utvrđivanju obima i dinamike radova, prišlo se, počevši od prošle godine, realizaciji zacrtanog plana pošumljavanja. Autor smatra da će ovaj Zakon ući u anale šumarstva kao historijski značajan faktor i da je njegovim djelovanjem na području hercegovačkog krša nastupio period renesanse. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Na sličan način, odnosno na temelju ustavnih načela temeljenih na društvenom dogovoranju i samoupravnom sporazumijevanju, rješeno je i pitanje podizanja i unapređenja šuma na kršu Slovenije. Nažalost, u Hrvatskoj je status i materijalni položaj šumarstva na kršu i dalje nerješen, obzirom da se donošenje novog Zakona o šumama stalno odlaže. Branko Kraljić u svom prilogu ističe razlike u djelatnostima i zadacima kontinentalnog i kraškog šumarstva. Kontinent: proizvodnja drveta na panju i iskorištavanje šuma, krš: održavanje postojećih i podizanje novih šumskih sastojina. Suglasno tome, zadaća radnih organizacija na kontinentu je snabdjevanje društva drvom, a onih na kršu pružanje društvu posrednih koristi putem šuma. Obzirom na ove razlike autor smatra da umjesto specifičnog privrednog poduzeća koje odgovara kontinentu, organizacija šumarstva na kršu najbolje odgovara oblik ustanove sa samostalnim finansirafijem, odnosno u smislu novih ustavnih propisa specifične zajednice radnih ljudi, čije se djelovanje financira na temelju odnosnih društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma, a po potrebi i zakona, jer se radi o djelatnosti od posebnog društvenog interesa. Autor, nadalje, nastoji da dade definiciju tzv. užeg područja gospodarenja na kršu i posebno se osvrće na problematiku stimulativne raspodjele ukupnog prihoda, dohotka i osobnih dohodaka u radnim organizacijama na kršu. Škobalj Svetozar je izvjestio o referatu J. Defilippisa pod naslovom »Ekološko valoriziranje poljoprivrednih kapaciteta primorsko g krša«, kao i o koreferatima J. Martinovića i A. Čolaka (Tlo kao faktor ekološkog valoriziranja primorskog krša), I. Miljkovića (Globalna valorizacija ekološkog uvjeta za uzgoj i zaštitu masline na našem kršu na osnovi analize meteoroloških ekvivalenata), E. Moduna (Uloga masline u ekološkoj valorizaciji primorskog krša), I. Novaka (Glavni pravci razvoja u proizvodnji hrane na kraškim poljima, priobalnom području i otocima Jadrana) i A. Vlašića (Uzgoj voćaka u ekološkim prilikama primorskog krša). B. Kalogjera izvjestio je o projektima valorizacije krša kao i o temeljnim principima društveno-gospodarske valorizacije primorskog krša. Tu su uključeni koreferati D. Andrašića (Ekološko valoriziranje lovncprivrednih kapaciteta prirodnih sredina primorskog krša), R. Vukčevića (Promjene u skali vrednovanja prostora primorskog krša), te Lj. štromar (Ekološko valoriziranje primorskog krša u odnosu na staništa ptica). Posebno je na simpoziju iznesen i koreferat I. Bralića o vrednova nju našeg primorskog krajolika. Na kraju rada simpozija doneseni su ZAKLJUČC I na temelju iznjetih referata, koreferata i vrlo plodne rasprave, te nakon uvodnog izlaganja Z. Devidea u završnoj diskusiji o čuvanju ekoloških kvaliteta: 1. U okviru novih uvjeta razvoja života na kršu treba težiti da se kroz razvoj niza lokalnih gospodarskih žarišta objedinjuje razvoj disperziranih sociogeografskih jedinica i na taj način doprinese potpunijoj društveno gospodarskoj valorizaciji šireg prostora primorskog krša na novim osnovama. 62 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 65 <-- 65 --> PDF |
2. U svijetlu općeg društveno gospodarskog razvitka na svakom pojedinom dijelu primorskog krša treba težiti takvoj prostornoj dispoziciji ljudi i njihovih aktivnosti koji se najbolje uklapa u prirodnu osnovu i uvjetovanosti koje iz nje proizlaze. 3. Za skladniji razvoj i najbolje iskorištavanje komparativnih prednosti pojedinih predjela kao i čitavog primorskog krša potrebno je više ekološke a ne samo ekonomske politike. 4. Za poboljšanje životnih uvjeta u pozadini urbanih centara potrebno je razvijati dopunske gospodarske djelatnosti, poboljšati prometnu povezanost, komunalnu opremljenost, vodoopskrbu te podići društveni standard u racionalno organiziranoj mreži naselja (policentrični model). 5. Budući da je pejsažna posebnost i atraktivnost ključna prednost našeg primorskog krša, kod izrade projekata kao i njihove realizacije potrebno je o tome voditi posebno računa. 6. Prometnim vezama na kršu treba posvetiti posebnu pažnju, budući su one odlučujući preduvjet valoriziranja. 7. Pošto se primorski krš valorizira prvenstveno ljeti, kada je krška podloga najosjetljivija, potrebno je poštovati određeno vladanje, tj. raditi na prosvjećivanju čovjeka i širiti pejzažnu kulturu. 8. Dobro izučiti ranije prijedloge, arhivske materijale i drugo, prije nego što se učine konačni prijedlozi za valorizaciju pojedinih regija (Zagorske, primorske i otočne). Učiniti javnim i dostupnim sve projekte i rješenja za primorsko krško područje. To se odnosi na hidrogeološke, socijalne, ekonomske, poljoprivredne, šumarske i druge djelatnosti na kršu. 9. Društvenim dogovorom objediniti sredstva za zaštitu primorskog krša te ustanoviti prioritete projekata. 10. Pravilna valorizacija primorskog krša, procjena mogućeg korištenja njegovih prostornih, ljudskih i uopće ekoloških kapaciteta, te usmjeravanje njegovog budućeg razvoja, je neposredan, ali permanentan zadatak koji stoji pred nama. Međutim utvrđivanje onih granica do kojih se ti potencijali mogu koristiti kao osnovni faktori razvoja, a da se pri tome njegova privlačnost, ljepota pogodnost za život i rad ne naruše je najvažniji i najosjetljiviji dio tog posla. 11. Prići izradi kompleksne studije o svim mogućnostima vodoopskrbe krškog područja na temelju postojećih podataka uključujući i dobivanje pitke vode iz mora. 12. U daljnjem radu potrebno je posvetiti veliku pažnju zaštiti voda od onečišćenja. 13. Melioracija krških polja — zaštita, odvodnja i navodnjavanje, te više namjensko korištenje postojećih i budući akumulacija na kršu predstavljaju odlučujući faktor racionalnog korištenja poljoprivrednih kapaciteta ovog područja. Postojeće radne organizacije nisu u mogućnosti pratiti ulaganja u meliorativne zahvate jer se ovdje redovito radi o vrlo visokim investicijama koje po svojoj dugoročnosti predstavljaju generacijski problem. 63 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 66 <-- 66 --> PDF |
14. Proizvodna orijentacija društvenog i privatnog sektora orijentirana je na valorizaciju ekoloških uvjeta područja. Ovo se očituje u uzgoju kultura koje se na kontinentalnom području ne mogu proizvoditi ili pak kultura koje svojim rokovima dospijeća upotpunjuju proizvodnju ostalog dijela zemlje. U tom smislu postignuti su vrlo visoki proizvodni i ekonomski efekti što dokazuju da je svladana tehnologija proizvodnje koja se ne može primijeniti u širem obimu zbog neadekvatne mogućnosti ulaganja, niske akumulativnosti, a što proizlazi iz neriješenog sistemskog položaja poljoprivrede na kršu. 15. Nesumnjivo je da sitan poljoprivredni proizvođač ima danas, a imat će i u budućnosti, značajnu ulogu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji priobalnog područja a što proizlazi iz činjenica da on koristi oko 96% od ukupnih obradivih površina i posjeduje praktično čitav stočni fond. Radi toga neophodno je uložiti maksimalan napor u njegovom organiziranju — podruštvljavanju proizvodnje — kako bi od malog posjeda stvorili robnog proizvođača oslonjenog na organizacije društvenog sektora, nosioce proizvodnje. Sve ovo bi pridonijelo ekonomskoj stabilizaciji seoskog stanovništva područja. U ovom kontekstu potrebno je riješiti njegovo zdravstveno i mirovinsko osiguranje kao osnovicu socijalne sigurnosti ovog stanovništva. 16. Za organizirani pristup razvoja poljoprivredne proizvodnje na ovom području neophodno je uspostaviti adekvatnu poljoprivrednu stručnu službu, a radi efikasnog /prenošenja znanstvenih dostignuća u proizvodnu praksu. 17. Status i materijalni položaj šumarstva u SRH riješiti putem zakona o šumama koristeći se pri tome iskustvima u SR BiH i SR Slovenije. U finansiranju podizanja novih šuma pošumljavanjem, te zaštiti i unapređenju postojećih treba da učestvuju općine i Republika kao nosioci ukupnog društvenog interesa a uz njih sve one privredne grane na čiji razvoj i djelatnost šume posredno ili neposredno utječu. 18. Vrijednost šuma na kršu treba utvrditi na temelju njihovih mnogostrukih općekorisnih funkcija, posebno turističko rekreacionih, a ne samo kroz vrijednost proizvedene drvne mase. 19. Da bi šumarstvo na kršu moglo na racionalan i efikasan način podizati i zaštićivati šume potrebno je jačati stručnu službu i razvijati naučno istraživački rad. 20. Na području našeg primorskog krša uspjevaju mnogi tipovi kulturnog bilja i šumskog drveća koji su rijetki te postoji opasnost da se izgube. Zbog njihove važnosti za to i slična područja te za rad na oplemenjivanju bilja preporuča se takve tipove tj. njihov genofond zaštititi u formi živih arhiva. 20. Prilikom izrade novih lovnogospodarskih osnova za idućih 10 godina obavezno je za korisnike prava lova, i priobalne zone Jadranskog mora, da se kao novu dimenziju stavi kompleksno čuvanje flore i faune, s ciljem da lovna djelatnost ne postane opterećenje stabilnosti ekosistema, koja je s lovnoekonomskog aspekta vrlo labilna i lako izaziva konflikte šumarske i poljoprivredne djelatnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 67 <-- 67 --> PDF |
22. Paralelno sa građevinskim i tehničkim investicijama koje se provode na teritoriji krša, bilo radi izgradnje turističkih i privrednih objekata ili radi zaštite od erozije i bujica, nužno je osigurati biološke investicije, jer bez biološke sanacije krajolika i slivnih područja nema efikasne zaštite. 23. Potrebno bi bilo osigurati na regionalnom, republičkom i međurepubličkom nivou interdiciplinarnosti i koordinaciju u izvedbi projekata. 24. Dosadašnja suradnja društveno političkih sa stručno znanstvenim institucijama nije bila adekvatna. Uslijed toga dolazilo je često do raskoraka između realizacije planova i uvjeta koje diktira priroda. 25. U cilju unapređenja rješavanja kompleksnih problema krša skup smatra da bi korisno bilo povremeno održavati na Sveučilištu u Splitu postdiplomske seminare i studije iz tog područja. Zadnji dan rada, 20. X, bio je posvećen terenskim obilasci ma i to u dvije varijante: Prva varijanta trasom Split — Omiš — Makarska — Opuzen — čapljina — Ljubuški — Imotski — Split, te druga varijanta trasom Split — Sinj — akumulacija Peruča — akumulacija Buško blato — Livno — Šujica — Duvno — Split. D. Jedlowski U PRODAJI! Dm. 1. Povijest Šumarstva Hrvatske — Zagreb 1976 250.— 2. Spomenica Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske (1846—1976) — Zagreb 1976 30.— 3. Kauders: Šumarska bibliografija II (1946—1955) 20 — 4. Horvat-Krpan: Drvno-ind. priručnik — Zagreb 1967 g 100.— 5. Šafar: Uzgajanje šuma — Zagreb 1963. g 50.— 6. Savjetovanje: Uloga šuma i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje — Zadar 1976. g. . . . 50.— 7. Savjetovanje o kršu — Split 1958. g 30.— 8. Kompleksna monografija o Kršu — komplet od 5 knjiga, 96 stručnih referata na 1.400 stranica — obrađena čitava SFRJ — Split 1958 g. . 100.— 9. Ugrenović: Trsteno-arboretum, Zagreb 1958. g 30.— 10. Tablice za kubiciranje trupaca — Zagreb 1975. g 35.— 11. Dnevnik rada — službena knjižica terenskog osoblja 35.— 12. Društvena značka Saveza IT šumarstva i drvne industrije . . . 15.— 13. Crteži — karikature šumara i drvaraca vel. 70x100 cm (objavljene u Š. L. br. 7—9/76 i SPOMENICI). Pojedinačni crteži iz zbirke karikatura. Pojedinačni crteži, zidni format, tvrdi crtaći papir ... . 200.— Detaljniji opis, sadržaj, opremu i veličinu vidi: Katalog stručnih izdanja — Š. L. 10 —12/76. Narudžbe prima: ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIIE SAVEZ INŽENIERA I TEHNIČARA HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 |