DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Migracija sjevernijih populacija u odnosu na naše i obrnuto pokazuju strukturiranje. Uzevši u obzir broj evidentiranih vrsta koje promiču periodički kroz naše prostore s frekvencijama koje nisu ravnomjerne, potrebno je uz ove nalaze dati određena objašnjenja. U prvom redu ovi raznoliki nalazi gotovo iz svih dijelova Evrope ukazuju na život ptica sa stanovišta kretanja prema određenom cilju, bez obzira na zimovanje i izvore prehrane. Po evidenciji stranih prstena ne možemo ih odmah uklopiti u zavičajne vrste one zemlje čiji prsten nose. U tome je prednost prstenovanja da se ptice u ključnom vremenu na neki način u prostoru kao u nekom mozaiku kontroliraju i označuju. To još uvijek nije objektivna istina, već se mora postupak ponavljati radi utvrđivanja. Što je veći broj zemalja kroz koje ptice prolaze, kontrole su učestale, te se na taj način sakupljena saznanja približuju objektivnoj istini. Optimalne su okolnosti ako se ptice kontroliraju na njihovom putu u ekološkim okvirima zadržavanja. Da je to izvanredna naučna dokumentacija ilustrirati će nam neki nalazi koji na prvi pogled kao da označuju strane ptice, a ne zavičajne. Ta pojava nije samotna, jer se nelke naše gnjezdarice znadu vratiti prstenovane stranim prstenima. Uhvaćeno je nekoliko lastavica pokućarki — Hirundo rustica u kopnenim predjelima u svibnju i srpnju koje su bile prstenovane u Africi s oznakom na prstenu IRSAC, što je skraćenica za — Institut pour la Recherche Scientifique en Afrique Centrale. Ovdje se radi o prstenovanju i proučavanju ptica na zimovanju koje se odvija u ribarskoj stanici na molj rijeci Kipopo kraj Elizabethvilla. To naplavljeno područje je skupljalište lastavica na putu prema jugu i obratno. Služi za noćenje, a broj primjeraka je zavisan o mjesecima godišnjeg doba. Etološke osebine kod promatranih lastavica neposredo prije noćenja pokazuju sličnosti s ponašanjem nekih drugih vrsta pod istim okolnostima istraživane u nas. Radi se o podvodnom području u zaljevu kod Posedarja u blizini Zadra. Prilikom plime i oseke teren se smanjuje ili povećava. Takvi ekološki uvjeti omogućuju razvoj vegetacije za noćenje populacijama Emberiza schoeniclus — strnadica močvarnih i Emberiza calandra — stršelja počvrkaša. Dolijeću obje populacije u omom dijeliću vremena kada sumrak prelazi u noć i naglo poput kamena padaju nisko 30 — 40 — 50 om iznad zemlje, slično kao i lastavice u Africi. Na takvim noćnim skupljalištima ptice se hvataju i prstenuju. Uhvaćena je tako jedna Emberiza schoeniclus s finskim prstenom. Najvjerojatnije nije bila osamljeni primjerak iz daleke domovine već u brojnijoj populaciji. Mnoge od tih prstenovanih u nas nađene su u Italiji nakon par dana na putu u pogodna zimovališta. Postoji jedno veoma interesantno pitanje u tom fenomenu kretanja koje nije dorečeno i često puta izmiče pažnji istraživača. Radi se općenito o morskim površinama, uzmimo npr. Jadransko more, koje je u odnosu na ostala mora relativno usko i zatvoreno, da li ga ptice prelete u jednom ravnomjernom letu ili ne Primijetila sam naime na putu između Hvara i Splita jednog češljugara koji se odmarao na moru. Trajalo je kratko. Ptica je nakon predaha nastavila normalan let. Bio je to mjesec listopad. Takvu pojavu sam zamijetila 2 godine ranije u Kvarnerskom zaljevu na putu između otoka Krka i otočića Galuna. Radilo se o čiopi crnoj koja se odmarala na površini mora uz rub otoka Krka. Bilo je to na izmaku proljeća, nije bila to imperativna potreba, jer je kopno bilo u neposrednoj blizini. Spomenula bih još jedan slučaj doživljen na rijeci Neretvi kod 53 |