DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Migracija sjevernijih populacija u odnosu na naše i obrnuto pokazuju
strukturiranje. Uzevši u obzir broj evidentiranih vrsta koje promiču periodički
kroz naše prostore s frekvencijama koje nisu ravnomjerne, potrebno
je uz ove nalaze dati određena objašnjenja. U prvom redu ovi raznoliki
nalazi gotovo iz svih dijelova Evrope ukazuju na život ptica sa stanovišta
kretanja prema određenom cilju, bez obzira na zimovanje i izvore prehrane.
Po evidenciji stranih prstena ne možemo ih odmah uklopiti u zavičajne
vrste one zemlje čiji prsten nose. U tome je prednost prstenovanja da se
ptice u ključnom vremenu na neki način u prostoru kao u nekom mozaiku
kontroliraju i označuju. To još uvijek nije objektivna istina, već se mora
postupak ponavljati radi utvrđivanja. Što je veći broj zemalja kroz koje
ptice prolaze, kontrole su učestale, te se na taj način sakupljena saznanja
približuju objektivnoj istini. Optimalne su okolnosti ako se ptice kontroliraju
na njihovom putu u ekološkim okvirima zadržavanja. Da je to izvanredna
naučna dokumentacija ilustrirati će nam neki nalazi koji na prvi
pogled kao da označuju strane ptice, a ne zavičajne. Ta pojava nije samotna,
jer se nelke naše gnjezdarice znadu vratiti prstenovane stranim prstenima.
Uhvaćeno je nekoliko lastavica pokućarki — Hirundo rustica u kopnenim
predjelima u svibnju i srpnju koje su bile prstenovane u Africi s
oznakom na prstenu IRSAC, što je skraćenica za — Institut pour la Recherche
Scientifique en Afrique Centrale. Ovdje se radi o prstenovanju i
proučavanju ptica na zimovanju koje se odvija u ribarskoj stanici na molj
rijeci Kipopo kraj Elizabethvilla. To naplavljeno područje je skupljalište
lastavica na putu prema jugu i obratno. Služi za noćenje, a broj primjeraka
je zavisan o mjesecima godišnjeg doba. Etološke osebine kod promatranih
lastavica neposredo prije noćenja pokazuju sličnosti s ponašanjem
nekih drugih vrsta pod istim okolnostima istraživane u nas. Radi se o podvodnom
području u zaljevu kod Posedarja u blizini Zadra. Prilikom plime
i oseke teren se smanjuje ili povećava. Takvi ekološki uvjeti omogućuju
razvoj vegetacije za noćenje populacijama Emberiza schoeniclus — strnadica
močvarnih i Emberiza calandra — stršelja počvrkaša. Dolijeću obje
populacije u omom dijeliću vremena kada sumrak prelazi u noć i naglo
poput kamena padaju nisko 30 — 40 — 50 om iznad zemlje, slično kao i
lastavice u Africi. Na takvim noćnim skupljalištima ptice se hvataju i prstenuju.
Uhvaćena je tako jedna Emberiza schoeniclus s finskim prstenom.
Najvjerojatnije nije bila osamljeni primjerak iz daleke domovine već u
brojnijoj populaciji. Mnoge od tih prstenovanih u nas nađene su u Italiji
nakon par dana na putu u pogodna zimovališta.


Postoji jedno veoma interesantno pitanje u tom fenomenu kretanja
koje nije dorečeno i često puta izmiče pažnji istraživača. Radi se općenito
o morskim površinama, uzmimo npr. Jadransko more, koje je u odnosu
na ostala mora relativno usko i zatvoreno, da li ga ptice prelete u
jednom ravnomjernom letu ili ne Primijetila sam naime na putu između
Hvara i Splita jednog češljugara koji se odmarao na moru. Trajalo je kratko.
Ptica je nakon predaha nastavila normalan let. Bio je to mjesec listopad.
Takvu pojavu sam zamijetila 2 godine ranije u Kvarnerskom zaljevu
na putu između otoka Krka i otočića Galuna. Radilo se o čiopi crnoj koja
se odmarala na površini mora uz rub otoka Krka. Bilo je to na izmaku
proljeća, nije bila to imperativna potreba, jer je kopno bilo u neposrednoj
blizini. Spomenula bih još jedan slučaj doživljen na rijeci Neretvi kod


53