DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVE OKOLINE EKOLOŠKA VRIJEDNOST NAŠE ZEMLJE U ODNOSU NA KRETANJE EVROPSKIH PTICA Jugoistočni dio Evrope ima neosporno veliku ulogu u fenomenu kretanja ptica uopće. Pitanje je stoga u kojim relacijama doprinosi naša zemlja toj vrijednosti. Gledajući na njeno rasprostranjenje, očito je da se na relativno malom prostoru isprepliću ekosistemi koji u svojim granicama sadrže brojne biotope. Od sjevera prema jugu i istoka prema zapadu staništa variraju pokazujući svoje specifičnosti u brojnim ekološkim nišama. Položaj naše zemlje kao premosnika na jugoistoku Evrope između dvaju starih kontinenata Azije i Afrike uz varijabilnost u biotopima uvjetuje dolazak brojnih homogenih populacija ptica ili samotnih jedkiaka odnosno dijelova populacija srodnika u te naše prostore. Prema nalazima ptica prstenovanih stranim prstenima ustanovljeno je da naša područja služe za zimovanje migrantima, za kraće proljetno i dulje jesensko zadržavanje na mjestima povoljnim za noćenje i ishranu. Međutim može poslužiti kao dodirno ili područje duljeg ili kraćeg zadržavanja vrstama koje se ponašaju kao selice — najezdaši, ponavljajući se periodički — fluktuacijski s jačom ili slabijom frekvencijom. Ponaj češći impuls najezde počiva na kolebanjima u populaciji. Invazije .slijede ciklički u razmaoima 3 do 4 godine kao što O. KALELA (VOOUS, 1960) smatra za kugare svilopere — Bombycilla garrulus. Ptice su .izrazito vagilni organizmi koji su u životnom i dnevnom ritmu kretanja stimulirani i podržavani primarnim životnim manifestacjama. Danas se ne gleda na kretanje samo u vidu udaljavanja od mjesta leženja, ukoliko se radi o mladunčadi, ili od mjesta hvatanja i prstenovanja, ukoliko je pred nama mladi ili spolno zreli primjerak. Kretanje se promatra sa stanovišta zavisnosti o ekološkim faktorima i u procesu interakcija. Ekološki faktori se mijenjaju ili neprimjetno, te se promjene akumuliraju u vremenu i postaju uočljive, ili se naglo mijenjaju, a tada izazivaju teške posljedice u ritmu kretanja. Po naučnoj dokumentaciji sakupljenoj u nalazima implicitno s godinom 1972. vidljiva su dva provodna motiva za ptice sjevernijih dijelova Evrope: a) voda i b) određeni dijelovi našeg kopnenog prostora. U prvom planu su najprije vodeni biotopi s pripadajućim okolnim površinama, uzevši ih u užem i širem smislu u strogo kontinentalnom dijelu — u nizinskim vodenim ekosistemima. Drugo područje obuhvaća riječne tokove — ušća, jezera i bare na obalnom pojasu. Često su to vode brakičnog karaktera. Nema sumnje da su ekološki uvjeti u te dvije regije diametralno oprečni koji za sobom povlače i određeni varijabilni fond ptičjeg svijeta u različito doba godine. |