DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Sposobnost mikroflore tla da biološki razgrađuje i mineralizira fenol vjerojatno dolazi do stalnih procesa biološke razgradnje organske materije u tlu {truljenje grainja, drveća, lišća, plodova i si. — MEŠTROVIĆ i MUNJKO, 1975. GLANSER et al. 1975). Ako kompariramo dobivene rezultate u tabeli 1 s rezultatima u tabelama 2, 3, 4 i 5 tada vidimo da je temperatura vrlo značajan činilac u brzim procesima biorazgradnje fenola. Značajnu ulogu ima i pH-vrijednost probe, jer se znatno bolje odvijaju procesi biorazgradnje fenola u blago alkalnom mediju (pH 7-8) nego u kiselom mediju (pH 4—5). Promatrajući tok biorazgradnje fenola od 500 mg/1 kod 37° C pomoću imik-roflore aluvijalnog, crvenice i skeletnog tla vidimo da se %-tak biorazgradnje kreće od 60,9 do 94,8 uz znatno povećanje ukupnog broja heterotrofnih bakterija, što dokazje da fenol nije otrovan u toj koncentraciji za mikrofloru tla. Pratimo li promjenu pH-vrijednosti možemo uočiti da se ona kreće od 7,0 do 7,9 prije pokusa, te od 7,7 do 6,5 nakon pokusa. Ovaj pad pH-vrijednosti s više ili manje odstupanja tumači se stvaranjem organskih kiselina koje su produkt biorazgradnje fenola. Tijekom vremena te se kiselina dalje razlazu na vodu i ugljični dioksid kao konačne produkte razgradnje, pa se pH vrijednost radi bikarbonata u vodi povećava (SEGARIĆ, 1975). ZAKLJUČAK Iz pokusa biorazgradnje fenola u raznim vrstama tala ustanovljeno je da nije važno ispod koje biljke, odnosno na kojem lokalitetu je tlo uzeto, već na biorazgradnju utječe vrsta tla s pripadajućom mikroflorom. Mikroflora različitih tala sposobna je koristiti fenol kao jedini izvor ugljika, bolje kod 37° C nego kod 20° C, što je važno kod tretiranja prosipanog fenola u pojedinim godišnjim dobima. LITERATURA G 1 a n s e r, M., Briski, B., Ban, S., Strelih, V. (1975): Promjene koje nastaju bioksidacijom organske tvari dobivenih pri sulfitnom postupku prerade bukovog drveta s pomoću mješovitih kultura bakterija. II Jugoslavensko savetovanje »Evakuacija i pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije«. Karlovac 23—25. 4. 1975. Separat. Gr up će, Lj. (1974): Aktivnosti u oblasti čovevoke sredine. IV Kongres biologa Jugoslavije. Sarajevo 25—28. 6. 1974. Separat. M e š t r o v i ć, B., Munjko , I. (1975): Preliminarna ispitivanja utjecaja suhog otpalog lišća na kvalitet površinski voda kod slabog protoka. Šumarski list. 99 (4—6) 169—173. Munjko , I. (1971): Prilog poznavanju biološke razgradnje fenola. Magistarski rad. Prirod.-matematički fakultet. — Zagreb. Munjko , I. (1972): Biooksidacija fenola kulturama streptomiceta. Poljoprivreda i šumarstvo. XVIII, 2, 29—54. Munjko , I. (1973): Problem fenola u vodi. Narodni zdravstveni list 15/172/4. Munjko , I. (1974): Biološka obrada fenolnih otpadnih voda. V Savetovanje »Otpadne vode« Zbornik referata 195—221. »Jugoenergetik« — Beograd. Munjko , I. (1975): Utjecaj nekih petrokemijski proizvoda na mikrofloru tla. Hemijska industrija. 29/6/257—263. |