DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ISPITIVANJA AKTIVNOSTI MIKROFLORE ŠUMSKIH TALA
NA BIOOKSIDACIJU FENOLA


Ignac Munjko i Branka Meštrović


SAŽETAK. Autori su istražili biorazgradnje -fenola u nekim
vrstama tala (aluvijalno kod Zagreba, crvenica i skeletno iz područja
Zadra) pod različitom vegetacijom i utvrdili da ona ovisi


o vrsti tla i pripadne mikroflore, a ne i vegetacije.
UVOD


U zemljištu, koje predstavlja životnu sredinu, odigravaju se procesi
razgradnje i stvaranja organske materije. Kao nosioci ovih aktivnosti javljaju
se mikroorganizmi i svježi fermenti koje oni proizvode. U zemljištu
se oni javljaju kao jedinstveni organizmi koji su u stanju da osiguraju
kruženje materije i proticanje energije, jer obuhvaćaju kako razgrađivače
tako i stvaraoce organske materije (GRUPČE, 1974.).


Do čovjekova uključivanja oni su bili jedini mineralizatori organske
materije. Zbog toga mikroorganizmi su nedjelivi dio normalnog zemljišta
kao staništa živog svijeta. Tu se uspostavlja određeni dinamički odnos ravnoteže
organskih i mineralnih materija, na čemu se zasniva i osnovna osobina
zemljišta — njegova plodnost. Njihova aktivnost se bazira na velikom
broju i ogromnoj dodirnoj površini mikroflore u zemljištu što omogućava
najbržu razmjenu materije i korišćenja energije u okviru živog svijeta u
biosferi. Kako su oni izravno vezani za zemljište, oni zato vrlo dobro reagiraju
na promjene ekoloških uslova u zemljištu. Posljedice štetnog djelovanja
sintetičkih materijala (insekticidi, fungicidi i herbicidi) na mikrofloru
zemljišta je sputavanje njihove osnovne funkcije održavanje zemljišta
i njegove plodnosti, te nagomilavanje tih supstanci u tlu.


Naša javnost ne gleda više pasivno na nepovoljne promjene u okolici
koje uzrokuju nagla urbanizacija, motorizacija i porast industrijske proizvodnje,
čovjek je također podložan opasnostima koje uvjetuju zagađenja.
Podjednako se zagađuju atmosfera, tlo, šume, rijeke, jezera i more. Zbog
sve većeg zagađenja šumskih površina krutim i tekućim otpadom (udesi
autocisterni, bacanje ambalaže od motornih ulja, bacanje smeća i dr.) uputilo
nas je na problem zagađenja šumskih tala fenolom (koji se danas upotrebljava
u industriji boja, ljekova, umjetnih smola, plastičnih masa i dr.).


Fenoli ne potječu samo iz raznih industrija već ih ima u prirodi gdje
nastaju kao produkti vrenja (u visinskom moštu od 500 mg./l., PREMUŽIĆ
et al., 1972.), razgradnje aromatskih aminokisena mikrobiološke razgradnje
biljnog i životinjskog materijala a također se nalaze u izlučevinama
ljudi i životinja. Čovjek dnevno izluči oko 100 mg konjugiranih fenola.