DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ISPITIVANJA AKTIVNOSTI MIKROFLORE ŠUMSKIH TALA NA BIOOKSIDACIJU FENOLA Ignac Munjko i Branka Meštrović SAŽETAK. Autori su istražili biorazgradnje -fenola u nekim vrstama tala (aluvijalno kod Zagreba, crvenica i skeletno iz područja Zadra) pod različitom vegetacijom i utvrdili da ona ovisi o vrsti tla i pripadne mikroflore, a ne i vegetacije. UVOD U zemljištu, koje predstavlja životnu sredinu, odigravaju se procesi razgradnje i stvaranja organske materije. Kao nosioci ovih aktivnosti javljaju se mikroorganizmi i svježi fermenti koje oni proizvode. U zemljištu se oni javljaju kao jedinstveni organizmi koji su u stanju da osiguraju kruženje materije i proticanje energije, jer obuhvaćaju kako razgrađivače tako i stvaraoce organske materije (GRUPČE, 1974.). Do čovjekova uključivanja oni su bili jedini mineralizatori organske materije. Zbog toga mikroorganizmi su nedjelivi dio normalnog zemljišta kao staništa živog svijeta. Tu se uspostavlja određeni dinamički odnos ravnoteže organskih i mineralnih materija, na čemu se zasniva i osnovna osobina zemljišta — njegova plodnost. Njihova aktivnost se bazira na velikom broju i ogromnoj dodirnoj površini mikroflore u zemljištu što omogućava najbržu razmjenu materije i korišćenja energije u okviru živog svijeta u biosferi. Kako su oni izravno vezani za zemljište, oni zato vrlo dobro reagiraju na promjene ekoloških uslova u zemljištu. Posljedice štetnog djelovanja sintetičkih materijala (insekticidi, fungicidi i herbicidi) na mikrofloru zemljišta je sputavanje njihove osnovne funkcije održavanje zemljišta i njegove plodnosti, te nagomilavanje tih supstanci u tlu. Naša javnost ne gleda više pasivno na nepovoljne promjene u okolici koje uzrokuju nagla urbanizacija, motorizacija i porast industrijske proizvodnje, čovjek je također podložan opasnostima koje uvjetuju zagađenja. Podjednako se zagađuju atmosfera, tlo, šume, rijeke, jezera i more. Zbog sve većeg zagađenja šumskih površina krutim i tekućim otpadom (udesi autocisterni, bacanje ambalaže od motornih ulja, bacanje smeća i dr.) uputilo nas je na problem zagađenja šumskih tala fenolom (koji se danas upotrebljava u industriji boja, ljekova, umjetnih smola, plastičnih masa i dr.). Fenoli ne potječu samo iz raznih industrija već ih ima u prirodi gdje nastaju kao produkti vrenja (u visinskom moštu od 500 mg./l., PREMUŽIĆ et al., 1972.), razgradnje aromatskih aminokisena mikrobiološke razgradnje biljnog i životinjskog materijala a također se nalaze u izlučevinama ljudi i životinja. Čovjek dnevno izluči oko 100 mg konjugiranih fenola. |