DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PINTARIĆ (5), je u kulturi Boguševac konstatovao da je zapremina stabla crnog bora u 20-oj godini iznosila 0,0240 ni3, a bijelog bora 0,0430 m3. Istovremeno tekući zapreminski prirast iznosio je u periodu između 16-e i 20-e godine kod crnog bora 0,0032 m3, a kod bijelog bora 0,0049 m3. 4. ZAKLJUČAK Na osnovu naprijed iznesenih uporednih analiza kretanja taksacionih elemenata stabla crnog bora bugojanske proveniencije i trebonskog bijelog bora, možemo konstatirati da one podliježu poznatim zakonitostima utvrđenim od strane drugih autora kod ovih i drugih vrsta. Dosadašnji razvoj ovih vrsta u istim stanišnim uslovima Arboretuma »Slatina« pokazuje slijedeće: 1. Pri istoj starosti visine stabala crnog bora su veće i izjednačavaju se u 18-oj godini s vrijednošću od oko 685 cm. Do 10-e godine veći je tekući visinski prirast crnog bora a poslije toga je situacija obrnuta. I kod jedne i kod druge vrste tekući visinski prirast je kulminirao između 11-e i 15-e godine, s vrijednošću 36,6 — 59,0 cm kod crvnog bora odnosno 30,4 — 84,0 cm kod bijelog bora. 2. Prsni promjeri stabala crnog bora su u čitavom analiziranom periodu veći i u 18-oj godini iznose 58—112 mm bez kore, a kod bijelog bora 36 —91 mm. Tekući debljinski prirast crnog bora veći je od 12-e godine a poslije toga je obrnuto. Ovaj prirast kulminirao je kod crnog bora između 6-e i 10-e godine s vrijednošću 3,8 — 13,6 mm, a kod bijelog bora između 11-e i 15-e godine s vrijednošću 4,0 —10,4 mm. 3. Temeljnica crnog bora također je veća i u 18-oj godini iznosi 0,0026 — 0,0099 m2, a kod stabala bijelog bora 0,0010 — 0,0065 m2. Do 16-e godine tekući prirast temeljnice stabala crnog bora je veći, a poslije toga je obrnut slučaj. Ovaj prirast kulminirao je kod crnog bora između 11-e i 15-e godine i u to doba njegova je veličina iznosila 0,00034 — 0,00080 m2. Kod bijelog bora najveća je njegova vrijednost u periodu između 16-e i 18-e godine, a kako nemamo podataka za naredni period ne možemo sa sigurnošću tvrditi je li on već i kulminirao. U ovom periodu (vjerovatne kulminacije) njegova je vrijednost 0,00013 — 0,00123 m2. 4. Masa stabala kao što je to slučaj i sa ostalim taksacionim elementima je veća kod crnog nego kod bijelog bora. Njihova je vrijednost u 18-oj godini kod stabala crnog bora 0,00912 — 0,04280 m3, a kod stabala bijelog bora 0,00324 — 0,02925 m3. Tekući volumni prirast još nije kulminirao. U dosadašnjem razvoju on je veći kod stabala crnog bora ali je u 16-oj godini došlo do izjednačenja. U ovom periodu njegova je vrijednost iznosila kod crnog bora 0,00087 — 0,00520 m3, a kod stabala bijelog bora 0,00057 — 0,0061 m3. 39 |