DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 34 <-- 34 --> PDF |
vaju da bi se ponovno počele smanjivati i praktično nestaju pri kraju ispitivanog perioda (u 18-oj godini) kada se visine stabala izjednačavaju. Krivulja rasta u visinu ima oblik izduženog slova »S« sa prevojnom tačkom u momentu kulminacije tekućeg visinskog prirasta. Prosječne vrijednosti tekućeg visinskog prirasta iznosile su u cm: visinskog prirasta. U prvo vrijeme do 10-e godine tekući visinski prirast u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. bijeli bor 11,4 29,0orni bor 21,9 44,3 62,9 48,1 55,0 39,3 Na osnovu ovih vrijednosti prikazane su u grafikonu 1. linije tekućeg stabala crnog bora je veći a poslije toga se javlja obrat. Ovaj prirast kulminirao je kako kod crnog tako i kod bijelog bora u periodu između 11-e i 15-e godine. U doba kulminacije on je iznosio 36,6 — 59,0 cm kod crnog boira, a 30,4 — 84,0 cm kod bijelog bora. Za izračunavanje postotika prirasta korištena je Preslerova formula (MIRKOVIĆ, 3). Prosječne vrijednosti postotka prirasta analiziranih stabala bile su: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor 40,00 20,30 10,79 6,36 bijeli bor 40,00 22,04 17,53 9,81 Iz ovih podataka i prikaza datog u grafikonu 1. vidi se da je postotak visinskog prirasta u početku najveći i da poslije toga naglo opada. Ovo opadanje je jače izraženo kod crnog bora, osobito u kasnijem periodu kada su i razlike veće. Prosječni visinski prirast iznosio je u cm: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 21,9 33,1 38,1 38,3 bijeli bor 11,4 20,2 34,4 37,9 U grafikonu 1. dat je i grafički prikaz ovog prirasta. Kroz čitav protekli period, prosječni visinski prirast crnog bora je veći . Ove razlike su najveće u početku, a pred kraj ispitivanog perioda one praktično nestaju.. Iako prosječni visinski prirast još nije kulminirao, iz položaja krivulja da se zaključiti da će se to uskoro dogoditi. Ovo se naročito odnosi na stabla crnog bora kod kojih je vidljivo izraženo jače povijanje linije prosječnog prirasta prema x-osi. U dosadašnjem razvoju tekući visinski prirast crnog i bijelog bora je veći nego prosječni visinski prirast. Kako prvi već opada a drugi je pred kulminacijom oni treba da se uskoro izjednače. PINTARIĆ (5) je u 60-godišnjom kulturi ariša, bijelog i crnog bora koja se nalazi u neposrednoj blizini ovog objekta, ispitivao kretanje taksacionih elemenata stabla. Ispitivanje je izvršeno na srednjim stablima sastojine. |