DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 42 <-- 42 --> PDF |
5. LITERATURA 1..Izetbegovic , S.: (1974) Prinosne mogućnosti jasike u području Romanije. — Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Godina XVIII (1973), knjiga 18. sveska 1 —3. Sarajevo. 2. Klepac , D.: (1963) Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb. 3. M i r k o v i ć, D. (1954) Dendrometrija, Beograd. 4. Pintarić, K. — Izetbegovic, S.: (1975) Uporedna istraživanja priraščivanja bijelog i ornog bora na Arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Šumarski list, 7—10, Zagreb. 5. Pintarić , K.: (1959 Evropski ariš u kulturi Boguševac na Trebeviću kod Sarajeva. Radovi Šumarskog fakuleta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu. Godina IV. br. 4. Sarajevo. 6. Stamenković , V.: (1974) Prirast i proizvodnost stabala i šumskih sastojina. Beograd. 7. Week, J.: (1975) Forstliche Zuwachs- und Erstraskunde. Neumann Verlag. SUMMARY Growth and increment of stems of Scots and Black Pine In 18-year-old cultures of Black Pine of Bugojno provenance and Scots Pine of Trebon (ČSSR) provenance established in the Arboretum »Slatina« of the Forestry Faculty in Sarajevo there were performed comparative investigations on the mensurational elements of the stem. The site on which the cultures were established belongs to the community ERYTHRONIO CARPINETUM ILLIRICUM Horv. et al. 1974. The culture is situated on the western aspect at a 640—670 m altitude. On a substratum of clay and clayey marl there developed a deep soil with hardly permeable B horizon. The investigations performed point to the following: — In the analyzed time period the heights of Black Pine were greater, while in the 18th year they became equal to those of Scots Pine (Black Pine 689,4 cm, Scots Pine 681,2 cm). The curent annual height increment, both in Black Pine and Scots Pine, culminated between the 11th and 15tha years, with an average size of 48,1 cm in Black Pine, and 62,9 cm in Scots Pine. — The average size of diameter b. h. at 18 th year amounted to 82´4 mm in Black Pine, and to 64.1 in Scots Pine. The current annual diameter increment of Black culminated between the 6th and 10th years with 7,8 mm, and in Scots Pine between the 11th and 15th years with 7,2 mm. — The basal area of Black Pine at 18th year amounted to 0,0056 ma, and in Scots Pine to 0,0035 ms. The current annual increment of the basal area of Black Pine culminated between the 11th and 15th years with an average amount of 0,00056 m2, while in Scots Pine it has not yet culminated, its present value being 0,00051 m2. The stem volume of Black Pine in the 18th year is 0,02331 ms, and in Scots Pine 0,01543 m3. The current annual volume increment has not yet culminated, while its present value in Black Pine is 0,00278 m», and in Scots Pine, 0,00277 ms. On the basis of the aforementioned results it may be concluded that under the same site conditions Black Pine of Bugojno provenance is considerably more productive that Scots Pine of Trebon provenance. Primljeno 5. XII 1975. Dr SEAD IZETBEGOVIC, dipl. ing. šum. Šumarski fakultet u Sarajevu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PINTARIĆ (5), je u kulturi Boguševac konstatovao da je zapremina stabla crnog bora u 20-oj godini iznosila 0,0240 ni3, a bijelog bora 0,0430 m3. Istovremeno tekući zapreminski prirast iznosio je u periodu između 16-e i 20-e godine kod crnog bora 0,0032 m3, a kod bijelog bora 0,0049 m3. 4. ZAKLJUČAK Na osnovu naprijed iznesenih uporednih analiza kretanja taksacionih elemenata stabla crnog bora bugojanske proveniencije i trebonskog bijelog bora, možemo konstatirati da one podliježu poznatim zakonitostima utvrđenim od strane drugih autora kod ovih i drugih vrsta. Dosadašnji razvoj ovih vrsta u istim stanišnim uslovima Arboretuma »Slatina« pokazuje slijedeće: 1. Pri istoj starosti visine stabala crnog bora su veće i izjednačavaju se u 18-oj godini s vrijednošću od oko 685 cm. Do 10-e godine veći je tekući visinski prirast crnog bora a poslije toga je situacija obrnuta. I kod jedne i kod druge vrste tekući visinski prirast je kulminirao između 11-e i 15-e godine, s vrijednošću 36,6 — 59,0 cm kod crvnog bora odnosno 30,4 — 84,0 cm kod bijelog bora. 2. Prsni promjeri stabala crnog bora su u čitavom analiziranom periodu veći i u 18-oj godini iznose 58—112 mm bez kore, a kod bijelog bora 36 —91 mm. Tekući debljinski prirast crnog bora veći je od 12-e godine a poslije toga je obrnuto. Ovaj prirast kulminirao je kod crnog bora između 6-e i 10-e godine s vrijednošću 3,8 — 13,6 mm, a kod bijelog bora između 11-e i 15-e godine s vrijednošću 4,0 —10,4 mm. 3. Temeljnica crnog bora također je veća i u 18-oj godini iznosi 0,0026 — 0,0099 m2, a kod stabala bijelog bora 0,0010 — 0,0065 m2. Do 16-e godine tekući prirast temeljnice stabala crnog bora je veći, a poslije toga je obrnut slučaj. Ovaj prirast kulminirao je kod crnog bora između 11-e i 15-e godine i u to doba njegova je veličina iznosila 0,00034 — 0,00080 m2. Kod bijelog bora najveća je njegova vrijednost u periodu između 16-e i 18-e godine, a kako nemamo podataka za naredni period ne možemo sa sigurnošću tvrditi je li on već i kulminirao. U ovom periodu (vjerovatne kulminacije) njegova je vrijednost 0,00013 — 0,00123 m2. 4. Masa stabala kao što je to slučaj i sa ostalim taksacionim elementima je veća kod crnog nego kod bijelog bora. Njihova je vrijednost u 18-oj godini kod stabala crnog bora 0,00912 — 0,04280 m3, a kod stabala bijelog bora 0,00324 — 0,02925 m3. Tekući volumni prirast još nije kulminirao. U dosadašnjem razvoju on je veći kod stabala crnog bora ali je u 16-oj godini došlo do izjednačenja. U ovom periodu njegova je vrijednost iznosila kod crnog bora 0,00087 — 0,00520 m3, a kod stabala bijelog bora 0,00057 — 0,0061 m3. 39 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Kako još nije došlo do kulminacije volumnog prirasta krivulje rasta mase prikazane u grafikonu 4. su u posljednjem periodu još veoma strme i otklonjene od x-osi. Vidljivo je da period intenzivnog rasta mase počinje oko 10-e godine i još uvijek traje. U čitavom proteklom periodu mase stabala crnog bora su veće od mase stabala bijelog bora. Ove razlike su u početku male a sa starošću se do sada stalno povećavaju. Prosječne vrijednosti tekućeg volumnog prirasta analiziranih stabala iznosile su u m3: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor 0,00005 0,00088 0,00206 0,00278 bijeli bor 0,00001 0,00020 0,00122 0,00277 Iz ovih podataka i krivulja u grafikonu 4. proizilazi da je u čitavom analiziranom periodu tekući volumni prirast stabala crnog bora veći i da se on izjednačava sa prirastom bijelog bora u posljednjem periodu. U prvo vrijeme ovaj prirast kod obje analizirane vrste je mali, zatim oko 7-e godine nastupa period intenzivnog tekućeg volumnog prirasta, koji još uvijek traje. U slučaju crnog bora već je došlo do povijanja krivulje prema x-osi, što ukazuje na opadanje intenziteta tekućeg volumnog prirasta i približavanja njegove kulminacije, što kod bijelog bora još nije slučaj. Postotak volumnog prirasta analiziranih stabala bio je: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. orni bor 40,00 35,06 22,24 14,26 bijeli bor — 37,84 29,53 24,84 U ranoj mladosti i kod jedne i kod druge vrste kako se vidi i iz grafikona 4. postotak volumnog prirasta je velik, a idući prema posljednjem periodu ispitivanja on opada. Ovo opadanje je intenzivnije kod crnog bora i za čitavo vrijeme njegova je vrijednost niža. Razlike su u početku male, zatim se povećavaju da bi ponovo došlo do izvjesnog smanjenja razlika. Prosječni volumni prirast analiziranih stabala iznosio je u m3: f u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 0,00005 0,00047 0,00100 0,00130 bijeli bor 0,00001 0,00010 0,00047 0,00086 Iz brojčanih podataka o veličini prosječnog volumnog prirasta i prikaza u grafikonu 4. proizlazi da je on do 5-e godine jako nizak i da zatim nastupa period intenzivnog prosječnog volumnog prirasta koji još traje. Kroz čitav posmatrani period veći je ovaj prirast kod crnog bora. Ove razlike su do 5-e godine veoma male, povećavaju se do 15-e godine, a zatim se lagano smanjuju jer je od ovog vremena intenzivniji prirast bijelog bora. U odnosu na tekući volumni prirast prosječni volumni prirast je još znatno niži. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 39 <-- 39 --> PDF |
U pomenutoj kulturi Boguševac PINTARIĆ (5) je ustanovio da je temeljnica bijelog bora u 20-oj godini iznosi 0,0108 m2, a crnog bora 0,0085 rn2. Tekući prirast temeljnice bijelog bora kulminirao je između 21-e i 25-e godine sa vrijednošću 0,0013 m3, a kod crnog bora između 26-e i 30-e godine sa vrijednošću 0,0012 m2. Ovi podaci govore o većoj produkcionoj sposobnosti bijelog nego crnog bora, što je obrnuto od naših rezultata. 3.4 Volumen i volumni prirast Podaci o veličini volumena i vofannog prirasta ´mjernih stabala dobiveni su na osnovu vol umne analize i analize prirasta. Prosječne vrijednosti volumena stabala u ispitivanom periodu iznosile su u m6: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 0,00026 0,00464 0,01495 0,02331 bijeli bor 0,00005 0,00103 0,00711 0,01543 Grafikon L. RAST ZAPREMINE TEKUĆI ZAPREMINSKI PRIRAST e 0,0030 o,oo: 5 0,0020 0,0015 0.0010 CRNI BOR BIJELI 80R PROSJEČNI ZAPREMINSKI PRIRAST PROCENT ZAPREMINSKOG PRIRASTA 10 15 )fl god 5 10 15 J8 god |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Na osnovu ovih brojčanih vrijednosti i datog prikaza u grafikonu 3. može se zaključiti da je uslijed malog debljfriškog prirasta u prvo vrijeme rast temeljnice do oko 10-e godine polagan. Poslije ovog perioda linije temeljnice se naglo uzdižu što ukazuje na intezivan prirast. U istoj starosti temeljnica crnog bora je osjetno veća nego kod bijelog bora. Ove razlike su u početku manje, zatim se povećavaju i tek sada u momentu opadanja intenziteta rasta temeljenice stabala crnog bora se ponovo smanjuju. Tekući prirast temeljnice prikazan krivuljama na grafikonu 3. iznosio je u pojedinim periodima u m2: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor — 0,00028 0,00056 0,00047 bijeli bor — 0,00004 0,00036 0,00051 U globalu uzevši, u dosadašnjem periodu života tekući prirast temeljnice crnog bora je veći i već je došlo do njegove kulminacije i opadanja. U doba kulminacije kretala se njegova vrijednost u intervalu 0,00034 — 0,00080 m2. Nasuprot tome tekući prirast temeljnice bijelog bora je još uvijek velik. Iako nije došlo do njegove kulminacije, već je nastupio period smanjenja intenziteta prirasta temeljnice. Njegova je vrijednost sada veća, nego kod crnog bora i uskoro će nastupiti period kulminacije. U posljednjem periodu tekući prirast temeljnice bijelog bora kreće se u intervalu 0,00013 — 0,00123 m2. Postotak prirasta temeljnice iznosio je u prosjeku: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor — 40,00 21,76 8,76 bijeli bor — — 35,09 19,54 Na osnovu ovih podataka i prikaza u grafikonu 3. vidljivo je da je u ispitivanom periodu vremena veći postotak prirasta temeljnice kod bijelog bora i da su njegove vrijednosti još uvijek visoke što ukazuje na intenzivan prirast. Prosječni prirast temeljnice analiziranih stabala iznosio je u m2: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor — 0,00014 0,00028 0,00031 bijeli bor — 0,00002 0,00013 0,00019 Kao i tekući i prosječni prirast temeljnice je u početku mali, da bi oko 10-e godine nastupio period intenzivnog prirasta temeljnice. U dosadašnjem vremenu prosječni prirast temeljenice crnog bora je veći i te razlike se sada nešto smanjuju, jer je došlo do opadanja inteziteta rasta prosječnog prirasta temeljenice crnog bora a bliži se i vrijeme njegove kulminacije. Prosječni prirast temeljnice bijelog bora je još uvijek visok što također utiče na smanjenje razlika u intenzitetu prdrašćivanja temeljnice. U cjelini uzevši prosječni prirast temeljnice kako crnog tako i bijelog bora je još uvijek osjetno manji nego tekući. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ispitujući vrijeme kulminacije tekućeg visinskog i debljinskog prirasta nekih vrsta drveća KLEPAC (2) na osnovu istraživanja provedenih u Gorskom Kotaru zaključuje da vrijeme kulminacije tekućeg visinskog prirasta prethodi vremenu kulminacije tekućeg debljinskog prirasta. STAMENKOVIĆ (6), međutim iznosi podatke koji govore da kod nekih vrsta drveća tekući debljinski prirast kulminira istovremno ili čak i ranije nego tekući visinski prirast. Istraživanja u prirodnim sastojinama jasike 20 — 35 godina starim (IZETBEGOVIC, 1) donekle su u skladu sa nalazima Klepca, dok su rezultati istraživanja na bijelom i crnom boru u ovom radu, kao i rezultati PINTARIĆA (5) u skladu sa nalazima Stamenkovića. 3.3 Temeljnica i prirast temeljnice Prosječne vrijednosti temeljnice u analiziranom periodu vremena iznosile su u m2: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 0,0014 0,0042 0,0056 bijeli bor 0,0002 0,0020 0,0035 Grafikon 3. TEKUĆI PRIRAST TEMELJNICE RAST TEMELJNICE -= E i" 0,0006 0,006 / / 0,0005 0 005 0.00* / 0.00Ü4 / / 0.0 00 J // / / 0.00J / / 0,0002 / / 0,002 0,001 ´ //// / 10 15 18 god 5 10 IS II god CRNI BOR BIJELI BOR PROCENT PRIRASTA TEMELJNICE PROSJEČNI PRIRAST TEMELJNICE 0,0005 0,0001 0,0001 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 36 <-- 36 --> PDF |
nastupa period intenzivnog rasta u debljinu. U zadnje vrijeme došlo je do povijanja linija prema x-osi, što ukazuje na opadanje intenziteta rasta u debljinu. Tekući debljinski prirast analiziranih stabala iznosio je u prosjeku u mm: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor — 7,8 6,4 3,4 bijeli bor 2,4 7,2 5,4 Iz ovih podataka i prikaza u grafikonu 2. može se konstatirati da je u prvo vrijeme tekući debljinski prirast veći kod crnog bora, a poslije toga je situacija obrnuta. Do kulminacije ovog prirasta došlo je ranije kod crnog bora .(između 6-e i 10-e godine), a kod stabala bijelog bora on je kulminirao između 11-e i 15-e godine. U doba kulminacije tekući debljinski prirast crnog bora iznosio je 3,8—13,6 mm, a kod bijelog bora 4,0-— >*10,4 mm. Postotak debljinskog prirasta analiziranih stabala bio je: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor — 38,52 12,17 4,11 bijeli bor — — 26,76 9,74 Iz podataka i prikaza u grafikonu 2. vidljivo je da je postotak debljinskog prirasta veći kod bijelog nego kod crnog bora. On je osjetno brže opadao kod crnog nego kod bijelog bora. Prosječni debljinski prirast u analiziranom periodu vremena iznosio je u mm: u godini 5. 10. . 15. 18. crni bor — 4,0 4,8 4,6 bijeli bor — 1,2 3,2 3,6 Može se zaključiti da je kroz čitav ispitivani period vremena pro sječni rast crnog bora veći. U prvo vrijeme ove razlike su veće a kasnije se smanjuju. Ovaj prirast kulminirao je kod crnog bora oko 15-e godine, a kod bijelog bora do toga nije došlo iako je intenzitet prirasta u opadanju. Slično kao što je to bio slučaj sa visinskim prirastom, i ovdje je tekući debljinski prirast veći u početnom periodu nego prosječni što je i normalno. U slučaju crnog bora već je došlo do izjednačavanja ova dva prirasta, a kod bijelog bora će to uskoro uslijediti. I ovdje radi upoređenja navodim podatke PINTARIĆA (5) u pomenutoj kulturi Boguševac. Tekući debljinski prirast i kod bijelog i kod crnog bora kulminirao je između 11-e i 15-e godine i u to doba iznosio je od kod bijelog bora 10,5 mm, a kod crnog bora 10,2 mm. O odnosu ovog prirasta kod crnog i bijelog bora ne može se ništa određeno zaključiti. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 35 <-- 35 --> PDF |
On je utvrdio da je visinski prirast bijelog bora kulminirao između 11-e i 15-e godine sa vrijednošću od 60 cm, a crni bor između 16-e i 20-e godine sa vrijednošću 43 cm. Do 30-e godine veći je tekući visinski prirast bijelog bora a poslije toga je obrnuto. 3.2 Debljine i debljinski prirast Na osnovu debljinske analize i analize debljinskog prirasta dobili smo podatke o promjerima i debljinskom prirastu stabala. U analiziranom periodu vremena prsni pramjer stabala iznosili >su u mm: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 40,1 72,2 82,4 bijeli bor 11,9 47,9 64,1 U grafikonu 2. date su i krivulje rasta u debljinu. Kroz čitav ispitivani period vremena stabla crnog bora u istoj starosti imaju osjetno veće prsne promjene. Rast u debljinu je u prvo vrijeme veoma mali a ako 10-e godine RAST U DEBLJINU TEKUĆ! DEBLJINSKI PRIRAST 5 10 15 IB g od CRNI BOR PROSJEČNI DEBLJINSKI PRIRAST PROCENT DEBLJINSKOG PRIRASTA S 10 15 18 go |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 34 <-- 34 --> PDF |
vaju da bi se ponovno počele smanjivati i praktično nestaju pri kraju ispitivanog perioda (u 18-oj godini) kada se visine stabala izjednačavaju. Krivulja rasta u visinu ima oblik izduženog slova »S« sa prevojnom tačkom u momentu kulminacije tekućeg visinskog prirasta. Prosječne vrijednosti tekućeg visinskog prirasta iznosile su u cm: visinskog prirasta. U prvo vrijeme do 10-e godine tekući visinski prirast u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. bijeli bor 11,4 29,0orni bor 21,9 44,3 62,9 48,1 55,0 39,3 Na osnovu ovih vrijednosti prikazane su u grafikonu 1. linije tekućeg stabala crnog bora je veći a poslije toga se javlja obrat. Ovaj prirast kulminirao je kako kod crnog tako i kod bijelog bora u periodu između 11-e i 15-e godine. U doba kulminacije on je iznosio 36,6 — 59,0 cm kod crnog boira, a 30,4 — 84,0 cm kod bijelog bora. Za izračunavanje postotika prirasta korištena je Preslerova formula (MIRKOVIĆ, 3). Prosječne vrijednosti postotka prirasta analiziranih stabala bile su: u godini 1—5. 6—10. 11—15. 16—18. crni bor 40,00 20,30 10,79 6,36 bijeli bor 40,00 22,04 17,53 9,81 Iz ovih podataka i prikaza datog u grafikonu 1. vidi se da je postotak visinskog prirasta u početku najveći i da poslije toga naglo opada. Ovo opadanje je jače izraženo kod crnog bora, osobito u kasnijem periodu kada su i razlike veće. Prosječni visinski prirast iznosio je u cm: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 21,9 33,1 38,1 38,3 bijeli bor 11,4 20,2 34,4 37,9 U grafikonu 1. dat je i grafički prikaz ovog prirasta. Kroz čitav protekli period, prosječni visinski prirast crnog bora je veći . Ove razlike su najveće u početku, a pred kraj ispitivanog perioda one praktično nestaju.. Iako prosječni visinski prirast još nije kulminirao, iz položaja krivulja da se zaključiti da će se to uskoro dogoditi. Ovo se naročito odnosi na stabla crnog bora kod kojih je vidljivo izraženo jače povijanje linije prosječnog prirasta prema x-osi. U dosadašnjem razvoju tekući visinski prirast crnog i bijelog bora je veći nego prosječni visinski prirast. Kako prvi već opada a drugi je pred kulminacijom oni treba da se uskoro izjednače. PINTARIĆ (5) je u 60-godišnjom kulturi ariša, bijelog i crnog bora koja se nalazi u neposrednoj blizini ovog objekta, ispitivao kretanje taksacionih elemenata stabla. Ispitivanje je izvršeno na srednjim stablima sastojine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 33 <-- 33 --> PDF |
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1 Visine i visinski prirast Podaci o visinama stabala i visinskom prirastu utvrđeni su pomoću visinske analize i analize prirasta oborenih predstavnika, a na osnovu njihovih prosječnih vrijednosti konstruiran je grafikon 1. U periodu između 5-e i 18-e godine visine stabala iznosile su u cm: u godini 5. 10. 15. 18. crni bor 109,4 330,9 571,6 689,4 bijeli bor 57,4 202,2 516,2 681,2 Grafikon 1 RAST U VISINU rEKUC 1 VISINSKI PRIRAST b 10 15 IS go - BIJEL BOR PROSJEČNI VISI JSK! PRIRAST PROCENT VISINSKOG PRIRASTA IS IS goa 10 IS U ga Visine stabala kako crnog tako i bijelog bora su u početku male, a zatim nastupa period intenzivnog rasta u visinu koji još uvijek traje. Stabla crnog bora imaju kroz cijeli posmatrani period veće visine, nego stabla bijelog bora. Ove razlike su u prvo vrijeme male naglo se poveća li |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Za predstavnike su uzeta stabla čiji su prsni promjeri bili u intervalu jedne standardne devijacije ispod i iznad srednjeg promjera sastojine. Kako se radi o jednodobnim sastojinama raspodjela stabala po debljinskim stepenima približava se normalnoj (zvonolikoj) raspodjeli. Teoretski uzevši, kod ove raspodjele 68% predstavnika nalazi se u intervalu ± >s od srednje vrijednosti. Srednji promjer sastojine, odnosno srednja sastojinska visina na osnovu svih premjernih stabala iznosili su: za crni bor d = 91,62 rnm; h = 695,23 cm za bijeli bor d = 68,69 mm; h = 684,94 cm Srednji prsni promjer odnosno srednja visina oborenih predstavnika iznosili su: za crni bor d„ = 90,66 mm; h„ = 689,44 cm za bijeli bor dp = 68,13 mm; h„ = 681,25 cm Ovi podaci pokazuju da je izbor predstavnika koji su poslužili za dalji rad na dendrometrijskoj analizi bio dobar. Posječena stabla (predstavnici) premjereni su sekcionom metodom jednakih relativnih dužina, pri čemu je korištena metoda Hohenadl-a (MIRKO VIĆ, 3). Na svakom oborenom stablu za analizu rasta i prirasta uzeti su koluti za dendrametrijsku analizu, i to: na panju, na prsnoj visini i u sredini svake sekcije. Prema tome, sa svakog stabla uzeto je ukupno 7 koluta. Utvrđivanje taksacionih elemenata stabla izvršeno je dendrometrijskom analizom, a u tabeli 1. prikazani su najvažniji taksacioni elementi posječenih stabala (predstavnika): TABELA 1. cd -o SG > > T3 Broj stabala IH Volumen Prirast cd U s2 -I Visina cm 3 s korom bez kore s korom bez kore u ´C m=J mi mi PM crni bor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 86 92 91 93 86 66 62 118 124 720 720 720 650 625 610 640 750 770 0,02443 0,03121 0,02735 0,02538 0,02252 0,01319 0,01090 0,04535 0,05127 0,02004 0,02706 0,02319 0,01975 0,01750 0,01057 0,00912 0,03978 0,04280 0,00261 0,00382 0,00244 0,00156 0,00234 0,00127 0,00087 0,00520 0,00495 0,00111 0,00150 0,00129 0,00110 0,00097 0,00059 0,00051 0,00221 0,00238 16,21 17,93 12,47 8,98 16,70 14,70 11,08 16,27 14,00 bijeli bor 1 2 3 4 5 6 7 8 68 70 97 98 67 69 38 38 785 730 840 765 715 675 470 470 0,01597 0,01880 0,03383 0,03209 0,01549 0,01476 0,00378 0,00373 0,01471 0,01722 0,02925 0,02883 0,01376 0,01299 0,00342 0,00324 0,00216 0,00288 0,00535 0,00601 0,00245 0,00204 0,00057 0,00075 0,00082 0,00096 0,00162 0,00160 0,00076 0,00072 0,00019 0,00018 18,87 22,29 25,19 30,31 24,25 20,50 22,05 35,22 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 31 <-- 31 --> PDF |
RAST I PRIRAST STABLA BIJELOG I CRNOG BORA Sead Izetbegovic SAŽETAK. U Arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu u pokusne svrhe uzgojen je bijeli bor iz predjela Šumave u Čehoslovačkoj i crni bor bugojanske provenijencije. U starosti od 18 godina sve dimenzije, pa i masa, crnog bora bila je veća nego bijelog bora. Međutim tekući prirasti visina, promjera i temeljnica crnog bora veći su samo u mladoj dobi i to visinskog do 10. godine, debljinskog do 12. godine, a plošnogdo 16. godina, a nakon tog vremena ovi su prirasti veći tiebonskog bijelog bora. Do 16. godine bio je kod crnog bora veći i volumni prirast a te godine nastaje izjednačenje. 1. UVOD U radu: »Uporedna istraživanja prirašćivanja bijelog i crnog bora na Arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu« PINTARIĆ. et all (4), obrađeni su u uporednoj analizi taksacioni elementi sastojine. U radu je navedeno da se radi o tžebonskoin bijelom boru iz predjela Šumave u Čehoslovačkoj i crnom boru bugojanske proveniancije. Mjerenja su izvršena u kulturama bijelog i crnog bora 18 godina starim. U radu su dati detaljni podaci o objektu istraživanja, a obrađeni su slijedeći taksacioni elementi sastojine: — visine i visinski prirast, — distribucija stabala po debljinskim stepenima i — distribucija temeljnice po debljinskim stepenima. U ovom radu bit će riječi o taksacionim elementima stabla i on sa prethodnim radom čini jednu prirodnu cjelinu. U radu su također u uporednoj analizi obrađeni slijedeći taksacioni elementi stabla: — rast u visinu i visinski prirast, — rast u debljinu i debljinski prirast, — temeljnica i prirast temeljnice te — masa i prirast zapremine mase. 2. METODA RADA U kulturama bijelog i crnog bora u kojima su vršena istraživanja, na oglednim plohama veličine 10 m x 20 m i na osnovu kojih su dobiveni podaci o taksacionim elementima sastojine, posječeno je 9 stabala crnog bora i 8 stabala bijelog bora, što čini oko 10% od ukupnog premjerenog broja stabala na oglednim plohama. |