DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 26 <-- 26 --> PDF |
TERENSKA ISTRAŽIVANJA Terenska su istraživanja provedena u šumi J e 1 j e (šumarija Cerna, šira okolica Vinkovaca). Ova je šuma nedavno pomlađena, a ostala su neposječena samo dva izolirana odjela čistoga hrasta ukupne površine 47 ha i starosti oko 70 god. Ta su dva odjela poslužila kao pokusni objekt. Jelje je tipični predstavnik slavonskih hrastika, u kojima smo skoro svake godine prisiljeni aviokemijski suzbijati razne defolijatore, prije svega gubara. Na području Vinkovaca i ovoga je proljeća (1976) provedena avioakcija protiv gubara i mrazovaca na površini od 6.217 ha pa su terenska istraživanja Dimilina obavljena u sklopu te akcije. U Jelju je oko 60% stabala bilo zaraženo prosječno s jednim gubarevim leglom. S obzirom na dob sastojine (volumen krošanja) to nije zaraza od koje bi šuma bila totalno obrštena, ali joj je svakako prijetio jaki brst. Ovo tim prije što je ovdje osim gubara postojala i slabija zaraza mrazovaca. Nači n rad a — Kontaminiranje šume Dimilinom obavljeno je pomoću aviona (AN2) s konvencionalnim uređajem za prskanje s 40 sapnica. Po 1 ha upotrebljeno je 300 g preparata (= 75 g aktivne supstance) otopljenog u 4 lit. vode (preporuka proizvođača), šuma je tretirana 8. V ujutro između 7,30 — 9,00 sati. Vremenske prilike pri kraju tretiranja nisu bile najpovoljnije (jačina vjetra 3 stupnja po Beaufortu tj. 4—6 m/sec). U šumi su pod krošnje stabala bile postavljene 3 kontrolne ploče (platna dimenzija 0,8 x 0,8 m razapeta u drvenim okvirima visine oko 10 cm, postavljena na stupove u visini od oko 1 m iznad tla). Na ovim pločama svakoga dana u isto vrijeme sabirane su gusjenične izmetine i brojne uginule gusjenice. Izmetine su mjerene u cm3. Ova su opažanja počela u šumi još 4. V tj. 4 dana prije kontaminiranja. U nedalekoj šumi Jošav a (udaljenost oko 2 km od Jelja) bila je također postavljena jedna kontrolna ploča U Jošavi je postojala zaraza gubara i mrazovaca, po intenzitetu podjednaka s onom u Jelju pa je ta šuma u sklopu operativne avioakcije protiv gusjenica bila kontaminirana DDT-jern (doza 3,0 lit/ha 15%-taog DDT preparata tj. 450 g/ha a. s. DDT-ja). Tretiranje je i ovdje obavljeno avionom i to metodom toplog zamagljivanja. Jošava je poslužila kao komparativni objekt Jelju, kontaminiran standardnim kontaktnim insekticidom (DDT). Rezultat i — Prikupljeni podaci iskazani su u tab. 3, 4 i 5. Tab. 3 sadrži podatke o dnevnim količinama ekstremenata sa kontr. ploča. Već se iz te tabele razabire da na nijednom opažačkom mjestu nije konstatiran 100%-tni mortalitet gusjenica jer su ekstrementi i nakon tretiranja sve do kraja opažanja padali na ploče tj. u krošnjama je još bilo živih gusjenica. Posebnim postupkom — koji sam opisao još 1952. god., a zatim u još nekoliko svojih radova (v. na pr. Šumarski list br. 11—12/1971) — izračunao sam postotak uništenih gusjenica u krošnjama iznad kontrolnih ploča. Postupak se u osnovi sastoji u tome da se količine gusjeničnih ekstremenata učine komparabilnim. One to inače nisu jer uzrastom gusjenice rastevolumen svakoga pojedinog zrnca pa ispočetka 1 om3 sadrži mnogo više zrnaca (jer su ona malena) nego kasnije" kada gusjenice odrastu pa i zrnca postanu mnogo veća. |