DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Planirana stopa rasta za petogodišnje razdoblje u planu je utvrđeno od 7,5%. U taj rast, pored postojećih kapaciteta, predviđeni su novi kapaciteti ploča i furnira i tvornice namještaja na bazi masiva. I dalje se računa sa stopom izvoza od oiko 7,1%. Vrijednost investicija kako je u planu utvrđeno 2,8 mld. dm. u čemu vlastita sredstva učestvuju 44%, udružena sredstva 39´%, a inozemni krediti 17%. Odmah treba istaći da je stav ove grane zauzet kroz samoupravni sporazum o razvoju u pogledu stopa rasta proizvodnje i investicionih ulaganja znatno veći (predviđena stopa rasta 124% i investiciona ulaganja od 5 mld. din). Međutim, ako je cijeniti dosadašnju poziciju u raspodjeli i namjeni sredstva za investicije, a posebno sa stanovišta poslovnih rezultata ostvarenih u prvoj godini realizacije pomenutog plana, može se reći da je, gledano sa dosadašnjeg položaja ostvarenih poslovnih rezultata stanje dosta nepovoljno. Cjeneći napore svih sudionika u realizaciji planskih predviđanja ne može se zanemariti činjenica postojećeg stanja i u tome tražiti stvarnu realnost na osnovu svih relevantnih činjenica. Ovim petogodišnjem planom promjena strukture proizvodnje usmjerena je i nastavlja se u korist finalne nrerade, pa to treba da nas zadovoljava i ohrabruje. Zato bi u ovom razdoblju, pored investicija, najveće napore d zahvate trebalo izvršiti u području organiziranja tržišta, organiziranja i povezivanja trgovine i proizvodnje i zajedničkog nastupanja na domaćem i vanjskim tržištima. To stoga, što se ocjenjuje da se najuže grlo za ostvarenje rasta do 1980. god. nalazi upravo u području tržišta i mogućnosti plasmana. Zajednički planovi i programi razvoja tržišta u srednjoročnom planu nisu ni približno našli odgovarajući prostor, a isto tako ni u samoupravnom sporazumu. 2.3 Industrija celuloze i papira I u ovoj proizvodnji Društveni plan postavlja znatne obaveze. Tako bi proizvodnja celuloze, poluceluloize i drvenjače trebala porasti od 62.000 t u 1975. g. na 336.000 t u 1980. g. id za 442%, papira sa 132.000 t ma 282.000 t ili 113% i prerada papira sa 150.000 t na 220.000 t ili 146,7%. Obzirom na ovakav porast proizvodnje predviđena je prosječna godišnja stopa fizičkog obima od oko 12%. Obim ulaganja u osnovna sredstva je velik i iznosi 2,1 mld. din kod čega se računa da će vlastita sredstva učestovati sa oko 27%, udružena sredstva oko 28% i inozemna sredstva 45%. Računa se pored rekonstrukcija i proširenja postojećih kapaciteti i izgradnja nove tvornice sulfatne celuloze kapaciteti od 150.000 t. Za izgradnju ove tvornice pored vlastitih i ostalih domaćih sredstava, predviđaju se i zajednička ulaganja s inozemnim partnerom. Dosadašnje stanje kako je u prethodnim dijelovima istaknuto, a posebno kretanje u 1976. g. kao prvoj godini realizacije plana ukazuju da je materijalna proizvodnja i ekonomski položaj svih tvornica osim Belišća relativno težak. Međutim, između stanja u kapacitetima za kemijsku preradu drveta koji su neznatni i drvne mase koje je velika s jedne, te preradbenih kapaciteta papira i rastuće svjetske potražnje za ovim proizvodima s druge strane, ukazuju, da se na ovom području moraju bitno mijenjati dosadašnji odnosi u politici razvoja. 17 |