DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Izvoz se uglavnom orijentira preko specijaliziranih organizacija u Republici.
Istina, taj se odnos mijenja posebno kada je riječ o SLOVENIJALESU
i LESNINI, koji preko 20% svog prometa u izvozu realiziraju s proizvodima
iz Hrvatske.


Kad se već radi o izvozu roba, treba istaći da Hrvatska sudjeluje u
izvozu trupaca od ukupne vrijednosti izvoza oblovine za prvih 9 mj. o. god.
sa 100.000 m3 ili 53%, a što je više nego sve ostale republike zajedno. U
interesu smanjenja izvoza oblovine nužno je kroz SA´S-e osigurati šumarstvu
potrebna devizna sredstva za uvoz opreme, rezervnih dijelova i repromaterijala.
Osigurati preradu spornih količina uz razrješavanje odnosa cijena,
koje bi kompenzirale dosadašnje interese šumarstva u izvozu.


Rezultati poslovanja za period I — IX 1976. pokazuju negativna kretanja
u cijeloj oblasti, što prije nije bio slučaj. Uz novi način obračuna,
ovakvim rezultatima pridonijela je revalorizacija osnovnih sredstava, veliki
porast ugovornih i zakonskih obaveza, odnosno osjetan porast troškova
poslovanja u cjelini. Za očekivati je, da će IV kvartal nešto popraviti situaciju,
ali je sigurno da će značajni gubici biti iskazani po završnim računima
za 1976. godinu.


2. OCJENA RAZVOJA DO 1980. GODINE
2,1 šumarstvo


Društveni plan razvoja za oblast šumarstva determinira da će se iskorištavanje
šuma i plasmana drvne mase, proizvodnja neto sortimenata i
promjene u njenoj strukturi moći povećati s 3.308 hiljada m3 u 1975. na


3.475 hiljada m3 ili za 5´% više. Pojedini sortimenti imat će različitu dinamiku
kretanja, a u tome će najviše porasti industrijsko drvo za kemijsku
preradu, čak za 95%. Također se u planu opredjeljuje određena politika
da će se to postići u prvom redu racionalnijim korištenjem šumskog fonda,
pa prema tome predviđeno povećanje ne bi se ostvarilo povećanom sječom
u zrelim i dozrijevajućim šumama, već intenzivnijim prorjeđivanjem i njegom
mladih i srednjodobnih sastojina.
Ukupna ulaganja u osnovna sredstva šumarstva predviđaju se u iznosu
od oko 1,7 mid. din, pri čemu je prioritet dat izgradnji komunikacija i
biološkim investicijama, u kojima vlastita sredstva i udružena sredstva
učestvuju sa 70%, a 17% inozemna. Treba naglasiti da se planska predviđanja
i predviđanja OUR-a samoupravnim sporazumom o razvoju razlikuju
u šumskim komunikacijama (plan 1.600 km, a sporazum 1.900 km i vrijednost
laganja po sporazumu 3,0 mld. din), na obim eksploatacije šuma
te pošumljavanje i njegu šuma.


2.2 Drvna industrija
Obaveze koje su Društvenim planom razvoja od 1976—80. g. postavljene
pred ovu granu nisu male. Polazna poenta u realizaciji plana leži na racionalnijem
korištenju drvne mase i njenoj većoj valorizaciji, posebno sve
većom finalizacijom proizvoda. Težište razvoja bit će i na prestrukturiranju
proizvodnje mehaničke prerade drveta u korist viših faza prerade i razvijanje
proizvodnje ploča koje bi pratile ovakav razvoj.


16