DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 17 <-- 17 --> PDF |
đusobnu poslovnu suradnju. Jedan od prvorazrednih zadataka svakako je taj da se vrlo odgovorno analiziraju razlozi ovakovih odnosa i nađu nova rješenja. 1.3 Specijalizirane prometne organizacije U prometu robama šumarstva i drvne industrije postoje tri specijalizirane organizacije, i to: »EXPORTDRVO« i UPIN u Zagrebu te »DRVO RIJEKA« u Rijeci uz veći broj industrijskih prodavaonica proizvodnih organizacija u kojima se prodaju Vlastiti proizvodi. Aktivnost ovih organizacija u prometnoj sferi bazirana je na prometu roba na tuzemnom i na inozemnom tržištu. Organizaciona povezanost proizvodnih i prometnih organizacija u proteklom periodu bila je komercijalnog karaktera, a manje od neposrednog utjecaja na organiziranju proizvodnje, razvoju programa proizvodnje, specijalizaciji u proizvodnji i dr. Drvna industrija i šumarstvo svoje proizvode plasiraju dijelom izravno, dijeloim preko spomenutih prometnih organizacija, a jednim dijelom preko ostalih trgovinskih organizacija širom zemlje. Navedene organizacije imaju 11 robnih kuća i 22 prodavaonice od čega samo EXPORTDRVO ima 9 robnih kuća i 19 prodavaonica. Promet namještajem i ostalim proizvodima drvne industrije u 1975. godini realizirano je u SR Hrvatskoj kako slijedi: u min. din. % Specijalizirane prometne organizacije 648,9 33,7 Industrijske prodavaonice 660,0 34.3 Opća trgovačka poduzeća 617,0 32,0 UKUPNO promet 1.925,0 100 Ostale organizacije iz drugih Republika 300,0 U ovom prometu proizvođači iz SR Hrvatske plasiraju cea 65% ili oko 1447 imln din,, svojih roba, dok iznos od 994,4 min plasiraju na druga tržišta širom Jugoslavije. Najveći promet među specijaliziranim organizacijama ostvaruje EXPORTDRVO s cea 66,4%. Kako se ističe osnovni razlog za veći plasman proizvoda treba tražiti u novim prodajnim kapacitetima, jer dosadašnji ni približno ne zadovoljavaju stalno rastuće potrebe. Zbog toga se nameće kao prvorazredan zadatak izgradnja prodajnog prostora. Da bi se promet povećao za 500 min din potreban je prodajni prostor od oko 16.000 m2, a po dosadašnjim cijenama (10.000 din/m2) trebalo bi investicija od cea 160 miin din kojih sama trgovina nema. Zbog toga se ide na udruživanje sredstava i početni rezultati ohrabruju. Međutim, gledano u cjelini, još uvijek nema međuzavisne sprege iz među trgovine i proizvodnje, što trgovinu dovodi u poziciju da se zadovo ljava s rezultatima koje postiče, a to ima za posljedicu da je trgovina usko grlo za rastuću proizvodnju i nedovoljno prisutan faktor daljnjeg usmje ravanja razvoja. |