DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Po proizvedenoj količini papira i drvenjače Hrvatske je u 1966. g. bila na drugom, odnosno trećem mjestu, a već 1970. g. na četvrtom da bi tu poziciju zadržala i u 1975. g. Ne može se naći razloga što je do ove promjene došlo, osim jedinog, da se nisu podizali novi kapaciteti i postojeći rekonstruirali iako se znalo — a znade se i danas — da za takvu proizvodnju ima dovoljno sirovina, jer se po drvnoj masi SRH nalazi na drugom mjestu. Ovdje valja upozoriti na nove činjenice nastale poslije 1975. god., jer je SR Slovenija većinu svojih tvornica rekonstruirala i proširila tako da se očekuje proizvodnja u 1977. g. oko 360.000 t. I u SR Srbiji i SR B i H u toku su nova ulaganja čime će se znatno povećati proizvodnja vlakana i papira. Ovdje odmah treba istaći da je u SR Hrvatskoj situacija vrlo složena i teška kada je riječ o tvornicama papira u Zagrebu i Rijeci i tvornici za mehaničku proizvodnju vlakana u Fužinama. Prve dvije tvornice proizvode papir na strojevima koji su proizvedeni prije 100 godina. Koliki je i kakav učinak rada i kakvi su ekonomski efekti nije teško pretpostaviti, a u tvornicama ističu da su vrlo loši. Tvornica u Fužinama je novijeg datuma i tek što je puštena u proizvodnju postala je nerentabilna, jer svojom proizvodnjom ne može osigurati (bar za sada) ni minimalnu rentabilnost. Zbog toga se moraju tražiti nova ekonomska rješenja i izlazi kako bi se sačuvala osnovica uloženih sredstava. Zabrinjavajuće je stanje u ovoj industrijskoj grani kako sa stanovišta vlastite reproduktivne sposobnosti, tako isto i opredjeljena za rekonstrukciju i proširenje postojećih i izgradnju novih kapaciteta. Istina, izgrađeni novi kapaciteti u Beflišću daju dobre rezultate, međutim ova grana ne može bez udjela i pomoći šire društvene zajednice rješavati svoje probleme, jer su ulaganja vrlo velika, a tvornice svaka posebno nisu u mogućnosti ni približno osigurati sredstva za rekonstrukciju i proširenje. U vezi s tim postavlja se i konkretno pitanje u čemu je motiviranost i interes banaka i drugih subjekata u drugim republikama koji ulažu ogromna sredstva (SR Slovenija 5 mlrd. din), a znade se da po drvnoj masi stoje znatno nepovoljnije nego Hrvatska osim SR B i H. Dakle, može se zaključiti, da je proizvodnja vrlo unosna i rentabilna, ali kapaciteti moraju biti optimalni, što znači da traže i relativno velika ulaganja. Prema dosadašnjem interesu banaka u Hrvatskoj te sklonosti nije bilo, pa je i zastoj, osim izuzetaka, evidentan. Ocjenjuje se da će šumarstvo i prerada papira koji su u Hrvatskoj po kapacitetima značajni, dobro osjetiti suzdržanost banaka i drugih faktora da ulažu značajnija sredstva u proizvodnju papira. U Hrvatskoj je poznato da se na bazi poslovnih fondova tvornica ne može govoriti o nikakvom većem investicionom zahvatu. Kada se radi o opskrbi sirovinama, zapaža se da i na tom sektoru vlada dosta neizvjesno stanje. Postoji znatan višak proizvedene drvne mase u odnosu na potrošnju koja se prerađuje u tvornicama celuloze i papira. Ali i unatoč toga vrši se uvoz značajnih količina iz istočno-evropskih zemalja po cijenama koje su 25—30% veće od domaćih. Ovo je također jedan primjer u nizu drugih, koji govori u prilog tvrdnji da dosadašnji odnosi u ovom proizvodno-prometnom kompleksu nisu našli zajednički interes i me |