DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ukupna ulaganja na jugoslavenskoj razini, što nije slučaj kod drugih, osim u Srbiji. Svakako da ie i ovo jedan od indikatora u sklopu već ranije iznijetih da ova djelatnost u Hrvatskoj, gledano u cjelini, nije dovoljno praćena kreditima koji bi joj potpomagali da zaokrene proces razvoja na bolje Rezimirajući naprijed iznijeto stanje, kada je riječ o društvenom proizvodu i ulaganjima, dade se zaključiti da je drvna industrija Hrvatske suočena s određenim problemima, jer ne može održati primat u proizvodnji koji je imala i koji može imati na bazi šumskih resursa u Republici. Da bi se mogli ocjeniti bar u osnovnim indikatorima kakve rezultate postižu radnici ove djelatnosti daje se nekoliko podataka: Društveni proizvod po radniku u 1975. godini u dinarima Djelatnost Hrvatska Slovenija Jugoslavija Šumarstvo 111.667 105.985 84.573 Pilane 53.358 94.117 57.288 Ostala drvna industrija Celuloza i papir Prerada papira 66.887 120.866 148.581 88.716 155.944 111.208 67.136 119.064 104.440 Reprodukcioni ciklus (prosjek) 83.413 101.581 75.593 Dovoljno je napomenuti da radnik u pilani u Sloveniji stvara veći društveni proizvod od radnika u Hrvatskoj za 70%, a radnik u ostaloj drvnoj industriji za 32%. Prema tome ne možemo biti zadovoljni što radnik u šumarstvu Hrvatske gdje je zaposleno preko 14.000 radnika stvara veći društveni proizvod, nego radnik u šumarstvu Slovenije kada preko 36 000 radnika u drvnoj industriji, koji vrše preradu, u tome znatno zaostaju. Potpuniji uvid u učinak radnika može se vidjeti iz prosječno ostvarenog dohotka što pokazuju slijedeći podaci: Ostvareni dohodak po radniku u drvnoj industriji u dinarima Republika 1966. 1970. 1975. godina SR Hrvatska 13.361 25.594 57.919 SR Bi H 11.516 24.154 47.045 SR Slovenija SR Srbija 17.652 11.060 35.946 23.588 82.400 56.508 PROSJEK SFR J 12.957 26.903 58.222 Ostvareni dohodak po radniku u drvnoj industriji Hrvatske u 1966. g. bio je iznad prosjeka u Jugoslaviji, ali već 1970. i 1975. god. to nije slučaj. Kada se vrši usporedba s radnikom iz Slovenije onda je u 1966. g. dohodak po radniku bio veći za 32% nego po radniku u Hrvatskoj, u 1970. g. 40% a u 1975. g. nešto preko 42%. Relacije u dohotku su skoro identične kao i relacije u društvenom proizvodu, kada su u pitanju poređenja između radnika ovih dviju Republika. |