DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 12 <-- 12 --> PDF |
povezanih interesa u dosadašnjem zajedničkom razvoju. Ne može se zanemariti činjenica da je najveći prerađivač papira — i skoro najveće zalihe drvne mase ima — Hrvatska, a istovremeno ima najmanje razvijenu proizvodnju celuloze i papira. Ako naprijed spomenute tri djelatnosti smatramo jedinstvenim proizvodnim kompleksom, jer za polaznu osnovu imaju zajedničku sirovinsku bazu, onda se i u tim podacima ponovo očituju promjene u strukturi. Da su te promjene logične potvrđuju investiciona ulaganja u niže naznačenom periodu: Pregled ulaganja u osnovna sredstva drvne industrije (Cijene 1972. god.) Iznosi u mil. d. Učešće Republika 1966. 1971. 1966. 1971. 1970. 1975. Ukupno 1970. 1975. Ukupno SR Hrvatska 521 965 1486 20,6 17,6 18,5 . SR Bi H 496 1333 1828 19,6 14,3 22,8 SR Slovenija 811 1959 2770 32,1 35,7 34,5 SR Srbija 481 687 1168 19,0 12,5 14,6 Ostale republike 219 249 767 8,7 9,9 9,6 SFR J 2527 5493 8020 100 100 100 Iz podatka o ulaganjima proizlazi da su investicije imale značajnu ulogu na povećanje proizvodnje, a time i na izmjenjenu strukturu društvenog proizvoda. Značajno je istaći da i dugoročni bankarski krediti kao i inozemni krediti plasirani u drvnu industriju u Jugoslaviji i po republikama imaju različiti udio, što se vidi iz slijedećih podataka: Dugoročni krediti dati od banaka i inozemni krediti Učešće 1966. 1970. 1975. inozemnih kredita u 1975. SR Hrvatska 22,9 22,2 20,1 7,3 SR Bi H 26,5 20,3 21,9 62,0 SR Slovenija SR Srbija Ostale republike 12,8 23,9 13,9 20,3 22,8 14,4 26,3 19,0 12,7 22,6 8,1 — SFR J 100 »/o 100 «Vo 100 %> 100 »/a I ovi podaci kazuju da nije u kreditnom sistemu ili bolje reći u kreditnoj politici banaka prisutan onaj interes koji objektivno može biti od velikog utjecaja na brži razvoj drvne industrije Hrvatske. Bankarski krediti, kao što to podaci kazuju, imaju tendenciju smanjivanja u odnosu na |