DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 11 <-- 11 --> PDF |
a u Jugoslaviji 60%, a za period 1971—1974. god. u Hrvatskoj i u Jugoslaviji su iznosila 75%. Istina, treba istaći da je u strukturi investicija u Hrvatskoj povoljnije ulaganje bilo u opremu čiji je index 121 u odnosu na bazu 1961—1965. Dakle, investiciona ulaganja u osnovna sredstva od 1965. god. su u opadanju, što svakako treba imati u vidu, kada je riječ o sadašnjem položaju ove oblasti. Treba naglasiti da su od ukupnih investicija vlastita sredstva učestovala oko 87% što je vjerovatno nije slučaj ni kod jedne druge grane ili djelatnosti. Dosadašnja monetarno kreditna politika nije omogućavala kreditiranje šumarstva zbog toga, jer su investicije u ovu oblast u pravilu dugoročne — 25 i više godina, uz relativno male kamatne stope, što nije slučaj u drugim proizvodnim djelatnostima gdje su rokovi znatno kraći, a kamate veće. Šumarstvo je prema svojim raspoloživim materijalnim i ekonomskim mogućnostima poduzimalo ona rješenja koja su u datim okolnostima bila moguća. Da bi donekle ublažile postojeći raskorak između proizvodnje i potrošnje drveta, da bi povećale ulogu šuma u odnosu na njene opće korisne funkcije, da bi uključile širu društvenu zajednicu u podizanju šuma mnoge naše republike prišle su formiranju početnih namjenskih sredstava za tu svrhu. I kao primjer navodimo SR Srbiju koja za period 1976—1980. planira sredstva od 38 milijardi st. din. za financiranje investicija, za konverziju degradiranih i izdanačkih šuma, zatim pošumljavanje krša i goleti. Na bazi konkursa sredstva će se dodjeljivati bez učešća i nepovratno. U SRH poseban problem predstavlja šumarstvo na području krša koje je karakterizirano postojećim radnim organizacijama bez vlastite materijalne osnove za gospodarenje šumama, organizaciono neujednačene, kadrovski neekipirane i tehnički neopremljene. Potpuniji uvid u kojim se relacijama nalaze učešća Hrvatske i Slovenije te ostalih republika u društvenom proizvodnu Jugoslavije daju se slijedeći podaci: Društveni proizvod ostvaren u 1975. godini Djelatnost Učešće UKUPNO Hrvatske Slovenije ost. rep. SFRJ Šumarstvo 31,5 15,4 53,1 100 Pilane 24,2 21,9 53,9 100 Ostala drvna industrija 23,8 31,4 44,8 100 Celuloza i papir 12,9 34,2 52,9 100 Prerada papira 46,9 20,0 33,1 100 UKUPAN PROSJEK 26,0 25,0 49,0 100 Iznijeti odnosi ilustrativno upućuju na zaključak da u stvaranju društvenog proizvoda u Hrvatskoj znatno većeg udjela imaju proizvodi nižih faza obrade (šumarstvo i pilane), a znatno manje ostale drvne industrije, te celuloza i papir iako prerada papira zauzima daleko veće učešće. Neosporna je činjenica da nije bilo a ni sada nema, usklađenih i kauzalno |