DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Stanje otvorenosti šuma krajem 1973. godine pokazuju ovi podaci: pretposljednje mjesto otvorenosti šuma Jugoslaviji. Otvorenost Za sve šume S F R J-e SR Slovenije SR BiH 4,5 km 16,2 km 3.8 km a za očuvane 6,7 km/1000 ha 19,9 5,8 SR Srbije SR Hrvatske 5,0 km 3.9 km 7,0 5,5 SR Crne Gore 3,0 km 5,5 SR Makedonije 2,3 km 4,0 Iz tih podataka je vidljivo da Republika Hrvatska dijeli s Crnom Go rom u uje manja od prosječne otvorenosti šuma u Jugoslaviji, a iza Hrvatske je jedino Makedonija. U SR Hrvatskoj za 1.054.000 ha očuvanih šuma trebalo bi 10.540 km šumskih puteva, a izgrađeno je 5.574 km ili svega 53´% potreba. Zbog ovakovog stanja na jednoj se strani sječom ne može realizirati znatan dio šumskih zaliha do kojih se praktično ne može doći, dok na drugoj strani postoji opasnost da se prevelikim intenzitetom sječa po hektaru drvna masa smanjuje ispod normalne zalihe. Drvna zaliha na nivou Jugoslavije čini omjer 71:29% u korist lišćara, dok je taj omjer u Hrvatskoj 81:19%. Prema podacima iz 1972. god. godišnji prirast u šumama SR Hrvatske iznosi 5,2 mil m3. Osnovno je za konstatirati da od 1965. god. na ovamo u stalnom su smanjenju radovi na uzgoju šuma i u Jugoslaviji i u Hrvatskoj. Ako se izvršeni radovi uzgoja šuma u 1961—1965. god. označe sa 100, onda je u periodu 1971—1974. god. u Jugoslaviji njihov obim smanjen na 54%, a u Hrvatskoj na 51%. Plan pošumljavanja u Hrvatskoj za period 1971—1975. god. izvršen je samo sa 61% od planiranog (pošumljeno 17.848 ha) a plan njege šuma sa 79% (izvršena njega samo na 106.113 ha). I ovi podaci ukazuju, da se ni približno ne ostvaruju planirani programi uzgoja i njega šumskih sastojina. Planovi koji nisu realizirani rađeni su na osnovu potreba, a ne i stvarnih financijskih sredstava. U poslijeratnom periodu do zaključno 1974. god. u Jugoslaviji je podignuto plantaža 70.585 ha, a u Hrvatskoj 26.803 ha. Najintenzivniji period plantažiranja bio je u periodu 1961—1975. god. kada je plantažirano u Jugoslaviji i u Hrvatskoj 53,7% od ukupnih površina. Ujedno treba istaći da je u Hrvatskoj plantažirano oko 38% od ukupnih plantažiranih površina u Jugoslaviji. Program plantažiranja nužno je nadalje izučavati u interesu najoptimalnije proizvodnje, u interesu utvrđivanja ophodnje sa stanovišta namjenske prerade uz širenje upotrebne vrijednosti drva proizvedenog plantažiranjem. I sječa šuma je bila usporena što se vidi iz podatka da je u SR Hrvatskoj u periodu 1971—1975. god. posječeno 15.549.000 m3 i index je 99 prema sječi šuma u periodu 1961—1965. god. Investiciona ulaganja u osnovna sredstva, ako se označe sa 100 u periodu 1961—1965. god. na bazi cijena iz 1972. god., su u periodu 1965—1970. god. u Hrvatskoj iznosila samo 65% u odnosu na periodu 1961—1965. god. |