DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ZNANSTVENI SKUPOVI I SAVJETOVANJA XVI SVJETSKI KONGRES IUFRO RAD KONGRESA Od 20. VI do 2. VII 1976. godine održan je u Norveškoj XVI kongres Svjetskog saveza šumarskih istraživačkih organizacija (IUFRO). Na Kongresu je sudjelovalo oko 1100 znanstvenih radnika i oko 300 gostiju iz 72 zemlje. Među njima bila su 53 sudionika iz Jugoslavije. Pored istraživača iz gotovo svih znanstvenih organizacija u svijetu koje se bave istraživanjima problematike šumarstva i prerade drva, na Kongresu su također sudjelovali predstavnici svih međunarodnih organizacija iz oblasti šumarstva i prerade drva te drugih međunarodnih organizacija zainteresiranih za odnosnu SI. 1 — Delegati i gosti prigodom svečanosti otvaranja XVI svjetskog kongresa IUFRO |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 84 <-- 84 --> PDF |
problematiku. U prisutnosti Njegova Visočanstva Princa nasljednika H aralda , delegata i gostiju, predsjednik Vlade Norveške gospodin Od va r Nordl i otvorio je Kongres u Oslu i pri tom održao pozdravni govor. Tema Kongresa bila je »šumarstvo u svijetu ograničenih izvora«. U raspravi o toj temi obuhvaćena je cjelokupna problematika šumarstva i prerade drva. Rasprave su se vodile po sekcijama i kongresnim grupama. Na Kongresu je radilo slijedećih 6 sekcija: 1. SEKCIJA — Šumski okoliš i uzgajanje šuma Ta sekcija je obuhvatila proučavanje šumskih ekosistema uključujući biogeocenoze; istraživanje i klasifikaciju šumskih staništa uključujući odnose tla i vode; gospodarenje tlom i vodom uključujući djelovanje šuma, šumsku hidrologiju, smirivanje bujica i odronjavanje; osnivanje i njegu sastojina uključujući gnojidbu; uzgajanje šuma u tropima; uređivanje lovišta uključujući odnose sa uzgajanjem šuma; preventivu protiv šumskih požara, kontrolu i upotrebu vatre kao uzgojnog sredstva. 2. SEKCIJA — šumske kulture i zaštita šuma Sekcija je obuhvatila šumsku botaniku uključujući fiziologiju, sistematiku i dendrologiju; genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća; proučavanje i pokuse provenijencija; šumarsku patologiju; šumarsku entomologiju; zaštitu šuma od divljači. 3. SEKCIJA — Šumske operacije i tehnika Ta sekcija je obuhvatila inženjering u šumarstvu uključujući zgradarstvo, građevinske konstrukcije i strojeve te metode rada u svim djelatnostima; ergonomiju; operativno planiranje i kontrolu; studij rada; plaćanje i proizvodnost rada. 4. SEKCIJA — Planiranje, ekonomika, prirast i prinos, gospodarenje i šumarska politika U toj sekciji razmatrali su se inventarizacija šuma (sakupljanje i analiza podataka o šumskom fondu) kao osnove za planiranje i razvojnu politiku; proučavanje prirasta i prinosa (uključujući dendrometriju); ekonomika šumskog poduzeća (uključujući metodologiju planiranja, administrativno upravljanje, ekonomske analize i kontrolu); makroekonomika (nacionalna i svjetska); šumarska politika (Uključujući ulogu organizacija u razvojnoj politici). 5. — SEKCIJA — Šumski proizvodi Ta sekcija obuhvatila je fundamentalna istraživanja prirode drva te drugih šumskih proizvoda i koristi uključujući njihove mikroskopske i makroskopske aspekte; aspekte njihovih tehnoloških svojstava i upotrebe; njihove zaštite na skladištu i pri upotrebi; njihovu fiziku, sušenje, preradu i sposobnost za upotrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 85 <-- 85 --> PDF |
6. SEKCIJA — Opće teme Sekcija je razmatrala istraživanja koja općenito pomažu pri proučavanjima raznovrsnih tehničkih područja uključujući statističke metode, matematiku i kompjutersku tehnologiju; sistema informacija uključujući bibliografiju; terminologiju; obrazovanje u šumarstvu; organizaciju znanstvenih istraživanja; povijest šumarstva; daljinsko snimanje. Ta sekcija je također obuhvatila pejsazno i rekreacijsko uređivanje šuma uključujući njegovu povezanost s ostalim šumsko-gospodarskim aktivnostima. Sve su sekcije bile podijeljena po specijalnostima u ukupno 37 kongresnih grupa. Delegati i gosti Kongresa mogli su se opredijeliti za rad u jednoj ili u više grupa, prema svojim interesima i užim specijalnostima. SI. 2 — Članovi 1. sekcije na XVI svjetskom kongresu IUFRO Putem kongresnih plenarnih sjednica, plenarnih sjednica pojedinih sekcija i sjednica kongresnih grupa — bilo je omogućeno svim sudionicima Kongresa da podnesu svoje uvodne i diskusione referatu te da sudjeluju u diskusijama o podnesenim referatima. Na preko 200 sjednica podneseno je nekoliko stotina uvodnih i diskusionih referata. Delegati iz Jugoslavije podnijeli su oko 40 referata. Uvodni referati na plenarnim sjednicama pojedinih sekcija i kongresnih grupa unaprijed su objavljeni u 6 svezaka na 2700 tiskanih stranica. Referati koji su podneseni na plenarnim sjednicama svih sudionika Kongresa, objavljeni su naknadno u posebnoj knjizi. Za diskusione referate koji su podneseni po kongresnim grupama, objavljeni |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 86 <-- 86 --> PDF |
su naslovi referata, imena autora i njihove adrese. Te referate umnožili su i dostavili organizatorima Kongresa sami delegati, a na osnovi detaljnih uputa Sekretarijata Kongresa. Među istaknutim gostima Kongresa bio je norveški istraživač drThor Heyerdahl, poznat u svijetu po svojim ekspedicijama Kon-tiki i Ra. On je učesnicima Kongresa održao interesantno predavanje pod naslovom »čovjek i šuma — Vremenske perspektive«. U Oslu je istodobno zasijedao Međunarodni savjet IUFRO, kojim je rukovodio predsjednik IUFRO dr I va r Samset , profesor Norveškog instituta za šumarska istraživanja. Savjet sačinjavaju po jedan delegat iz svake zemlje članice IUFRO. Delegat Jugoslavije u tom Savjetu je dr Marija n Brežnjak , profesor Šumarskog fakulteta iz Zagreba. Na prijedlog Međunarodnog savjeta i Izvršnog odbora IUFRO, Kongres je donio više značajnih od luka i preporuka. Među tim odlukama i preporukama bile su i slijedeće: — Za predsjednika IUFRO u mandatnom razdoblju od 1977. do 1981. godine izabran je prof, dr Walte r Lies e iz Savezne Republike Njemačke. Za potpredsjednik IUFRO izabran je profesor T a i s i t i r o o S a t o o iz Japana. — Za isto mandatno razdoblje izabran je novi Izvršni odbor IUFRO i koordinatori svih 6 sekcija IUFRO. Za koordinatora 1. sekcije izabran je dr Duša n Mlinšek , profesor Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Izvršni odbor sačinjavaju novi predsjednik i potpredsjednik IUFRO, dosadašnji predsjednik IUFRO, koordinatori svih sekcija, stalni tajnik Sekretarijata IUFRO i 11 izabranih članova. — Prihvaćeni su amandmani na Statut IUFRO koji se odnose na izmjenu organizacione strukture i financiranje Svjetskog saveza (IUFRO). — Dodijeljeno je pet nagrada IUFRO istaknutim mladim znanstvenim radnicima iz oblasti šumarstva i prerade drva. — Odlučeno je da se XVII svjetski kongres IUFRO održi u Tokiju 1981. godine. — Prihvaćene su kongresne preporuke, koje su objavljene na svim službenim jezicima IUFRO. Prijevod tih preporuka donosimo u cijelosti. Na završnim sjednicama kongresnih grupa izabrani su novi rukovodioci znanstvenih grupa IUFRO za razdoblje između XVI i XVII kongresa. Za rukovodioca znanstvene grupe »Problemi pošumljivanja u aridnim i subaridnim područjima« izabran je dr Šime Meštrović, a za rukovodioca znanstvene grupe »Monografije o vrstama drveća« izabran je prof, dr Mirko Vidaković, obadvojica sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za vrijeme rada Kongresa organizirano je više kratkotrajnih stručnih ekskurzija u Oslu i po njegovoj bližoj okolici. Po završetku zasijedanja Kongresa u Oslu, organizirano je 14 znanstvenih ekskurzija po Norveškoj u razdoblju od 27. VI do 2. VII 1976. godine. Na svim tim ekskurzijama prikazana su dostignuća znanosti i prakse šumarstva i prerade drva Norveške. Opći je dojam da je XVI svjetski kongres bio dobro organiziran, svestran i sadržajan. Putem mnogobrojnih susreta, upoznavanja i razmjene mišljenja, omogućeno je znanstvenicima iz cijelog svijeta da ostvare gesloKongresa »Dati znanje — dobiti znanje«. To je bio vrlo koristan doprinos šumarske znanosti unapređenju šumarstva u cilju zadovoljenja rastućih potreba čovječanstva za šumom i šumskim dobrima. 526 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 87 <-- 87 --> PDF |
SI. 3 Članovi 3. sekcije na XVI svjetskom kongresu IUFRO KONGRESNE PREPORUKE Potrajno gospodarenje šumama kao izvorima koji se mogu obnavljati, suština je osiguranja životnog standarda i sadržaja života budućih generacija. Imajući na umu da je tema ovog Kongresa »Šumarstvo u svijetu ograničenih izvora«, svjesni mogućih utjecaja brzog povećanja potražnje za drvom u svijetu, na okolinu i društvene funkcije šuma, XVI svjetski kongres IUFRO utvrđuje slijedeće: 1. S obzirom na brzi porast svjetskog stanovništva i otuda veću potražnju za svim šumskim dobrima, a posebno radi opskrbe papirom, ogrijevom i drvnom građom; s obzirom na povećano stanovništvo veći su zahtjevi za zemljištem radi proizvodnje prehrambenih proizvoda, a kao posljedica toga nastavlja se odvajanja zemljišta iz šumske proizvodnje; s obzirom da mnoge zemlje u razvoju i razvijene zemlje proživljuju sukobe između proizvodnje drva, rekreacije, ugodnosti, zaštite i očuvanja prirode, i budući da je prinos većine šuma u svijetu znatno manji od proizvodnog potencijala staništa, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 88 <-- 88 --> PDF |
preporučuje se a) da se aktivira velika mogućnost povećanja proizvonje drva proširivanjem plantažnog šumarstva, smanjenjem otpadaka, djelotvornijim korišćenjem raspoložive biomase, povećanjem proizvodnosti rada i sistematskijim gospodarenjem postojećim šumskim sastojinama; b) da organizirani znanstveno-istraživački programi i primjena istraživačkih dostignuća mogu znatno pridonijeti povećanju šumskih fondova i njihovu korištenju te udovoljenju sve većih zahtjeva na šume radi drva i drvnih proizvoda; c) da u budućim znanstvenim istraživanjima treba posvetiti posebnu pažnju zemljama u razvoju; IUFRO bi trebao uključiti u svoje programe proučavanje problema zemalja u razvoju uz sudjelovanje znanstvenika iz tih zemalja. POLITIKA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA 2. Budući da se politika i gospodarenje moraju zasnivati na subjektivnom ocjenjivanju društvenih koristi, osnovno je da šumarstvo bude uključeno u plansko korištenje zemljišta, te da su zbog toga potrebni objektivni kriteriji za procjenu odnosnih vrijednosti, preporučuje se a) da su kao pomoć pri izboru ispravne šumarske i drvno-industrijske politike i prakse potrebna znanstvena istraživanja za procjenjivanje stvarnoga i mogućeg doprinosa društvu od strane šumarstva i drvne industrije; b) da su objektivni kriteriji bitni za donošenje pouzdanih odluka, pa je stoga potrebno više istraživati kriterije i sisteme klasifikacije zemljišta za šumarstvo i druge namjene obuhvaćajući sve aspekte, fizičke, ekonomske i društvene. ŠUMSKI FONDOVI 3. S ozbirom na permanentni rast potreba za drvom i odvajanje šumskog zemljišta za proizvodnju hrane i druge potrebe, prvenstveno treba u budućnosti povećati proizvodnju drva na smanjenoj šumskoj površini, preporučuje se a) da znanstvena istraživanja budu usmjerena promicanju toč nijih procjena i pokazatelja svjetskih šumskih zaliha, njihovih pristupačnosti i mogućnosti za podmirenje ljudskih potreba; b) da je potrebno opsežno svjetsko proučavanje šumskih zem ljišta i ekosistema za osiguranje informacija o njihovim pro izvodnim kapacitetima pri različitim metodama iskorišćivanja i gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 89 <-- 89 --> PDF |
4. S ozbirom da su neki šumski predjeli pretjeranom eksploatacijom svedeni na bezvrijednu šikaru ili panjaču, a ipak bi se mogli pretvoriti u poljoprivredno zemljište ili proizvodne šume, preporučuje se da treba intenzivirati razvitak šumsko-uzgojne tehnike za konverzije, regeneraciju i obogaćivanje takvih predjela. 5. Budući da pošumljivanje goleti, nešumskog zemljišta i napuštenoga poljoprivrednog zemljišta može mnogo pridonijeti povećanju drvne proizvodnje te da je razvijena suvremena šumsko-uzgojna tehnika za pošumljivanje naročito u umjerenim oblastima, preporučuje se da daljnja znanstvena istraživanja u tropskim krajevima trebaju razviti odgovarajuće šumsko-uzgojne i radne tehnike za pošumljivanje. OPLEMENJIVANJE I ZAŠTITA DRVEĆA 6. S obzirom da je oplemenjivanje drveća važno za povećanje prirasta i zdravstvenog stanja šuma mnogo je postignuto istraživanjem provenijencija, selekcijom i hibridizacijom naročito u umjerenim oblastima, u tropskim i subtropskim oblastima do sada je istraživanje bilo usmjereno na eukaliptuse, borove, tik te nekoliko drugih vrsta listača, preporučuje se da su potrebni povećani napori za osiguranje međunarodne suradnje u stvaranju visoko prinosnih vrsta, otpornih na bolesti. 7. S obzirom da je sve veća upotreba sadnog materijala iz poznatih provenijencija garancija za identitet svakog dijela sjemena ili sadnica — s druge strane to znači sistem kontrole i ovjeravanja porijekla — postupci kao što je onaj OECD za kontroliranje kretanja šumskog reprodukcionog materijala neophodni su za proizvodnju najboljega mogućeg sadnog materijala za šume budućnosti, preporučuje se da sve zemlje treba potaknuti, da podrže takve sporazume za promet šumskoga reprodukcijskog materijala. 8. Budući da šume mogu biti podvrgnute različitim oblicima dugotrajnog ili kratkotrajnog oštećenja, uzrokovanoga čovjekovim aktivnostima kao i prirodnim uzrocima, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 90 <-- 90 --> PDF |
preporučuje se da sve zemlje daju odgovarajuću važnost istraživanju zaštite šuma u cilju osiguranja potrajne šumske proizvodnje, a posebno istraživanju koje treba intenzivirati u tropskim oblastima. 9. Budući da su veliki rizici i opasnosti, koji potječu od prenošenja štetnih insekata i bolesti iz jedne zemlje u drugu i da je potrebna stalna budnost vlada i znanstvenika, preporučuje se da treba poduzeti mjere za stimuliranje istraživanja karantenskih postupaka te pomoći u razvijanju i standardiziranju uvoznih propisa. PLANIRANJE I ŠUMSKE OPERACIJE 10. S obzirom da nove metode rada, koje povećavaju proizvodnost, mogu smanjiti ili barem zadržati troškove te da je u tome mnogo postignuto za radove na velikim šumskim radilištima, preporučuje se da je potrebno više znanstvenih istraživanja, naročito za radove na malim šumskih radilištima, na primjer gdje veličina parcele, terenski ili šumsko-uzgoj-ni obziri ograničuju obujam rada. 11. S obzirom da su razvitak novih metoda rada i strojeva smanjili ručni rad, ali se šumski radnik susreo s novim teškoćama kao što su vibracija, buka i kemijska onečišćenja, preporučuje se - a) da usavršene metode moraju razviti bolje prilagođivanje strojeva čovjeku u cilju smanjenja ozljeda pri radu i onečišćenja okoline; b) da pri istraživanju upotrebe kemijskih sredstava u šumarstvu neophodno je: temeljito istražiti opasnosti po zdravlje radnika i stanovnika; uzimanje u obzir medicinskih ekspertiza radi osiguranja bezopasnih radnih postupaka koje treba opisati i objaviti. 12. Budući da se prema procjeni 25% šumskog zemljišta nalazi u planinskim predjelima na strmom i teškom terenu, preporučuje se da povećanim znanstvenim istraživanjima treba podići radnu djelotvornost u tim uvjetima. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 91 <-- 91 --> PDF |
13. Budući da neki šumski strojevi mogu uzrokovati štete na stoje ćim stablima ili na zemljištu, naročito pri radovima na iskorišćivanju, preporučuje se da znanstvena istraživanja treba usmjeriti na pronalaženje strojeva i metoda rada, koji će smanjiti na minimum štete u sastojim, osigurati zaštitu tla, krajolika i rekreacijskih vrijednosti te zaštitu prirode. 14. S obzirom da se naveliko primjenjuju sistemi prodaje drva na panju, gospodarenje šumom može biti narušeno zbog sukoba interesa, koji nastaju između vlasnika šume i kupaca, preporučuje se da proučavanjem administrativnih sistema treba osigurati bolje usklađivanje potreba gospodarenja šuma i potreba komercijalnoga iskorišćivanja šuma. ŠUMSKI PROIZVODI 15. Budući da se odlukama iz gospodarenja šumama i metodama prerade drva može znatno utjecati na svojstva drva i njegovu upotrebljivost, preporučuje se da istraživanjem treba definirati potrebna svojstva drva za različite svrhe. 16. Budući da pri sječi tropskih šuma propada mnogo neiskorištenog drva zbog velikog broja i različitost vrsta, zbog nepoznatih ili nepovoljnih svojstava mnogih vrsta, preporučuje se da treba pojačati istraživanja svojstava i poboljšanja korištenja tropskih vrsta u čistim ili mješovitim sastojinama; težište treba biti na razvitku metoda za preradu drva s manjim zahtjevima te s većom upotrebom ručnog rada. 17. Budući da tokom sječe, prerade i korištenja drva veliki dio biomase otpada ili se ne upotrebljava najdjelotvornije, preporučuje se da treba istraživanja više usmjeriti racionalnijoj i ekonomičnijj upotrebi tog materijala, da se postigne njegovo potpunije iskorištenje. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 92 <-- 92 --> PDF |
18. Budući da porastom energetskih troškova i smanjenjem zaliha neobnovljivih sirovina, upotreba drva dobiva sve veću važnost, preporučuje se da istraživanja trebaju osigurati tehnološke i ekonomske informacije o konkurentnom korištenju drva i kore za različite vrste finalne upotrebe, kao što su proizvodnja građevinskog materijala, papira te kao izvor kemikalija i goriva. 19. Budući da procesi proizvodnje i radni uvjeti u nekim pogonima za preradu drva mogu uzrokovati onečišćenja okoline i opasnosti po zdravlje, preporučuje se da se okolina, sigurnost i ergonomski kriteriji trebaju uzeti u obzir u istraživačkim programima jednako tako kao i ekonomski i tehnički kriteriji. INFORMACIJE 20. S obzirom da neprestanim rastom obujma i složenosti i objavljenih informacija njihova pristupačnost znanstvenim radnicima postaje sve teža, preporučuje se da je neophodno unaprijediti uspostavljanje jedinstvenoga lako pristupačnog internacionalnoga sistema za pohranjivanje i rešerče istraživačkih informacija. ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE ORGANIZACIJE 21. Budući da institucionalni i organizacijski sistem u okviru kojega se rukovodi istraživanjima u šumarstvu, ima glavni utjecaj na važnost i djelotvornost istraživačkih programa, preporučuje se a) da to zaslužuje daljnje proučavanje, a posebno proces formu liranja programa i primjene istraživačkih rezultata; b) da bi se šumarske istraživačke organizacije trebale tješnje povezivati s organizacijama, odgovornima za gospodarenje šu mama i zemljištem, a istraživačke programe treba razvijati tako, da pomognu rukovodiocima pri povećanju prinosa šuma za čo vjekovo blagostanje. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 93 <-- 93 --> PDF |
22. S obzirom da je organizacija ovoga velikog i kompleksnog Međunarodnog kongresa zahtijevala pomoć velikog broja ljudi iz Norveške kao zemlje domaćina, preporučuje se da Kongres, koji se sastao ovdje 26. lipnja 1976. godine pozdravi tu pomoć sa zahvalnošću i zaduži predsjednika IUFRO da prenese našu toplu zahvalnost Njegovu Kraljevskom Visočanstvu Princu nasljedniku Haraldu, Predsjedniku Vlade Norveške, Vladi Norveške, Norveškom ministarstvu poljoprivrede, Šumarskoj službi, Poljoprivrednom sveučilištu Norveške, Norveškom institutu za šumarska istraživanja, Sveučilištu u Oslu i brojnim pojedincima, koji su pridonijeli da ovaj Kongres uspije. Odobreno 25. lipnja 1976. godine od strane Međunarodnog savjeta IUFRO pod predsjedanjem profesora Ivara Samseta. Dr Simeun Tomanić Bogati mozaik u Šumarskom listu objavljenih znanstvenih, stručnih, popularnih i ostalih priloga iz pera nekoliko generacija znanstvenika i praktičara bez sumnje je odigrao važnu ulogu u izobrazbi, izgradnji i usavršavanju kadrova te pridonio razvitku i osamostaljenju šumarske znanstvene misli i stručne djelatnosti . . . Prošlo je stotinu godina od uvodno citiranih riječi ANTE TOMIĆA — ». . . uzalud je duševni napor, ako ga ne potpomaže stvarna snaga, a ova ne može ni korak napred, ako joj nije u prilog znanje« — Zato je nakon punoga stoljeća tako uspješne djelatnosti našega Šumarskog lista i razvitka šumarske znanosti i struke zaista . . . upadljiva nelogičnost (R. ANTOLJAK 1974) . . . da tek 27% zaposlenih u šumarstvu i drvnoj industriji ima potrebnu naobrazbu! Ta nelogičnost, međutim, nije samo upadljiva nego i vrlo zabrinjujuća, ako se ima pred očima gospodarenje i unapređivanjetako osjetljivog, danomice sve dragocjenijega i nezamjenjivoga narodnogbogatstva kao što su naše šume. (Prof. Dr S. Bertović u »Povijesti šumarstva Hrvatske . . . .«, Zagreb, 1976., str. 42) |