DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U svojem prethodnom radu (1) također smo objasnili kako se diferencijalna šumska renta položaja I u djelatnosti iskorišćivanja šuma teorijska može odvojiti kalkulacijom uz pretpostavku iskorišćivanja sadašnjih šuma ali bez šumskih prometnica. Takvu je kalkulaciju teško izvesti jer je nerealna i jer su šume relativno udaljene od tržišta a drvni sortimenti glomazni, teški, relativno jeftini. Obje navedene rente koje ovise o prirodni m uvjetima razmjerno nisu znatne, osobito ona položaja I. Pokušaji striktnog odvajanja diferencijalnih šumskih renti I od onih II — nailaze dakle na potrebu irealnih, pa i mučnih, kalkulacija. Prema tome, pri primjeni člana 18 Ustava SFRJ treba odustati od direktnog odvajanja apsolutnog iznosa diferencijalne šumske rente plodnosti I i položaja I. Umjesto toga moglo bi se zadovoljiti pragmatičnim rješenjem: odvajanjem dijela diferencijalne šumske rente I putem primjene određenih postotaka (množenja) proporcionalnih povoljnosti prirodnih faktora na diferencijalne šumske rente plodnosti I i II zajedno te diferencijalne šumske rente položaja I i II zajedno. Prikladnost uvjeta biološke reprodukcije posječenog drva na panju mogla bi se definirati ovim naturalnim pokazateljem: godišnja sjeona drvna masa u uvjetnim m3 ukupna površina šuma u ha Pri tome bi bilo potrebno odrediti faktore pretvorbe za pojedine drvne sortimente po vrstama drveća u uvjetne ms a za to bi se mogli uzeti odnosi prodajnih (prosječnih) cijena pojedinih drvnih sortimenata po vrstama drveća. Navedeni pokazatelj ovisi: o bonitetu staništa, obrastu, sklopu, starosti, zrelosti za sječu, vrstama drveća i njihovu asortimanu i si. ali i o otvorenosti šuma šumskim saobraćajnicama. Prikladnost uvjeta transport a mogla bi se pak definirati ovim naturalnim pokazateljem: faktični km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma optimalni km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma Pri tome bi bilo potrebno točno definirati pojam »šumskih prometnica« (prosjeke, vodene prometnice? itd.), točno definirati pojmove »ravnične šume «, »prigorske šume« i »brdske šume« te za njih predložiti »optimalne km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma« (nekoć se predlagalo 10 km, odnosno 30 tom, odnosno 50 km...?). Smatramo da je upravo nemoguće oba navedena pokazatelja ispravno spojiti tako, da novi udruženi naturalni pokazatelj bude pravilna osnova za eventualno zajedničko odvajanje onog dijela dohotka koji ovisi o prirodnim uvjetima (plodnosti i položaja) šumskoga gospodarenja. Zbog toga mogao bi se samo prvi naturalni pokazatelj upotrijebiti kao osnova eventualnog odvajanja od diferencijalne šumske rente plodnosti (koja treba biti posebno izdvojena, I plus II) a samo drugi naturalni pokazatelj upotrijebiti kao osnova eventualnog odvajanja od diferencijalne šumske rente položaja(koja treba biti posebno izdvojena, I plus II). |