DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 8     <-- 8 -->        PDF

U svojem prethodnom radu (1) također smo objasnili kako se diferencijalna
šumska renta položaja I u djelatnosti iskorišćivanja šuma teorijska
može odvojiti kalkulacijom uz pretpostavku iskorišćivanja sadašnjih šuma
ali bez šumskih prometnica. Takvu je kalkulaciju teško izvesti jer je nerealna
i jer su šume relativno udaljene od tržišta a drvni sortimenti glomazni,
teški, relativno jeftini.


Obje navedene rente koje ovise o prirodni m uvjetima razmjerno
nisu znatne, osobito ona položaja I.
Pokušaji striktnog odvajanja diferencijalnih šumskih renti I od onih II


— nailaze dakle na potrebu irealnih, pa i mučnih, kalkulacija. Prema tome,
pri primjeni člana 18 Ustava SFRJ treba odustati od direktnog odvajanja
apsolutnog iznosa diferencijalne šumske rente plodnosti I i položaja I.
Umjesto toga moglo bi se zadovoljiti pragmatičnim rješenjem: odvajanjem
dijela diferencijalne šumske rente I putem primjene određenih postotaka
(množenja) proporcionalnih povoljnosti prirodnih faktora na diferencijalne
šumske rente plodnosti I i II zajedno te diferencijalne šumske rente
položaja I i II zajedno.


Prikladnost uvjeta biološke reprodukcije posječenog drva na
panju mogla bi se definirati ovim naturalnim pokazateljem:


godišnja sjeona drvna masa u uvjetnim m3


ukupna površina šuma u ha


Pri tome bi bilo potrebno odrediti faktore pretvorbe za pojedine drvne
sortimente po vrstama drveća u uvjetne ms a za to bi se mogli uzeti odnosi
prodajnih (prosječnih) cijena pojedinih drvnih sortimenata po vrstama drveća.
Navedeni pokazatelj ovisi: o bonitetu staništa, obrastu, sklopu, starosti,
zrelosti za sječu, vrstama drveća i njihovu asortimanu i si. ali i o otvorenosti
šuma šumskim saobraćajnicama.


Prikladnost uvjeta transport a mogla bi se pak definirati ovim
naturalnim pokazateljem:


faktični km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma


optimalni km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma


Pri tome bi bilo potrebno točno definirati pojam »šumskih prometnica«
(prosjeke, vodene prometnice? itd.), točno definirati pojmove »ravnične šume
«, »prigorske šume« i »brdske šume« te za njih predložiti »optimalne
km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma« (nekoć se predlagalo 10
km, odnosno 30 tom, odnosno 50 km...?).


Smatramo da je upravo nemoguće oba navedena pokazatelja ispravno
spojiti tako, da novi udruženi naturalni pokazatelj bude pravilna osnova za
eventualno zajedničko odvajanje onog dijela dohotka koji ovisi o prirodnim
uvjetima (plodnosti i položaja) šumskoga gospodarenja. Zbog toga mogao
bi se samo prvi naturalni pokazatelj upotrijebiti kao osnova eventualnog
odvajanja od diferencijalne šumske rente plodnosti (koja treba biti posebno
izdvojena, I plus II) a samo drugi naturalni pokazatelj upotrijebiti
kao osnova eventualnog odvajanja od diferencijalne šumske rente položaja(koja treba biti posebno izdvojena, I plus II).