DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 74 <-- 74 --> PDF |
4. Od niza kraćih članaka ili informacija bilježimo samo neke značajnije ili zanimljivije. Tako Croatia 1841. (u br. 53) donosi »Statistiku hrvatske Vojne Krajine za 1840. godinu« prema kojoj je na tom području živjelo 503304 stanovnika (1839. god. bilo ih je 501779), a od plodne (iskoristive) površine s 2 158 935 jutara i 1466 četvornih hvati bilo je 429088/1137 jut./č. hv. pašnjaka i 816746/971 jut./č. hv. šume. Broj koza iznosio je 106 330 komada. U istom godištu (u br. 13) nalazimo podatke o šumskom posjedu s 1 o b od n i h gradova. Po tim podacima grad Zagreb imao je 3 000 jutara šuma, grad Križevci 900 jutara, grad Požega 8 088 jutara a grad Varaždin 1 000 jutara (istodobno grad Subotica imao je 1250 jut., Novi Sad 1 648 jut. a Sombor 570 jut.). Slavonska hrastov ina — komadi s područja Brodske pukovnije u dužini od 12 hvati — ocjenjena je od ing. K 1 a r k a, graditelja lančanog mosta preko Dunava u Budimpešti, jednako dobro kao drvo koje Englezi dovoze iz Gdanskog ili Sjeverne Amerike (u br. 12/1841). U istom godištu, u br 18., nalazi se i informacija da je »stolar Thone t iz Boppart-a pronašao način kako se svakoj vrsti drveta po volji može povećati savitljivost uz smanjenje težine gotovog proizvoda da npr. dobar stolac teži samo 5 funti« (oko 2,5 kg). Na gotovo cijeloj stranici opisano je veliko stablo pitomog kestena (u br. 86/841), koji se nazivao i »kesten stotinu konjanika«. Opseg tog »tabla« tada je iznosio 48 met. ili 15,3 met. promjera, ali je bilo toliko šuplje, da su se u šupljini mogla mimoići dvoja kola. Ovo »stablo« zapravo je vijenac od 5 međusobno sraslih stabala, dakle analogno kao i na oko jedinstveno stablo pitomog kestena u zaselku Goršeti kod Gračišća u Istri. Nalazi se i informacija da se na najvišem vrhu Libanona nalazi »sedam ogromnih cedrov a koji izgledaju kao cijela šumica s urezanim imenima od Abrahama do Chateaubriand-a«. ltd. U 4848. godini nalazi se nekoliko vijesti iz lovstv a kao o lovu ´h Češkoj, orlovima u Šleskoj, vukovima u Rusiji (1 000 000 komada na 250 000 četvornih milja) itd. 5. Moramo se zapitati kako to da se u ono doba, u prvoj polovini XIX stoljeća, u jednom općem časopisu nalazi toliko materijala iz područja šumarstva? Da li je to zasluga izdavača Župana ili šumara — pisca šporera (koji je autor i kraćih, nepotpisanih, priloga5)? I jednog i drugog! Župana kao izdavača koji je nastojao da list (Croatia) bude što svestraniji, da što potpunije ispuni postavljeni program časopisa (da služi »domovinskim interesima«), a Šporera kao pisca-šumara. Možemo tražiti odgovor i na pitanje, tko je bio inicijator i kako to da je baš šporer suradnik u Croatia- i kada je u to vrijeme boravio u Vinkovcima (u svojstvu »kr. obilazitelja 5 Prema Kesterčaneku (Š. 1., 1881., str. 217) »već od g. 1840. počeo je ´Croatii´ (listu, koga zagrebački rodoljubi izdavahu) saobćivati razne strukovne članke...« |