DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ali taj višak nadoknađuje se nizom prednosti koje imaju zidanice: veća trajnost, ljepši izgled, veća sigurnost. Primjer za to su »mnoga lijepa sela u slavonskoj Vojnoj Krajini, posebno Brodskoj regimenti«^. 2.4 »Riječ iz šume...« govori i o šumarskim kadrovima. »U našoj zemlji već duže vrijeme broj šumarskih kadrova (činovnika) toliko se umnožio da je skoro svaka šuma pod paskom inspekcijskih, administrativnih, nadzornih i upravnih šumarskih individua« doslovni je tekst šporera. »Pa ipak«, nastavlja Šporer dalje, »šumarstvo naše zemlje od njih ima vrlo malo te velikim dijelom još uvijek nazaduje«. Razlozi su u tome, što se izabrani kadrovi brinu više za sebe nego za svoje dužnosti te što se »još i danas događa« da se za šumarske službenike biraju osobe možda s inače hvalevrijednom nadarenošću i osobinama ali »koje se u šumarstvo ništa ne razumiju«. A od takovih šumara »jao siromašnim šumama, jao vlasničkim blagajnama, tri put jao siromašnom potomstvu!« Takovi npr. ostavljaju samo 10—20 po jutru najlošijih stabala za sjemenjake ili kod umjetnog pošumljivanja potroše tisuću forinti za kopanje jaraka i postavljanje ograda (plota) oko branjevine a kasnije ne vode računa o puštanju stoke u takve branjevine i prije nego je to moguće bez štete za podmladak. Međutim i položaj velikog dijela šumarskih kadrova je takav da su oni »marionetski stupovi« gospodarskih činovnika, upravitelja dobara, gradskih načelnika i dr. »A poznato je«, piše šporer, »da su većina naših gospodarskih činovnika empirici, što može biti dobro u ratarstvu, vinogradarstvu, stočarstvu itd. ali u šumarstvu je potpuno štetno«. Rukovodni šumarski kadrovi naprotiv su s dobrom školskom izobrazbom i valjanom praksom. To su i osobe koje iz ljubavi za struku ukorak prate dostignuća šumarskih znanosti i osobe sa strogim pojmovima o poštenju. Takovi stručnjaci trebali bi biti dobro plaćeni, što je međutim od gospoštija teško očekivati. 2.5 čitatelji »Croatia-e« su upozoreni da šume nisu važne samo kao proizvađači drva ili za korištenje paše nego i za klimu, za odmor i za zdravlje. Članak završava »hvalevrijednim primjerom« kako se »oživljavaju mrtve vrijednosti«, a taj je primjer tvornica stakla barunice Kulmer pokraj Samobora. Naime proizvodnjom pepela potrebno u proizvodnji stakla mogu se iskoristiti drvne mase i onih šumskih kompleksa koji su teško pristupačni. 3.1 Tokom 1840. god. u sedam dijelova (nastavaka) u »Croatia-i« nalaze se »Pogled i na industriju, agrikulturu i trgovačke odnose u jugoistočnim slavenskim provincijama austrijske Monarhije te na željezničke i brodarske veze«. Autor je, kako u bilješci navodi uredništvo »gospodin šporer«. U ovoj raspravi o šumarstvu nalazi se samo nekoliko rečenica (u 3 Uprava Vojne Krajine već je početkom XIX stoljeća propisala gradnju kuća i gospodarskih zgrada od kamena, opeke ili zemlje (naboja) a u cilju smanjenja potrošnje drva. U tu svrhu je zapovjedni general Vojne Krajine u Zagrebu 1807. godine izdao naredbu kojom se šumarskim službenicima »pod najtežom odgovornošću« zabranjuje doznaka građevnog drva za sve novogradnje osim za krovnu konstrukciju i za žitnice (Š. 1. 1881., str. 202). To je i razlog što je na području b. V. K. već u prvoj polovici ovog stoljeća drvenih zgrada (kuća, staja), posebno u sjevernom dijelu, bilo vrlo malo (a danas su već rijetke i u drugim krajevima Hrvatske). |