DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ogrjevnog drva 50 000 normalnih hvati, bordonala 138 000 komada, dasaka, brodskog poda i šubja 5 000 000 komada i dužica 18 000 000 komada. Vrijednost ove robe iznosila je tada 1 468 444 forinti, a toj »ogromnoj svoti« treba pribrojiti »zaradu na prijevozu te brojnim provizijama pa se povećava do iznosa koji se nalazi na granici svota u bajkama«. Sječa i izrada sortimenata vršila se u ono vrijeme u vlastitoj režiji. To proizlazi iz daljeg navoda šporera, da je u gornjoj svoti sadržana šumska taksa u iznosu od 666 666 forinti i 40 krajcara (forinta je sadržavala 60 krajcara) te troškovi izrade. Da ne bude sumnje u njegov račun, Šporer usmenim, šumarskim i širim društvenim je naveo i cijene izrade pojedinih sortimenata, a te su: za bordonal dužina 6 hvati (11,3 m) kvadratnog presjeka od 12 coli (29,56 x 29,56 cm) za komad brodske građeza komad dužice 30 krajcara, 12 „ 1 „ za hvat ogrjevnog drva 20 2.3 Ova rasprava šporera vjerojatno je bila potaknuta i prethodnim, raspravama ne samo u nego ukrugovima o proizvodnim mogućnostima hrvatskih šuma. Na to upućuje šporerov tekst u kojem razlaže da »tolika sječe ne prijeti pustošenju šuma. Ne prijeti uz uslov ako će se škart i otpad prerađivati u manje vrijedne sortimente mjesto da ostane ležati u šumi te ako se neće sjeći samo one šume koje se nalaze uz Savu i Kupu ili koje su približene moru cestama prema Rijeci i prema Senju. Stoga je potrebno... udaljenije šume otvarati dobrim putevima te neprestano usklađivati za svaku pojedinu šumu odnos između prirasta i iskerišćivanja, između primanja i izdavanja«. Šporer, nadalje, upozorava na štetnost obrade drva tehnikom cjepanja i tesanja kojom se tehnikom u otpad »istriješti i petina najljepše oblovine«, a pored toga rad sjekirom je naporniji od rada pilom. Gubici drvne mase nastaju i iz razloga što samo vrlo izvježbane drvosječe mogu izabrati cjepko stablo. Međutim uvođenju pile u iskorišćivanje šuma protivi se i »urođena ljubav našeg naroda za ono lijepo staro« što povlači za sobom i protivljenje uvođenja bilo kakovih novosti. Pila se u iskorišćivanju šuma koristila i u ono doba ali samo na području Vojne Krajine u kojoj je, kao svojedobno i uzgajanje krumpira, prisilno uvedena. Racionalizacija korištenja drva uvjetovana je i cjepkosti drva, a ta je najveća kada je drvo u jezgri, manja je u jesen a najmanja zimi u doba smrzavice. Od vrsta najveću cjepkost ima dozrelo drvo četinjača, hrasta, johe i javora osim klena. U daljnjem izlaganju ukazane su mogućnosti racionalnijeg korištenja ogrjevnog drva (koristiti tehnički slabije drvo, dok je ležike ne treba sjeći stojeća stabla, za pečenje kruha uvesti seoske peći), na potrebnu znalačke proizvodnje drvnog uglja kao i na štednji građevnog drva. Štednja građevnog drva sastoji se u podizanju kuća i gospodarskih zgrada, gdjegod je to moguće, od solkvnijeg materijala i u pokrivanju crijepom. Doduše podizanje zidanica zahtijeva više truda i više novca nego gradnja drvenih, 511 |