DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 70 <-- 70 --> PDF |
jednako jDJesnički stiliziranih rečenica, autor je zacijelo imao cilj da pobudi čitatelja Croatia-e na čitanje ove inače u potpunosti rasprave s područja šumarstva odnosno ekonomike, šporer, međutim, odmah nakon pjesničkog uvoda, očituje svoje nezadovoljstvo sa stanjem šuma, jer bi, piše Šporer, »danas naše drage šume bile mnogo bolje« da nije »nesretni Kolumbo ... iz morskih dubina izvukao jedan začarani svijet, te da Francuzi ne proizvode toliko vina... i da.. . u tom dragocjenom soku ne kuhaju govedinu i krumpir« (aluzija na tadašnji izvoz hrastove dužice iz naše zemlje). Kako bi se ispravno shvatila njegova ocjena tadašnjeg stanja šuma u Hrvatskoj Šporer »moli, da se ne zaboravi, da govori iz šume i isklju čiv o za šume«! Šporer nije protiv svake eksploatacije šuma i trgovine drvom, jer »Primorci Ličke, Otočke i Ogulinske pukovnije nalazili su, a nalaze i danas u njoj, veći dio bijedne zarade za svoj život. To je bilo i osiguranje graničara od pritiska lihvara, pa je još vlada u doba Marije Terezije u različitim lukama primorja Vojne Krajine osnovala skladišta drva; također su duž rijeka Kupe i Save iskorišćivane šume iz kojih je drvo brodovima nizvodno odpremano u drvom siromašni Banat a, uzvodno, čak do Pešte pa i Beča«. Ali sav taj izvoz, piše Šporer, zapravo je dječja igra prema »velikoj bujici najjače brodarske građe koja je bujica gradnjom lijepe Lujzinske ceste živo krenula . . . Osamnaest milja duga cesta od Dubovca1 do blizu Rijeke izgleda kao posijana tesanim hrastovim trupcima divovskih veličina, dok veliko skladište u Dubovcu daje dojam o neiscrpnim, ogromnom zalihama takvog drva«. I dalje: »U Rijeci, Bakru, Bakarcu, Kraljevici i Senju nalaze se cijele kule dužica -kojima se živo pune brodovi da ih odvezu u Francusku. Hrvatska dužica nalazi se na svakoj milji ceste od Karlovca prema Rijeci i prema Senju a u Sisku i u Karlovcu nalaze se nagomilane na hektarskim površinama«. Iz ovog Šporerovog opisa ne može se zaključiti o stvarnim količinama drva koje se izvozilo ali dokazuje da je već i u prvoj polovini XIX stoljeća iskorišćivanje hrastovih šuma bilo na dohvatu s ceste ili rijeke (Kupe, Save) kako to Šporer izrijekom piše na drugom mjestu. 2.2 U nastavku rasprave, u br. 6, Šporer govori o mogućnostima iskorišćivanja šuma u Hrvatskoj i misli da »ne će pretjerati« ako računa s površinom šuma od 2 000 000 rali i godišnjim prirastom od 160 000 000 kubnih stopa (oko 4 000 000 m3). Autor površinu od 2 milijuna katastralnih rali označuje kao približnu, jer samo za područje Vojne Krajine raspolaže s Ločnim podacima u kojoj površina šumskog zemljišta, prema »Statistici Vojne Krajine« Hitzingera iznosi 1 465 971 ral. Prosječni godišnji prirast bukovih i hrastovih šuma »uz ne posve nepovoljne uslove« iznosi za ophodnje od 120 — 160 godina 80 kubnih stopa. Zanimljivo je, da Šporer ne uzima u račun prirast četinjača, to više, što je u to doba službovao u području i s takovim šumama tj. kod Otočke pukovnije2. Od ukupnog etata, nastavlja Šporer, 7/8 potrebno je za podmirenje domaćih potreba a 1/8 ostaje za »prekomorska drvna tržišta« i to po 500 000 kubnih stopa za svaki od 4 glavna sortimenta: 1 Danas sastavni dio grada Karlovca. - U Vojnoj Krajini vojna vlast je vršila sve poslove, pa i šumarske. 510 |